Explore related documents that you might be interested in.
He hĹnore, he korĹria ki te atua, he maungarongo ki runga i te whenua, he whakaaro pai ki ngÄ tÄngata katoa. He tÄŤmatanga kĹrero mÄku ki a Ihowa o ngÄ mano mĹ Äna manaakitanga i ĹŤhi ake ki runga i a tÄtau katoa korĹria ki tĹna ingoa tapu. Ämine.
TÄnÄ rÄ koutou katoa, e ngÄ whÄnau o te motu. Ko koutou te tÄhuhu o tĹ tÄtau whare kĹrero. Kei te tĹŤ tonu te whare kĹhanga reo i a koutou mauri ora e hiki tonu ana i te manawa o te whare. Kua pihi kau ake te whakaaro pai, e hauhake tonu iho i a koutou e noho tuarÄ i roto i ngÄ whare ako o tÄnÄ kĹhanga reo, o tÄnÄ kĹhanga reo. Ko te taura kei roto tonu i Ĺ tÄtau kapu ringa, hei kĹwhiringa mÄ tÄtau kia tĹŤtuki i ngÄ tĹŤmanako a Ĺ tÄtau tÄŤpuna.
E te whÄnau kua kite Ä karu, kua rongo Ä tÄringa i te mÄhanatanga o te noho tahitanga o ngÄ kaimahi, me ngÄ whÄnau. Kei te poipoi tonu koutou i Ä tÄtau mokopuna. E kÄŤ ana, ko Ä tÄtau mokopuna te pou tokomanawa o tĹ tÄtau whare. Kei te hotuhotu tonu. Kei te kapakapa tonu te manawa o te kaupapa. NÄ reira kia ora rÄ ki a koutou.
He mihi nui ki ngÄ kaiako, ki ngÄ kaiÄwhina. I titi kaha ai ngÄ tikanga ki ngÄ pĹŤ kĹrero o tÄnÄ kĹhanga reo, o tÄnÄ kĹhanga reo huri noa te motu. NÄ koutou ngÄ tikanga i tauira atu i te reka o te reo MÄori, e kĹrero tonu ana, e tipu tonu ana i roto i ngÄ kĹrero tuku iho mai i ngÄ whare pÄ o ngÄ tÄŤpuna. NÄ koutou ngÄ taunaki i whakakao. E kÄŤ ai mÄ te WhÄriki a te kĹhanga reo e whakatĹ te kaha ki roto i te mokopuna ki te ako, kia pakari ai tana tipu. Ko te taumata whakahirahira tÄrÄ e whakamana i te mÄhere ako, i te mÄtai mokopuna, i te pĹŤmaharatanga e tĹŤhÄhÄ ai te mana Ähua ake o tÄnÄ mokopuna, o tÄnÄ mokopuna, huri noa te motu. Kua tau.
E pÄoho te kupu mihi whakamutunga ki ngÄ kaumÄtua, e kÄŤ ana ko te hÄ o ngÄ tÄŤpuna e pupuri tonu ana i te tapu o te pĹ. I kimi ai ngÄ mÄtauranga i te pou tĹŤarongo o tĹ tÄtau whare. Ko te hÄ o te tipuna e tÄtaki ana ki waho kia kite ai e te ao. Änei te huarahi hei whai mÄ ngÄ uri whakatipu. NÄ reira e whakaaweawe ai ngÄ taonga tuku iho e ngÄ uri whakatipu. Koia nei ngÄ kĹwhiringa kĹrero kua tĹpĹŤ ki kĹnei, hei whakarewa ai o koutou tĹŤmanako.
NÄ reira ko tÄnei ripoata e whakakÄkahĹŤtia ana te korowai ki te kÄhu o te tika, ki te kÄhu o te pono, ki te kÄhu o te rÄngimarie. Hei te wÄ ka whÄŤtikina mai te tĹŤtohinga o te kĹhanga reo ki tĹnÄ taumata, he kĹrero Äwhina tÄnei i a tÄtau whÄnau kia eke ki ngÄ tau e whÄ o te arotake. Ruia taitea, kia tĹŤ ko taikÄkÄ anake.
TÄnÄ koutou, tÄnÄ koutou kia ora rÄ tÄtau katoa
Â
E arotahi ana Te Tari Arotake MÄtauranga ki te mana taurite me te hiranga i roto i te mÄtauranga o ngÄ tamariki katoa. Ko te whakapai ake i ngÄ putanga ki ngÄ tamariki MÄori tÄtahi tino kaupapa matua i te rÄngai mÄtauranga.
E aro nui ana te whakarÄpopototanga aromÄtai nei ki te Äta whakatakoto i ngÄ whakaritenga e whai hua ana ki ngÄ kĹhanga reo, inarÄ, ko te tautoko e tika ana kia tupu, kia puÄwai hoki ngÄ tamariki mÄ te kounga o te rumaki reo MÄori. E tÄutu ana i tÄnÄ e whai hua ana, me te whai pÄnga anĹ hoki o tÄnei ki ngÄ wawata o ngÄ whÄnau mĹ te mana taurite me te hiranga. Ko te tirohanga MÄori, ko ngÄ hononga, te whaitake, me te whakahirahiratanga o te reo MÄori, o ngÄ tikanga MÄori, o te ao MÄori, me te mÄtauranga MÄori e noho taioreore ana.
Ko ngÄ tirohanga aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga ki ngÄ kĹhanga reo tekau mÄ tahi e mau nei i te Ähua mahi tino pakari, ko ngÄ whai wÄhi kĹrero anĹ hoki a te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo, ko ngÄ whÄnau tonu o ngÄ kĹhanga reo, i whakamĹhio i ngÄ kitenga whÄnui nei, Ä:
E whakakoia ana tÄnei aromÄtai i te tino hua motuhake o te mÄtauranga rumaki reo MÄori o te kounga kairangi, me te hÄpai whakahirahira anĹ hoki o tÄnei i te tamaiti, mai i tĹna whÄnautanga mai. Kei te mÄrama pĹŤ ngÄ kitenga, a, e whakatau ana hoki i te ariÄ e kÄŤ ana, e Ähei ake ana ngÄ tamariki ki te eke angitu hei Äkonga nÄ te noho ki tÄtahi taiao e whakanui ana, e whakamana ana hoki i te reo, te ahurea, me te tuakiri.
Ko te angamahi ariÄ tÄtahi whakaaturanga Ä-hoahoa nei o ngÄ tirohanga aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga. Ka whakaatuhia ngÄ tino wÄhanga e whai pÄnga matua ana, arÄ:
Ko te ingoa o te angamahi nei, ko Hauhaketia ngÄ taonga tuku iho kia puÄwai ai â Unearth the treasures of our ancestors so that we may prosper. E hÄngai ana tÄnei ingoa ki te whai huatanga o te noho ngÄtahi o ngÄ tini Ähuatanga whakaaweawe katoa e whakamÄramahia ana ki runga ake nei, Ä, e marohi ana i te whakaaro, kia whai wÄhi, kia hÄngai, kia mÄtÄtoa, kia whakatairanga ngÄtahitia te katoa o aua Ähuatanga, kia puta ai ngÄ hua mĹ ngÄ tamariki o te kĹhanga reo, me Ĺ rÄtou whÄnau.
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ tamariki i ngÄ kĹhanga reo e ako ana, e noho rumaki ana anĹ hoki i roto i te reo MÄori me ngÄ tikanga MÄori, Ä, e whakawhanake ana hoki i te mÄramatanga ki Ĺ rÄtou whenua me Ĺ rÄtou iwi, ka whakapakari anĹ hoki i tĹ rÄtou tĹŤmÄia me tĹ rÄtou whakapono ki a rÄtou anĹ. Ko taua whakahiato whakaaro e whakaahua pÄneitia ana ki te ripanga e whai ake nei.
E whakatau ana Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ ka whakahÄngai te whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina o te kĹhanga reo i Ä rÄtou mahi ki ngÄ Ähuatanga o Te Korowai me Te WhÄriki, me ngÄ wawata hoki o tĹ rÄtou iwi, Ĺ rÄtou hapĹŤ me Ĺ rÄtou whÄnau, koia rÄ te wÄ ka tino kitea te whakatutukitanga o ngÄ putanga angitu mĹ Ä rÄtou tamariki.
E tautuhi ana Te Tari Arotake MÄtauranga i ngÄ tohu tukanga hei huarahi ki te whakamÄrama i ngÄ tĹŤmomo whakaritenga, tukanga, mahi, whakaarotanga anĹ hoki o te whÄnau e whai wÄhi nui ana ki ngÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki. E whakatakoto ana aua tohu tukanga i tÄtahi aratohu ki ngÄ tĹŤmomo pĹŤtake e whai hua ai pea ngÄ putanga, Ä, nÄ runga i taua Ähuatanga, e tino hÄngai pĹŤ ana ki ngÄ arotake e aro nui ana ki te whakapaitanga.
Â
He pakari te aronga toi whenuatanga o ngÄ tamariki, kei te harikoa, kei te noho whakaute, kei te tĹŤmÄia, kei te pÄkiki hoki rÄtou hei Äkonga, Ä, he kaha anĹ hoki tÄ rÄtou whakawhitiwhiti whakaaro.
NgÄ Taumata Whakahirahira:
Â
NgÄ Ähuatanga (Te Waiora Ä-Hinengaro, Ä-Tinana, Ä-Wairua, Ä-Whatumanawa Hoki):
He nui te whai wÄhi atu a te whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina ki tÄtahi kĹhanga reo e whai hua ana i roto i ngÄ whakahaeretanga, mÄ te kawe atu o tÄnÄ me tÄnÄ i Ĺ rÄtou ake tĹŤranga hei Ärahi, hei whakatauira, hei hÄpai, hei tautoko, Ä, hei whakaaweawe hoki. Ka whai wÄhi nui, ka whai pÄnga nui hoki tÄnÄ me tÄnÄ o rÄtou ki te ao o Ä rÄtou tamariki mokopuna. Kua tautuhi Ĺ rÄtou tĹŤranga, Ä rÄtou whakaritenga, ngÄ tukanga, Ä rÄtou mahi, me Ĺ rÄtou whakapono ki te Hoahoa e whai ake nei. Ko tÄtahi Ähuatanga nui, ko te ripanga nei tÄtahi whakarÄpopototanga o ngÄ putanga i kitea ai, Ä, tÄrÄ anĹ Äna hua hei hÄpai i te whakawhanaketanga o ngÄ tohu aromÄtai hou e tautuhi ana anĹ hoki i te tino whakaritenga, Ä, hei tautoko hoki i ngÄ mahi a ngÄ kĹhanga reo katoa ki te whakapai tonu.
Â
Te Reo MÄori, Tikanga MÄori, Te Ao MÄori, MÄtauranga MÄori
Â
KĹhanga Reo |
Rohe |
---|---|
Te KĹhanga Reo o Te Wiri |
Auckland (TÄmaki Makaurau) |
Te KĹhanga Reo ki Pukeroa Ĺruawhata |
Rotorua (Waiariki/Tōwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Rongopai |
Rotorua (Waiariki/Tōwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Rotokawa |
Rotorua (Waiariki/Tōwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Matawera (Te KKM o RuamatÄ) |
Rotorua (Waiariki/Tōwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Mana Tamariki (TKKM o Mana Tamariki) |
Palmerston North (Aotea) |
Te KĹhanga Reo o Waitara |
Waitara (Aotea) |
Te KĹhanga Reo o te WÄnanga Whare TÄpere o Takitimu (Te KKM o te WÄnanga Whare TÄpere o Takitimu) |
Hastings (Kahungunu) |
Te KĹhanga Reo o Ao te Rangi |
Hastings (Kahungunu) |
Te KĹhanga Reo o TĹmairangi   |
Gisborne (TairÄwhiti) |
Te KĹhanga Reo o NgÄ Mokopuna (Te KKM o NgÄ Mokopuna) |
Wellington (Ikaroa) |
He hĹnore, he korĹria ki te atua, he maungarongo ki runga i te whenua, he whakaaro pai ki ngÄ tÄngata katoa. He tÄŤmatanga kĹrero mÄku ki a Ihowa o ngÄ mano mĹ Äna manaakitanga i ĹŤhi ake ki runga i a tÄtau katoa korĹria ki tĹna ingoa tapu. Ämine.
TÄnÄ rÄ koutou katoa, e ngÄ whÄnau o te motu. Ko koutou te tÄhuhu o tĹ tÄtau whare kĹrero. Kei te tĹŤ tonu te whare kĹhanga reo i a koutou mauri ora e hiki tonu ana i te manawa o te whare. Kua pihi kau ake te whakaaro pai, e hauhake tonu iho i a koutou e noho tuarÄ i roto i ngÄ whare ako o tÄnÄ kĹhanga reo, o tÄnÄ kĹhanga reo. Ko te taura kei roto tonu i Ĺ tÄtau kapu ringa, hei kĹwhiringa mÄ tÄtau kia tĹŤtuki i ngÄ tĹŤmanako a Ĺ tÄtau tÄŤpuna.
E te whÄnau kua kite Ä karu, kua rongo Ä tÄringa i te mÄhanatanga o te noho tahitanga o ngÄ kaimahi, me ngÄ whÄnau. Kei te poipoi tonu koutou i Ä tÄtau mokopuna. E kÄŤ ana, ko Ä tÄtau mokopuna te pou tokomanawa o tĹ tÄtau whare. Kei te hotuhotu tonu. Kei te kapakapa tonu te manawa o te kaupapa. NÄ reira kia ora rÄ ki a koutou.
He mihi nui ki ngÄ kaiako, ki ngÄ kaiÄwhina. I titi kaha ai ngÄ tikanga ki ngÄ pĹŤ kĹrero o tÄnÄ kĹhanga reo, o tÄnÄ kĹhanga reo huri noa te motu. NÄ koutou ngÄ tikanga i tauira atu i te reka o te reo MÄori, e kĹrero tonu ana, e tipu tonu ana i roto i ngÄ kĹrero tuku iho mai i ngÄ whare pÄ o ngÄ tÄŤpuna. NÄ koutou ngÄ taunaki i whakakao. E kÄŤ ai mÄ te WhÄriki a te kĹhanga reo e whakatĹ te kaha ki roto i te mokopuna ki te ako, kia pakari ai tana tipu. Ko te taumata whakahirahira tÄrÄ e whakamana i te mÄhere ako, i te mÄtai mokopuna, i te pĹŤmaharatanga e tĹŤhÄhÄ ai te mana Ähua ake o tÄnÄ mokopuna, o tÄnÄ mokopuna, huri noa te motu. Kua tau.
E pÄoho te kupu mihi whakamutunga ki ngÄ kaumÄtua, e kÄŤ ana ko te hÄ o ngÄ tÄŤpuna e pupuri tonu ana i te tapu o te pĹ. I kimi ai ngÄ mÄtauranga i te pou tĹŤarongo o tĹ tÄtau whare. Ko te hÄ o te tipuna e tÄtaki ana ki waho kia kite ai e te ao. Änei te huarahi hei whai mÄ ngÄ uri whakatipu. NÄ reira e whakaaweawe ai ngÄ taonga tuku iho e ngÄ uri whakatipu. Koia nei ngÄ kĹwhiringa kĹrero kua tĹpĹŤ ki kĹnei, hei whakarewa ai o koutou tĹŤmanako.
NÄ reira ko tÄnei ripoata e whakakÄkahĹŤtia ana te korowai ki te kÄhu o te tika, ki te kÄhu o te pono, ki te kÄhu o te rÄngimarie. Hei te wÄ ka whÄŤtikina mai te tĹŤtohinga o te kĹhanga reo ki tĹnÄ taumata, he kĹrero Äwhina tÄnei i a tÄtau whÄnau kia eke ki ngÄ tau e whÄ o te arotake. Ruia taitea, kia tĹŤ ko taikÄkÄ anake.
TÄnÄ koutou, tÄnÄ koutou kia ora rÄ tÄtau katoa
Â
E arotahi ana Te Tari Arotake MÄtauranga ki te mana taurite me te hiranga i roto i te mÄtauranga o ngÄ tamariki katoa. Ko te whakapai ake i ngÄ putanga ki ngÄ tamariki MÄori tÄtahi tino kaupapa matua i te rÄngai mÄtauranga.
E aro nui ana te whakarÄpopototanga aromÄtai nei ki te Äta whakatakoto i ngÄ whakaritenga e whai hua ana ki ngÄ kĹhanga reo, inarÄ, ko te tautoko e tika ana kia tupu, kia puÄwai hoki ngÄ tamariki mÄ te kounga o te rumaki reo MÄori. E tÄutu ana i tÄnÄ e whai hua ana, me te whai pÄnga anĹ hoki o tÄnei ki ngÄ wawata o ngÄ whÄnau mĹ te mana taurite me te hiranga. Ko te tirohanga MÄori, ko ngÄ hononga, te whaitake, me te whakahirahiratanga o te reo MÄori, o ngÄ tikanga MÄori, o te ao MÄori, me te mÄtauranga MÄori e noho taioreore ana.
Ko ngÄ tirohanga aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga ki ngÄ kĹhanga reo tekau mÄ tahi e mau nei i te Ähua mahi tino pakari, ko ngÄ whai wÄhi kĹrero anĹ hoki a te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo, ko ngÄ whÄnau tonu o ngÄ kĹhanga reo, i whakamĹhio i ngÄ kitenga whÄnui nei, Ä:
E whakakoia ana tÄnei aromÄtai i te tino hua motuhake o te mÄtauranga rumaki reo MÄori o te kounga kairangi, me te hÄpai whakahirahira anĹ hoki o tÄnei i te tamaiti, mai i tĹna whÄnautanga mai. Kei te mÄrama pĹŤ ngÄ kitenga, a, e whakatau ana hoki i te ariÄ e kÄŤ ana, e Ähei ake ana ngÄ tamariki ki te eke angitu hei Äkonga nÄ te noho ki tÄtahi taiao e whakanui ana, e whakamana ana hoki i te reo, te ahurea, me te tuakiri.
Ko te angamahi ariÄ tÄtahi whakaaturanga Ä-hoahoa nei o ngÄ tirohanga aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga. Ka whakaatuhia ngÄ tino wÄhanga e whai pÄnga matua ana, arÄ:
Ko te ingoa o te angamahi nei, ko Hauhaketia ngÄ taonga tuku iho kia puÄwai ai â Unearth the treasures of our ancestors so that we may prosper. E hÄngai ana tÄnei ingoa ki te whai huatanga o te noho ngÄtahi o ngÄ tini Ähuatanga whakaaweawe katoa e whakamÄramahia ana ki runga ake nei, Ä, e marohi ana i te whakaaro, kia whai wÄhi, kia hÄngai, kia mÄtÄtoa, kia whakatairanga ngÄtahitia te katoa o aua Ähuatanga, kia puta ai ngÄ hua mĹ ngÄ tamariki o te kĹhanga reo, me Ĺ rÄtou whÄnau.
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ tamariki i ngÄ kĹhanga reo e ako ana, e noho rumaki ana anĹ hoki i roto i te reo MÄori me ngÄ tikanga MÄori, Ä, e whakawhanake ana hoki i te mÄramatanga ki Ĺ rÄtou whenua me Ĺ rÄtou iwi, ka whakapakari anĹ hoki i tĹ rÄtou tĹŤmÄia me tĹ rÄtou whakapono ki a rÄtou anĹ. Ko taua whakahiato whakaaro e whakaahua pÄneitia ana ki te ripanga e whai ake nei.
E whakatau ana Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ ka whakahÄngai te whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina o te kĹhanga reo i Ä rÄtou mahi ki ngÄ Ähuatanga o Te Korowai me Te WhÄriki, me ngÄ wawata hoki o tĹ rÄtou iwi, Ĺ rÄtou hapĹŤ me Ĺ rÄtou whÄnau, koia rÄ te wÄ ka tino kitea te whakatutukitanga o ngÄ putanga angitu mĹ Ä rÄtou tamariki.
E tautuhi ana Te Tari Arotake MÄtauranga i ngÄ tohu tukanga hei huarahi ki te whakamÄrama i ngÄ tĹŤmomo whakaritenga, tukanga, mahi, whakaarotanga anĹ hoki o te whÄnau e whai wÄhi nui ana ki ngÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki. E whakatakoto ana aua tohu tukanga i tÄtahi aratohu ki ngÄ tĹŤmomo pĹŤtake e whai hua ai pea ngÄ putanga, Ä, nÄ runga i taua Ähuatanga, e tino hÄngai pĹŤ ana ki ngÄ arotake e aro nui ana ki te whakapaitanga.
Â
He pakari te aronga toi whenuatanga o ngÄ tamariki, kei te harikoa, kei te noho whakaute, kei te tĹŤmÄia, kei te pÄkiki hoki rÄtou hei Äkonga, Ä, he kaha anĹ hoki tÄ rÄtou whakawhitiwhiti whakaaro.
NgÄ Taumata Whakahirahira:
Â
NgÄ Ähuatanga (Te Waiora Ä-Hinengaro, Ä-Tinana, Ä-Wairua, Ä-Whatumanawa Hoki):
He nui te whai wÄhi atu a te whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina ki tÄtahi kĹhanga reo e whai hua ana i roto i ngÄ whakahaeretanga, mÄ te kawe atu o tÄnÄ me tÄnÄ i Ĺ rÄtou ake tĹŤranga hei Ärahi, hei whakatauira, hei hÄpai, hei tautoko, Ä, hei whakaaweawe hoki. Ka whai wÄhi nui, ka whai pÄnga nui hoki tÄnÄ me tÄnÄ o rÄtou ki te ao o Ä rÄtou tamariki mokopuna. Kua tautuhi Ĺ rÄtou tĹŤranga, Ä rÄtou whakaritenga, ngÄ tukanga, Ä rÄtou mahi, me Ĺ rÄtou whakapono ki te Hoahoa e whai ake nei. Ko tÄtahi Ähuatanga nui, ko te ripanga nei tÄtahi whakarÄpopototanga o ngÄ putanga i kitea ai, Ä, tÄrÄ anĹ Äna hua hei hÄpai i te whakawhanaketanga o ngÄ tohu aromÄtai hou e tautuhi ana anĹ hoki i te tino whakaritenga, Ä, hei tautoko hoki i ngÄ mahi a ngÄ kĹhanga reo katoa ki te whakapai tonu.
Â
Te Reo MÄori, Tikanga MÄori, Te Ao MÄori, MÄtauranga MÄori
Â
KĹhanga Reo |
Rohe |
---|---|
Te KĹhanga Reo o Te Wiri |
Auckland (TÄmaki Makaurau) |
Te KĹhanga Reo ki Pukeroa Ĺruawhata |
Rotorua (Waiariki/Tōwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Rongopai |
Rotorua (Waiariki/Tōwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Rotokawa |
Rotorua (Waiariki/Tōwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Matawera (Te KKM o RuamatÄ) |
Rotorua (Waiariki/Tōwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Mana Tamariki (TKKM o Mana Tamariki) |
Palmerston North (Aotea) |
Te KĹhanga Reo o Waitara |
Waitara (Aotea) |
Te KĹhanga Reo o te WÄnanga Whare TÄpere o Takitimu (Te KKM o te WÄnanga Whare TÄpere o Takitimu) |
Hastings (Kahungunu) |
Te KĹhanga Reo o Ao te Rangi |
Hastings (Kahungunu) |
Te KĹhanga Reo o TĹmairangi   |
Gisborne (TairÄwhiti) |
Te KĹhanga Reo o NgÄ Mokopuna (Te KKM o NgÄ Mokopuna) |
Wellington (Ikaroa) |
He hĹnore, he korĹria ki te atua,
He maungarongo ki runga i te whenua,
He whakaaro pai ki nga tangata katoa.
He tÄŤmatanga korero mÄku ki a Ihowa o ngÄ mano
mĹ Äna manaakitanga i ĹŤhi ake ki runga i a
tÄtau katoa korĹria ki tĹna ingoa tapu.
Ämine.
He hĹnore, he korĹria ki te atua,
He maungarongo ki runga i te whenua,
He whakaaro pai ki nga tangata katoa.
He tÄŤmatanga korero mÄku ki a Ihowa o ngÄ mano
mĹ Äna manaakitanga i ĹŤhi ake ki runga i a
tÄtau katoa korĹria ki tĹna ingoa tapu.
Ämine.
He aha rÄ kei taku aro e?
He moko ki te puna he tiwha ki te rae
I haramai rÄ koe i te kunenga mai o te tangata
Haramai, haramai
Taku mokopuna e.
He aha rÄ kei taku aro e?
He moko ki te puna he tiwha ki te rae
I haramai rÄ koe i te kunenga mai o te tangata
Haramai, haramai
Taku mokopuna e.
Te kĹhanga reo literally means, âthe language nestâ and symbolises a warm and secure place where the young are nurtured, surrounded by their whÄnau, their culture and language.
The outer circular shape represents an holistic structure â where the entire whÄnau are an integral part of each kĹhanga reo. KaumÄtua are the âkeepersâ of tribal knowledge, the parents and kaiako actively participate alongside children who absorb te reo MÄori and tikanga MÄori as a process of intergenerational transmission.
Te kĹhanga reo literally means, âthe language nestâ and symbolises a warm and secure place where the young are nurtured, surrounded by their whÄnau, their culture and language.
The outer circular shape represents an holistic structure â where the entire whÄnau are an integral part of each kĹhanga reo. KaumÄtua are the âkeepersâ of tribal knowledge, the parents and kaiako actively participate alongside children who absorb te reo MÄori and tikanga MÄori as a process of intergenerational transmission.
Ko te mÄtauranga kei te tuawhiti tonu te mĹtika o ia tamaiti, o ia taiohi hoki o Aotearoa, Ä, e pou herea ana taua mÄtauranga ki ngÄ taiao akoranga e whakatĹŤ ana i te Äkonga me Äna putanga ako ki te pĹŤtake o ngÄ mahi katoa.
Ko ngÄ rĹpĹŤ ako e eke angitu ana, ko ÄrÄ e Äta koke ana i te huarahi ki te whakapai ake i ia te wÄ. Ka haere hakune, ka aro atu ki te pae tawhiti, Ä, ka whakamahi anĹ hoki rÄtou i ngÄ whakaaturanga hei para i tĹ rÄtou huarahi, hei whakatau i Ä rÄtou whakaritenga.
He motuhake te kĹhanga reo, Ä, he tino hira hoki tĹna whai wÄhi nui ki te poipoi me te whakahaumanu i te reo MÄori i Aotearoa. NÄ tĹna motuhake, he iti noa pea - kÄhore pea rÄnei â ngÄ tauira e rite ana ki te whakamahi hei tohu i te Ähua o ngÄ whakaaturanga e wawatatia ai. Ko ngÄ tauira o ngÄ whakaritenga papai e whakatakotohia ai ki tÄnei rangahau, he tirohanga ki te Ähua o ngÄ mahi ki ngÄ tino kĹhanga reo, me ngÄ tino hua i te mÄtauranga rumaki reo MÄori o te kounga kairangi.
Ko tÄ mÄtou whÄinga, he tautoko i te tĹŤ o ia kĹhanga reo hei tino wÄhi ako, hei tino wÄhi tupu. Mahi ai mÄtou i ia tau ki ngÄ kĹhanga reo Ähua 160, me te tĹŤhura i tÄnÄ e whai hua ana, Ä, te tÄutu anĹ hoki i ngÄ wÄhanga hei whakapai tonu. NÄ tÄnei tĹŤÄhuatanga, he whai wÄhitanga motuhake tÄ Te Tari Arotake MÄtauranga ki te hÄpai i ngÄ mahi e whakapakari ana i ngÄ kĹhanga reo katoa, mÄtua rÄ, i te whakatakotoranga o tÄtahi tino tĹŤÄpapa mĹ te reo MÄori me ngÄ putanga mÄtauranga MÄori.
MÄ tÄnei aromÄtai, ko tÄ mÄtou e whai nei, ko te hÄpai i te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo, tae atu ki tÄ rÄtou hĹtaka whakawhanaketanga ngaio, ki te kounga o te manatĹŤ, Ä, ki ngÄ angamahi e whai pÄnga ana ki te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo whakaaro huritao whaiaro, me ngÄ arotake o roto.
Ko Hauhaketia ngÄ taonga tuku iho kia puÄwai ai â Unearth our ancestral treasures so that we may prosper, e whakakoia ana i te tirohanga, ka kaha kÄ atu te eke a ngÄ tamariki ki te angitu hei Äkonga, mÄ tÄ rÄtou whai wÄhi atu ki tÄtahi taiao e matapopore ana, e whakamana ana hoki i te tuakiri, te reo, me te ahurea o te tangata.
I kite mÄtou i ngÄ whakaaturanga e whakatĹŤturu ana i te ariÄ, ka kaha ake te eke angitu o ngÄ tamariki i te wÄ e whakatinanahia ana te taiao ako ki te reo MÄori, ngÄ tikanga MÄori, te ao MÄori, me te mÄtauranga MÄori. E miramira ana anĹ hoki tÄnei i te whakahirahiratanga o ngÄ taiao ako e whakatairanga ake ana i te waiora Ä-whatumanawa, Ä-tinana, Ä-hinengaro, Ä-wairua hoki o ngÄ tamariki. Ka whai pÄnga matua anĹ hoki, ko te pakari o te tirohanga, ko te mÄramatanga o te pĹŤtake me ngÄ whÄinga e kĹpani ai i ngÄ wawata o te whÄnau, Ä, ko te Äta whakamahere kia whai hua ai te whakapuakitanga o te hĹtaka. Ko te aroturuki i ia te wÄ i te ahu whakamua o te kĹhanga reo ki te whakamĹhio haere i ngÄ whakataunga ka whai ake, e Äta whakarite ana i te hÄngaitanga o ngÄ mahi me ngÄ putanga ki ngÄ wawata. Ko ngÄ kĹhanga reo kei te tuawhiti tonu, e mau nei i ngÄ tino tĹŤmanako nui mĹ ia Äkonga. Ko tÄnÄ me tÄnÄ o ngÄ tÄngata e whai wÄhi atu ana ki te kĹhanga reo (arÄ, ko ngÄ whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina) e noho mÄrama ana ki Ä rÄtou whakaritenga ake, Ä, e whakanui ana hoki i te hua o te whai wÄhi mai o ia pou tangata ki te aronga whÄnui o tÄ rÄtou mahi ngÄtahi. Ko te aronga nui o aua tĹŤmomo taiao, he whakatakoto i te tino tĹŤÄpapa mĹ ngÄ tamariki.
Nei rÄ ngÄ mihi ki ngÄ whakatutukitanga o te kaupapa o te kĹhanga reo, mai i tĹna tÄŤmatanga e 35 tau i mua, inarÄ, i te whai wÄhi nui o te kaupapa o te kĹhanga reo ki te ahu i te mÄtauranga o Aotearoa. E mihi ana ki a koutou ngÄ kĹhanga reo i whakawÄtea mai i a mÄtou ki te whakatutuki i ngÄ mahi nei ki Ĺ koutou kĹhanga reo.
TÄnei anĹ hoki te mihi ki a Lynda Pura-Watson i tĹna Ärahitanga, Ä, ki Te UepĹŤ-Ä-Motu hoki, nÄ rÄtou tÄnei tino arotake i whakawhanake.
Ki a koutou ngÄ kaimÄtauranga puta noa i Aotearoa, e akiaki ana ahau kia whakamahia e koutou te aromÄtai nei hei hÄpai i Ĺ koutou whakaaro huritao ki Ĺ koutou ake huarahi. He rerekÄ te huarahi o tÄnÄ me tÄnÄ, engari tonu, hei te mutunga iho, kotahi tonu te wawata matua â arÄ, ko te angitu o Ä tÄtou tamariki katoa.
NgÄ mihi, nÄ
Nicholas Pole Toihau Arotake
Te Tari Arotake MÄtauranga
Ko te mÄtauranga kei te tuawhiti tonu te mĹtika o ia tamaiti, o ia taiohi hoki o Aotearoa, Ä, e pou herea ana taua mÄtauranga ki ngÄ taiao akoranga e whakatĹŤ ana i te Äkonga me Äna putanga ako ki te pĹŤtake o ngÄ mahi katoa.
Ko ngÄ rĹpĹŤ ako e eke angitu ana, ko ÄrÄ e Äta koke ana i te huarahi ki te whakapai ake i ia te wÄ. Ka haere hakune, ka aro atu ki te pae tawhiti, Ä, ka whakamahi anĹ hoki rÄtou i ngÄ whakaaturanga hei para i tĹ rÄtou huarahi, hei whakatau i Ä rÄtou whakaritenga.
He motuhake te kĹhanga reo, Ä, he tino hira hoki tĹna whai wÄhi nui ki te poipoi me te whakahaumanu i te reo MÄori i Aotearoa. NÄ tĹna motuhake, he iti noa pea - kÄhore pea rÄnei â ngÄ tauira e rite ana ki te whakamahi hei tohu i te Ähua o ngÄ whakaaturanga e wawatatia ai. Ko ngÄ tauira o ngÄ whakaritenga papai e whakatakotohia ai ki tÄnei rangahau, he tirohanga ki te Ähua o ngÄ mahi ki ngÄ tino kĹhanga reo, me ngÄ tino hua i te mÄtauranga rumaki reo MÄori o te kounga kairangi.
Ko tÄ mÄtou whÄinga, he tautoko i te tĹŤ o ia kĹhanga reo hei tino wÄhi ako, hei tino wÄhi tupu. Mahi ai mÄtou i ia tau ki ngÄ kĹhanga reo Ähua 160, me te tĹŤhura i tÄnÄ e whai hua ana, Ä, te tÄutu anĹ hoki i ngÄ wÄhanga hei whakapai tonu. NÄ tÄnei tĹŤÄhuatanga, he whai wÄhitanga motuhake tÄ Te Tari Arotake MÄtauranga ki te hÄpai i ngÄ mahi e whakapakari ana i ngÄ kĹhanga reo katoa, mÄtua rÄ, i te whakatakotoranga o tÄtahi tino tĹŤÄpapa mĹ te reo MÄori me ngÄ putanga mÄtauranga MÄori.
MÄ tÄnei aromÄtai, ko tÄ mÄtou e whai nei, ko te hÄpai i te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo, tae atu ki tÄ rÄtou hĹtaka whakawhanaketanga ngaio, ki te kounga o te manatĹŤ, Ä, ki ngÄ angamahi e whai pÄnga ana ki te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo whakaaro huritao whaiaro, me ngÄ arotake o roto.
Ko Hauhaketia ngÄ taonga tuku iho kia puÄwai ai â Unearth our ancestral treasures so that we may prosper, e whakakoia ana i te tirohanga, ka kaha kÄ atu te eke a ngÄ tamariki ki te angitu hei Äkonga, mÄ tÄ rÄtou whai wÄhi atu ki tÄtahi taiao e matapopore ana, e whakamana ana hoki i te tuakiri, te reo, me te ahurea o te tangata.
I kite mÄtou i ngÄ whakaaturanga e whakatĹŤturu ana i te ariÄ, ka kaha ake te eke angitu o ngÄ tamariki i te wÄ e whakatinanahia ana te taiao ako ki te reo MÄori, ngÄ tikanga MÄori, te ao MÄori, me te mÄtauranga MÄori. E miramira ana anĹ hoki tÄnei i te whakahirahiratanga o ngÄ taiao ako e whakatairanga ake ana i te waiora Ä-whatumanawa, Ä-tinana, Ä-hinengaro, Ä-wairua hoki o ngÄ tamariki. Ka whai pÄnga matua anĹ hoki, ko te pakari o te tirohanga, ko te mÄramatanga o te pĹŤtake me ngÄ whÄinga e kĹpani ai i ngÄ wawata o te whÄnau, Ä, ko te Äta whakamahere kia whai hua ai te whakapuakitanga o te hĹtaka. Ko te aroturuki i ia te wÄ i te ahu whakamua o te kĹhanga reo ki te whakamĹhio haere i ngÄ whakataunga ka whai ake, e Äta whakarite ana i te hÄngaitanga o ngÄ mahi me ngÄ putanga ki ngÄ wawata. Ko ngÄ kĹhanga reo kei te tuawhiti tonu, e mau nei i ngÄ tino tĹŤmanako nui mĹ ia Äkonga. Ko tÄnÄ me tÄnÄ o ngÄ tÄngata e whai wÄhi atu ana ki te kĹhanga reo (arÄ, ko ngÄ whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina) e noho mÄrama ana ki Ä rÄtou whakaritenga ake, Ä, e whakanui ana hoki i te hua o te whai wÄhi mai o ia pou tangata ki te aronga whÄnui o tÄ rÄtou mahi ngÄtahi. Ko te aronga nui o aua tĹŤmomo taiao, he whakatakoto i te tino tĹŤÄpapa mĹ ngÄ tamariki.
Nei rÄ ngÄ mihi ki ngÄ whakatutukitanga o te kaupapa o te kĹhanga reo, mai i tĹna tÄŤmatanga e 35 tau i mua, inarÄ, i te whai wÄhi nui o te kaupapa o te kĹhanga reo ki te ahu i te mÄtauranga o Aotearoa. E mihi ana ki a koutou ngÄ kĹhanga reo i whakawÄtea mai i a mÄtou ki te whakatutuki i ngÄ mahi nei ki Ĺ koutou kĹhanga reo.
TÄnei anĹ hoki te mihi ki a Lynda Pura-Watson i tĹna Ärahitanga, Ä, ki Te UepĹŤ-Ä-Motu hoki, nÄ rÄtou tÄnei tino arotake i whakawhanake.
Ki a koutou ngÄ kaimÄtauranga puta noa i Aotearoa, e akiaki ana ahau kia whakamahia e koutou te aromÄtai nei hei hÄpai i Ĺ koutou whakaaro huritao ki Ĺ koutou ake huarahi. He rerekÄ te huarahi o tÄnÄ me tÄnÄ, engari tonu, hei te mutunga iho, kotahi tonu te wawata matua â arÄ, ko te angitu o Ä tÄtou tamariki katoa.
NgÄ mihi, nÄ
Nicholas Pole Toihau Arotake
Te Tari Arotake MÄtauranga
Ko ngÄ tirohanga aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ whai wÄhi kĹrero anĹ hoki a te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo, ko ngÄ whÄnau tonu o ngÄ kĹhanga reo, i whakamĹhio i ngÄ kitenga whÄnui nei, Ä:
E whakakoia ana tÄnei aromÄtai i te tino hua motuhake o te mÄtauranga rumaki reo MÄori o te kounga kairangi, me te hÄpai whakahirahira anĹ hoki o tÄnei i te tamaiti, mai i tĹna whÄnautanga mai. Kei te mÄrama pĹŤ ngÄ kitenga, a, e whakatau ana hoki i te ariÄ e kÄŤ ana, e Ähei ake ana ngÄ tamariki ki te eke angitu hei Äkonga nÄ te noho ki tÄtahi taiao e whakanui ana, e whakamana ana hoki i te reo, te ahurea, me te tuakiri.
Â
Hei Ähuatanga o te aromÄtai nei, i tÄutuhia e Te Tari Arotake MÄtauranga ngÄ ariÄ matua, ÄrÄ e whai pÄnga nui ana pea ki ngÄ kĹhanga reo me tĹ rÄtou mÄrama ki te huarahi e tika ana mĹ te eke angitu, me te whakatutukitanga o ngÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki. I pupĹŤ ake aua ariÄ matua i Ä mÄtou aromÄtai, Ä, i te tÄtari, te whakahiato anĹ hoki o ngÄ whakaaro. Kua whakamahia aua ariÄ hei waihanga i te angamahi ariÄ (tirohia te Hoahoa 1) e pou here ana i ngÄ Ähuatanga e whai hua ana ki ngÄ kĹhanga reo.Â
Ko te angamahi ariÄ tÄtahi whakaaturanga Ä-hoahoa nei o ngÄ tirohanga aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga. Ka whakaatuhia ngÄ tino wÄhanga e whai pÄnga matua ana, arÄ:
Ko te ingoa o te angamahi nei, ko Hauhaketia ngÄ taonga tuku iho kia puÄwai ai. E hÄngai ana tÄnei ingoa ki te whai huatanga o te noho ngÄtahi o ngÄ tini Ähuatanga whakaaweawe katoa e whakamÄramahia ana ki runga ake nei, Ä, e marohi ana i te whakaaro, kia whai wÄhi, kia hÄngai, kia mÄtÄtoa, kia whakatairanga ngÄtahitia te katoa o aua Ähuatanga, kia puta ai ngÄ hua mĹ ngÄ tamariki o te kĹhanga reo, me Ĺ rÄtou whÄnau.Â
Hoahoa 1: Hauhaketia ngÄ taonga tuku iho kia puawai ai
I te tau 2004, i mahi ngÄtahi Te Tari Arotake MÄtauranga me te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo ki te whakawhanake i te kohinga tuatahi o ngÄ tohu aromÄtai, mĹ ngÄ arotake mÄtauranga i ngÄ kĹhanga reo. I whakamahi mÄtou i ngÄ tukanga kia whai wÄhi mai ngÄ reo o ngÄ whÄnau kĹhanga reo, ngÄ Ähuatanga i kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga i ngÄ kĹhanga reo i aua wÄ, me ngÄ kaupapa rangahau e whai pÄnga ana. Ko ngÄ tohu aromÄtai i whakawhanakehia ai i taua tukanga, i tautuhi i ngÄ painga mĹ ngÄ tamariki. Kei roto hoki i ngÄ painga, ko ngÄ mÄtau hĹhonu, pÄrÄ i te taunekeneke me te whakatau haere o ngÄ tamariki i te ao e noho nei rÄtou. Ka hÄngai hoki ki ngÄ maiohatanga ako o ngÄ tamariki, pÄrÄ i te manawanui, te pÄkiki, te aroha, me te manaakitanga. Ko Ätahi atu painga e hiahiatia ana, e hÄngai ana ki ngÄ mahi me te whanonga a ngÄ tamariki, pÄrÄ i te aro nui ki ngÄ kaupapa, te whakapuaki whakaaro, te whakamÄrama i Ĺ rÄtou kare Ä-roto, me te kawe atu i ngÄ mahi haepapa.1Â E whakamahi tonuhia ana aua tohu aromÄtai i te tau 2017, Ä, e hÄpai tonu ana i ngÄ arotake a Te Tari Arotake MÄtauranga.
Ko ngÄ whakaaturanga aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga i puta ai i ngÄ arotake o ngÄ kĹhanga reo i roto i te tÄŤpako, he tirohanga anĹ ki te Ähua o ngÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki. E whakaatuhia ana aua tino painga ki te Hoahoa 2 e whai ake nei. Kei taua ripanga tÄtahi tirohanga whÄnui o ngÄ putanga i kitea ai, Ä, ka taea hoki te whakamahi hei whakawhanake i tÄtahi kohinga hou o ngÄ tohu aromÄtai, ka tautuhi anĹ hoki i te tino whakaritenga, hei tautoko hoki i te whakapaitanga ake ki ngÄ kĹhanga reo katoa.
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ tamariki i ngÄ kĹhanga reo e ako ana, e noho rumaki ana anĹ hoki i roto i te reo MÄori me ngÄ tikanga MÄori, Ä, e whakawhanake ana hoki i te mÄramatanga ki Ĺ rÄtou whenua me Ĺ rÄtou iwi, ka whakapakari anĹ hoki i tĹ rÄtou tĹŤmÄia me tĹ rÄtou whakapono ki a rÄtou anĹ. Ko taua whakahiato o ngÄ putanga Äkonga e whakaahua pÄneitia ana ki te ripanga nei, hei putanga whÄnui, arÄ:
He pakari te aronga toi whenuatanga o ngÄ tamariki, kei te harikoa, kei te noho whakaute, kei te tĹŤmÄia, kei te pÄkiki hoki rÄtou hei Äkonga, Ä, he kaha anĹ hoki tÄ rÄtou whakawhitiwhiti whakaaro.
Hoahoa 2: NgÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki
He pakari te aronga toi whenuatanga o ngÄ tamariki, kei te harikoa, kei te noho whakaute, kei te tĹŤmÄia, kei te pÄkiki hoki rÄtou hei Äkonga, Ä, he kaha anĹ hoki tÄ rÄtou whakawhitiwhiti whakaaro.
 NgÄ Taumata Whakahirahira
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana AotĹŤroa |
---|---|---|---|---|
E whanake ana ngÄ tamariki hei Äkonga tĹŤmÄia e mĹhio ana, e noho mÄrama ana hoki ki ngÄ whakapono me ngÄ uaratanga MÄori. Â |
He pakari te aronga toi whenuatanga o ngÄ tamariki, tĹ rÄtou noho mĹhio ki te taiao, me tĹ rÄtou tiaki i te taiao. Â |
Ka whakaaro nui, ka noho whakaute hoki ngÄ tamariki ki a rÄtou anĹ, me Ĺ rÄtou whÄnau, Ĺ rÄtou hapĹŤ, Ĺ rÄtou iwi, me tÄngata kÄ atu hoki. |
Ka whai wÄhi atu ngÄ tamariki ki te reo MÄori, Ä, ka piki haere tĹ rÄtou tĹŤmÄia me te tika o te reo. Â |
E whakawhanake ana ngÄ tamariki i tĹ rÄtou noho mĹhio ki te taiao mÄoriori, tĹŤturu hoki. Â |
Â
NgÄ Ähuatanga (te waiora Ä-hinengaro, Ä-tinana, Ä-wairua, Ä-whatumanawa hoki)
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana AotĹŤroa |
---|---|---|---|---|
Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou whakaaro nui ki a rÄtou anĹ me Ĺ rÄtou hononga. Â |
E mĹhio ana ngÄ tamariki ki Ĺ rÄtou hononga ki te whenua. |
E mĹhio ana ngÄ tamariki ki Ĺ rÄtou tuakiri me Ĺ rÄtou tĹŤrangawaewae. |
Ka aro nui ngÄ tamariki, ka whakautu kĹrero hoki ngÄ tamariki mÄ te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo huarahi. |
Ka kĹkiri ngÄ tamariki i tÄ rÄtou ake tĹŤhura haere i tĹ rÄtou taiao. Â |
Ka kitea te mÄrie, te harikoa, me te mauritau o ngÄ tamariki. |
He mÄia, he mauritau hoki ngÄ tamariki I a rÄtou e ako ana, e tÄkaro ana hoki. |
Ka whai kawenga, ka whakaute anĹ hoki ngÄ tamariki i roto i te whÄnau o te kĹhanga reo. Â |
Kei te mÄrama ngÄ tamariki, Ä, e Ähei ana rÄtou ki te whakawhiti kĹrero ki Ätahi atu. |
E whanake ana ngÄ tamariki hei Äkonga pÄkiki. |
Ka kitea ki ngÄ tamariki te pai o ngÄ taunekeneke me te whanonga. |
He pai ngÄ taunekeneke a ngÄ tamariki, Ä, ka kitea tĹ rÄtou manaakitanga. Â |
Ka tiaki ngÄ tamariki i a rÄtou anĹ, Ä, i Ätahi atu hoki. |
Ka whakapuaki ngÄ tamariki i Ĺ rÄtou whakaaro, Ä, e piki haere ana tĹ rÄtou tĹŤmÄia me te tika o te reo. |
He Äkonga tÄkare ngÄ tamariki e ngÄkau nui ana ki te whakahura me te whakamÄtau i ngÄ Ähuatanga hou. Â |
He tÄkare ngÄ tamariki ki te whai wÄhi atu, Ä, ka tĹŤmÄia hoki hei Äkonga. |
Ka tĹŤhura ngÄ tamariki i tĹ rÄtou taiao, Ä, ka kitea hoki tĹ rÄtou manaaki i te taiao. Â |
E whakatupu ana ngÄ tamariki i tĹ rÄtou tĹŤmÄia me tÄ rÄtou kawe atu hoki i ngÄ akoranga. |
Ka whakawhÄnui haere ngÄ tamariki i tÄ rÄtou whakamahi i te reo MÄori. |
Ka ako, ka whakahÄngai anĹ hoki ngÄ tamariki i te reo MÄori ki te ao mÄoriori. Â |
Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou rongo i te noho haumaru me te mauritau. |
Ka whakawhanake ngÄ tamariki i tĹ rÄtou mÄramatanga ki tĹ rÄtou tĹŤ hei tangata whenua. |
Ka tupu ngÄ tamariki mÄ te pai o ngÄ hononga ako e hÄpai ana i a rÄtou. |
He mÄia ngÄ tamariki ki te kĹrero i te reo MÄori, ki te Äta whakamÄtau, me te whakapuaki anĹ hoki i Ĺ rÄtou whakaaro. |
He mahira, he pÄkiki hoki ngÄ tamariki ki te ao whÄnui. |
Ka kĹrero ngÄ tamariki mĹ Ä rÄtou taonga tuku iho. |
Ka whakapuakihia e ngÄ tamariki ki te whÄnau, ko Ĺ rÄtou wheako e whai pÄnga ana ki te whenua. Â |
Ka kitea ki ngÄ tamariki te aroha, te manaaki, me te Äwhina. |
Ka puta ngÄ tamariki i te kaupapa o te kĹhanga reo, Ä, he mÄia, he koa hoki tĹ rÄtou tĹŤ. Â |
Ka whai wÄhi atu hoki ngÄ tamariki ki Ätahi atu ahurea me Ätahi atu reo. |
Â
E whakatau ana Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ ka whakahÄngai te whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina o te kĹhanga reo i Ä rÄtou mahi ki ngÄ Ähuatanga o Te Korowai, o Te WhÄriki, me ngÄ wawata hoki o tĹ rÄtou iwi, Ĺ rÄtou hapĹŤ me Ĺ rÄtou whÄnau, koia rÄ te wÄ ka tino kitea te whakatutukitanga o ngÄ putanga angitu mĹ Ä rÄtou tamariki.
E tautuhi ana Te Tari Arotake MÄtauranga i ngÄ tohu tukanga hei huarahi ki te whakamÄrama i ngÄ tĹŤmomo whakaritenga, tukanga, mahi, whakaarotanga anĹ hoki o te whÄnau e whai wÄhi nui ana ki ngÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki. E whakatakoto ana i tÄtahi aratohu ki ngÄ tĹŤmomo pĹŤtake e whai hua ai ngÄ putanga, Ä, nÄ runga i taua Ähuatanga, e tino hÄngai pĹŤ ana ki ngÄ arotake e aro nui ana ki te whakapaitanga.2
He nui te whai wÄhi atu a te whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina ki tÄtahi kĹhanga reo e whai hua ana i roto i ngÄ whakahaeretanga, mÄ te kawe atu o tÄnÄ me tÄnÄ i Ĺ rÄtou ake tĹŤranga hei Ärahi, hei whakatauira, hei hÄpai, hei tautoko, Ä, hei whakaaweawe. Ka whai wÄhi nui, ka whai pÄnga nui hoki tÄnÄ me tÄnÄ o rÄtou ki te ao o Ä rÄtou tamariki mokopuna. Kua tautuhitia Ĺ rÄtou tĹŤranga, Ä rÄtou whakaritenga, ngÄ tukanga, Ä rÄtou mahi, me Ĺ rÄtou whakapono ki te Hoahoa 3 e whai ake nei. E whakarato ana te ripanga i te whakarÄpopototanga o ngÄ putanga i kitea ai, Ä, tÄrÄ anĹ Äna hua hei hÄpai i te whakawhanaketanga o ngÄ tohu aromÄtai hou e tautuhi ana anĹ hoki i te tino whakaritenga, hei tautoko hoki i te whakatairanga haere ki ngÄ kĹhanga reo katoa.
Hoahoa 3: Ko ngÄ tĹŤranga me ngÄ whakapono o te whÄnau, me Ä rÄtou whakaritenga, Ä rÄtou mahi hoki.
Te Reo MÄori, Tikanga MÄori, Te Ao MÄori, MÄtauranga MÄori
KĹhanga Reo WhÄnau: He kaiÄrahi, he ihumanea, he kaiwhakarite whakataunga, he kaiwhakahaere, e whai kawenga takohanga ana, he Äkonga e ngÄkau nui ana, e manawanui ana, e arotahi ana hoki
Te Whakahaeretanga |
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana Aotōroa  |
---|---|---|---|---|---|
Ka whakaoti i tÄ rÄtou tĹŤtohinga, hei whakapĹŤmau i ngÄ whakaratonga ki te kĹhanga reo. Ka whakatakoto i te tirohanga, mai i Te Korowai me ngÄ wawata o te whÄnau. Ka whakaĹkawa i ngÄ mahere rautaki. Â |
Ka whakatakoto i ngÄ tino tĹŤmanako ki te whakarato i ngÄ wÄhi ako e mau ana i te aroha. Ka whakatairanga i te waiora Ä-tinana, Ä-wairua, Ä-whatumanawa, Ä-hinengaro hoki.  |
Ka whakapuaki i Ĺ rÄtou wawata mĹ te whai wÄhi nui o Ä rÄtou tamariki ki Ĺ rÄtou marae. Ka whakatairanga i ngÄ wheako, ka whakahÄngai hoki i ngÄ akoranga, hei tĹŤhonohono ki ngÄ tÄngata me ngÄ wÄhi. Â |
Ka whakatakoto i ngÄ tino tĹŤmanako kia matawhÄnui te hĹtaka akoranga. Ka kitea tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te whakahÄngai kia aro nui ai te taiao me te hĹtaka. Â |
Ka noho pĹŤmau ki te whakamahi i te reo MÄori ki te kÄinga me te kĹhanga reo. Ka noho pĹŤmau kia ngÄwari noa ngÄ whakawhitinga. Â |
Ka whakatairanga i ngÄ whai wÄhitanga mĹ ngÄ tamariki ki te tĹŤhura i ngÄ Ähuatanga hou me te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo taiao. Â |
Â
KĹhanga Reo KaumÄtua: He kaiÄrahi, he ihumanea, he puna o ngÄ mĹhiotanga, he kaipupuri, he kaitiaki hoki o te mÄtauranga MÄori, Ä, e noho ngÄkau nui ana ki te whai wÄhi atu.
Te Whakahaeretanga |
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana Aotōroa  |
---|---|---|---|---|---|
Ka whai wÄhi ki te tirohanga o te kĹhanga reo, mÄ te whakapuaki i Ĺ rÄtou mĹhiotanga me Ĺ rÄtou wawata. Â |
Ka whakapuaki i te hĹhonutanga o ngÄ mĹhio ki ngÄ atua MÄori. Ka whakapuaki, ka whakatauira hoki i ngÄ tĹŤmomo karakia, me ngÄ tĹŤmomo mĹteatea. Â |
Ka whakapuaki i ngÄ kĹrero tuku iho e pÄ ana ki ngÄ whakapapa me ngÄ pou whenua. Ka whakatauira i te tĹŤ o te mana whenua. Â |
Ka whakatauira i te Ärahitanga, Ä, ka tĹŤ hei kaiÄrahi ki te hÄpai i te kĹhanga reo. Ka whakapuaki i ngÄ kĹrero e pÄ ana ki ngÄ hononga ki waenga i ngÄ whÄnau. Â |
Ka tĹŤ hei tino tauira o te reo me te mita o te hapĹŤ me te iwi. Ka arotahi, ka noho pĹŤmau hoki ki te whakapuaki i Ĺ rÄtou mĹhiotanga katoa, Ä, ki te tautoko hoki i te whÄnau. Â |
Ka marohi i ngÄ wÄhi pai hei tirohanga, kia ako, kia whai wÄhi anĹ hoki ngÄ tamariki ki ngÄ mÄtauranga MÄori. Ka Ärahi, ka whakatauira hoki i roto i ngÄ wheako. Â |
Â
KĹhanga Reo Kaiako:Â He kaiÄrahi, he kaiako, he kaiwaihanga, he Äkonga e whai wÄhi atu ana, e aro nui ana hoki hei whakawero i ngÄ matea o ngÄ tamariki me ngÄ whÄnau
Te Whakahaeretanga |
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana Aotōroa  |
---|---|---|---|---|---|
Ka whakarato i ngÄ mahere hĹtaka e whai pÄnga ana ki ngÄ wawata o te whÄnau me te kaupapa o te kĹhanga reo. Â Ka whakamahi i te aromÄtai hĹtaka hei hÄpai i ngÄ whakapaitanga ki Ä rÄtou whakaritenga. Ka whakamahi i ngÄ mĹhiohio aromatawai ki te whakatinana haere i ngÄ mahere hĹtaka e aro nui ana ki ngÄ tamariki. Â |
Ka whakarite i ngÄ horopaki tĹŤturu kia Ähei ai ngÄ tamariki ki te ako i a rÄtou anĹ. Ka whakapuaki i tÄnÄ e mĹhiotia ana e rÄtou mĹ te whakawhanaketanga o te tamaiti me tana ako. Â |
Ka whakaako i ngÄ tikanga, ngÄ karakia, me ngÄ mĹteatea e hÄngai ana ki ngÄ tamariki. Ka toro atu ki te taiao mĹ ngÄ whai wÄhitanga ako i ia te wÄ. Â |
Ka whakamahere mĹ ngÄ tĹŤmomo reanga me ngÄ tĹŤmomo Äheinga o ngÄ tamariki, Ä, ka whakaako hoki i a rÄtou. Ka whakamahi i ngÄ mĹhiohio e pÄ ana ki ngÄ tamariki, ki te whakawhanake i tÄtahi hĹtaka e aro pĹŤ ana ki a rÄtou. Â Â |
Ka whakatairanga i te whakamÄtau, ka whakapuaki i te reo hou, Ä, ka whakawhanake hoki i ngÄ whakawhitinga kĹrero me te reo Ä-tinana hoki. Ka whakakipakipa, ka whakawero. Â |
Ka whakatairanga i te whakamahinga o te hangarau, te pĹŤtaiao, me te pÄngarau. Ka waihanga i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo wheako akoranga hou. Â |
KĹhanga Reo KaiÄwhina: He kaitautoko, he Äkonga hoki ka takoha, ka whai wÄhi nui, ka whakawero, Ä, ka aro nui hoki i runga anĹ i te Ähua o ngÄ matea o ngÄ tamariki me ngÄ whÄnau
Te Whakahaeretanga |
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana Aotōroa  |
---|---|---|---|---|---|
Ka aroturuki i ngÄ mahi a ngÄ tamariki i a rÄtou e ako ana, e whanake ana, e tÄkaro ana hoki. Ka mÄtakitaki i ngÄ tamariki, Ä, ka whakapuaki i ngÄ mĹhiohio ka puta, ki ngÄ kaiako me ngÄ whÄnau. Â |
Ka tautoko i ngÄ tamariki i a rÄtou e ako ana i ngÄ atua MÄori. Ka Äwhina i ngÄ tamariki ki te ako i ngÄ karakia hou. Â |
Ka akiaki i ngÄ pÄpi me ngÄ tamariki kĹhungahunga ki te taunekeneke ki wÄhi kÄ atu, ki tÄngata kÄ atu. Ka hÄpai i ngÄ tamariki katoa ki te whakawhanake i Ĺ rÄtou mĹhiotanga. Â |
Ka hÄpai i ngÄ tamariki e mau ana i ngÄ matea tauwhÄiti. Ka kĹrero ki ngÄ tamariki, Ä, ka akiaki i a rÄtou ki te tÄkaro me te ako ki te taha o Ätahi atu. Â |
Ka hÄpai i ngÄ tamariki ki te tÄwhai reo. Ka patapatai, Ä, ka akiaki i te whakamahinga o te reo. Â |
Ka hÄpai i ngÄ tamariki ki te whakamahi i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo rauemi. Ka whakatairanga i ngÄ akoranga hou. Â |
I whakamahia e Te Tari Arotake MÄtauranga tana aronga whakatewhatewha (tirohia te Hoahoa 5) hei Äta tÄutu i ngÄ Ähuatanga matua o te angitu. Ko ngÄ whakautu ki tÄnei aronga e whakapuakihia ana hei whakamÄramatanga whÄnui, Ä, e tautokona ana ki ngÄ tino whakapaetanga.
Â
E hono ana ngÄ tamariki ki Ä rÄtou taonga tuku iho me te whakapuakitanga o te tirohanga MÄori ki te ao. He nui ngÄ kĹrero tuku iho e ahu mai ana i te ao o ngÄ atua MÄori. (Ka tĹŤhonohono ngÄ atua i te ao mÄrama me te ao wairua).
Ko te Äta aro ki ngÄ whakapono MÄori me ngÄ uaratanga MÄori e pou here ana i te whakaratonga o tÄtahi wÄhi atawhai e poipoi ana i te tamaiti. Ko te ako i ngÄ whakapapa me ngÄ Ähuatanga mÄoriori o te ao tĹŤturu me te ao wairua e hÄpai ana i te mÄramatanga o ngÄ tamariki kĹhanga reo ki Ĺ rÄtou hononga, me te whakawhanaketanga o Ĺ rÄtou manawa whakahÄŤ, Ĺ rÄtou kiritau, me Ĺ rÄtou mana Ähua ake. He nui ngÄ tĹŤmanako, kia whakatinanahia ngÄ wÄhi ako ki te tautoko me te aroha.
Ko te ako a ngÄ tamariki, me tĹ rÄtou whakawhanaketanga e hono mÄrika ana ki Ĺ rÄtou hononga ki te ao tĹŤturu. He mana tĹ te whenua. Ko te noho ahi-kÄ-roa o tÄnÄ whakatupuranga, o tÄnÄ whakatupuranga ki runga i te whenua e whakairohia ana ki ngÄ taonga tuku iho, ki ngÄ pou whenua, ki ngÄ marae, Ä, ki ngÄ kĹrero tuku iho hoki. NÄ aua tĹŤÄhuatanga katoa, ko ngÄ tamariki kei te pĹŤtake o tĹ rÄtou tĹŤrangawaewae.
Ko te taiao tonu o te hapori, me te whenua, te whÄnau, ngÄ iwi me ngÄ hapĹŤ, e tautuhi ana, e whakaaweawe ana hoki i te whÄnuitanga me te hĹhonutanga o ngÄ wheako akoranga a ngÄ tamariki. Ko te noho mĹhio ki te taiao mÄ wheako ako ahurea (Royal Tangaere 2012) me te tÄkaro e whakahonohono ana, e whakaongaonga ana hoki i te tÄkare o ngÄ tamariki. E Äkina ana ngÄ hononga papai, i ngÄ tamariki e ako ana i Ätahi atu wÄhi, Ätahi atu tÄngata, me Ätahi atu hapori.
Ko ngÄ tamariki ka rongo i te tĹŤ pakari o te tuakiri, e mau nei i te pitomata ki te whai wÄhi mÄrika ki tĹ rÄtou hapori. E ai ki a Hemara (2000), ko te tĹŤhonohono o te tamaiti ki Ätahi atu, ki tĹ rÄtou hapori hoki e Äta hÄpai ana i tĹna mauritau. MĹ ngÄ tamariki MÄori tokomaha, ka tau mai taua mauritau i runga i te mĹhiotanga ki ngÄ Ähuatanga nei, arÄ:
Ko ngÄ wheako me ngÄ whai wÄhitanga e whakanuitia ana, e aro nuitia ana hoki te tuakiri, ngÄ pĹŤmanawa, me ngÄ matea o ia tamaiti e hÄpai ana i tĹna ngÄkau nui ki te ako me te tÄkaro. Ko te atawhai me te poipoi ki tÄtahi taiao akoranga e pou herea ana ki te whanaungatanga, ka Äta whakatĹ i te aronga toi whenuatanga me te whai pĹŤtaketanga mĹ ngÄ tamariki. Ko te nui o ngÄ tĹŤmomo wheako ako Ä-ahurea, whai wÄhitanga tÄkaro anĹÂ Â hoki e hÄpai ana i te whÄnuitanga o te oranga Ä-tinana, Ä-whatumanawa, Ä-hinengaro hoki o ngÄ tamariki katoa. Ko te pakari o ngÄ hononga, me te ĹŤ pĹŤmau ki te mÄtauranga rumaki reo MÄori e whai pÄnga ana ki ngÄ whakataunga e whakaritea ana e ngÄ whÄnau mĹ ngÄ huarahi mÄtauranga o Ä rÄtou ake tamariki.
E poipoia ana ngÄ tamariki ki ngÄ taiao e whakamÄoriori nei i te whai wÄhi mai o te reo MÄori. E whakamÄramahia ana te reo MÄori hei matapihi ki te ao o te tamaiti MÄori. Kei te reo ngÄ tikanga wairua me ngÄ whakamÄramatanga o ngÄ ariÄ rongomaiwhiti ki te MÄori. He motuhake te reo MÄori, Ä, ka whÄngaihia te wairua o te tamaiti. Ki tÄ KÄretu (2008) titiro, mÄ te reo MÄori te tuakiri o te tangata MÄori ka whakahaumanu.
Ko te noho pĹŤmau mutunga kore o te whÄnau ki te reo MÄori i ngÄ kÄinga, i te kĹhanga reo, i te kura, me ngÄ hapori e hÄpai ana i te whakawhitiwhiti kĹrero Ä-whakatupuranga o te reo MÄori. Ko te whai aronga o te whakawhitinga ngÄwari anĹ hoki i te kĹhanga reo ki te mÄtauranga rumaki reo MÄori, e whakapakari ana i te huarahi ki te ako i te reo MÄori. Ko ngÄ rautaki papai mĹ te hopu reo e whakatairanga ana i te whakawhanaketanga reo (Royal Tangaere 2012). Ko te rere mÄhorahora o te reo MÄori, ko te whai pĹŤtaketanga anĹ hoki o te whakamahinga, e whakapakari ana i te Äheinga reo.
Ko ngÄ hononga o ngÄ tamariki ki te ao mÄoriori, ki Äna taonga, me ngÄ tÄngata, ka whai pÄnga ki tÄnÄ e Äkona ana e rÄtou, Ä, ki te Ähua anĹ hoki o tÄ rÄtou ako. E mea ana hoki pea tÄnei, ki te tau ngÄ mÄramatanga o te tamaiti ki Ĺna hononga ki te taiao, te ao tukupĹŤ, ki tĹna wÄhi noho tonu, me ngÄ tÄngata, ka mÄrama haere anĹ hoki ia ki tĹna tĹŤnga, me tĹna whai wÄhi tonu ki te ao whÄnui (Mihipeka, 1998).
Ko ngÄ wheako ako o te kounga kairangi e whakatairanga ana i te tĹŤhura i te ao MÄori me te ao whÄnui. Ka whakarato tÄtahi hĹtaka akoranga whakaongaonga i te kipakipa me ngÄ wero. Ka hÄpaitia ngÄ akoranga nÄ te pai o te whakatakotoranga, te Ätaahua, me te wÄteatea o te wÄhi, tae atu anĹ hoki ki te maha o ngÄ rauemi o roto.
Ka whai hua te whakamahinga o te whÄnau i te whakamahere me te aromÄtai hei whakahÄngai i Ä rÄtou mahi ki te whakarato i ngÄ akoranga o te kounga kairangi. I kitea ki ngÄ aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga, ko te kaha o te ahurea aromÄtai mÄ ngÄ tukanga me ngÄ whakaritenga e pÄ ana ki te aromÄtai o roto, ka pou here i te whai huatanga o ngÄ mahere, Ä, ka hÄpai anĹ hoki i te whÄnau ki te arotahi ki te whakapai ake anĹ, me te kawenga takohanga. E whai hua ana te aromÄtai o roto ki te whakamĹhio i te whÄnau, Ä, e whai pÄnga ana anĹ hoki ki Ä rÄtou mahi ki te whakarite i ngÄ whakataunga. NÄ tÄnei, ka rumakina ngÄ tamariki ki tÄtahi taiao e ahu mai ana i te whakaaro nui ki tÄ rÄtou eke angitu.
Â
Ko ngÄ tirohanga aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ whai wÄhi kĹrero anĹ hoki a te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo, ko ngÄ whÄnau tonu o ngÄ kĹhanga reo, i whakamĹhio i ngÄ kitenga whÄnui nei, Ä:
E whakakoia ana tÄnei aromÄtai i te tino hua motuhake o te mÄtauranga rumaki reo MÄori o te kounga kairangi, me te hÄpai whakahirahira anĹ hoki o tÄnei i te tamaiti, mai i tĹna whÄnautanga mai. Kei te mÄrama pĹŤ ngÄ kitenga, a, e whakatau ana hoki i te ariÄ e kÄŤ ana, e Ähei ake ana ngÄ tamariki ki te eke angitu hei Äkonga nÄ te noho ki tÄtahi taiao e whakanui ana, e whakamana ana hoki i te reo, te ahurea, me te tuakiri.
Â
Hei Ähuatanga o te aromÄtai nei, i tÄutuhia e Te Tari Arotake MÄtauranga ngÄ ariÄ matua, ÄrÄ e whai pÄnga nui ana pea ki ngÄ kĹhanga reo me tĹ rÄtou mÄrama ki te huarahi e tika ana mĹ te eke angitu, me te whakatutukitanga o ngÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki. I pupĹŤ ake aua ariÄ matua i Ä mÄtou aromÄtai, Ä, i te tÄtari, te whakahiato anĹ hoki o ngÄ whakaaro. Kua whakamahia aua ariÄ hei waihanga i te angamahi ariÄ (tirohia te Hoahoa 1) e pou here ana i ngÄ Ähuatanga e whai hua ana ki ngÄ kĹhanga reo.Â
Ko te angamahi ariÄ tÄtahi whakaaturanga Ä-hoahoa nei o ngÄ tirohanga aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga. Ka whakaatuhia ngÄ tino wÄhanga e whai pÄnga matua ana, arÄ:
Ko te ingoa o te angamahi nei, ko Hauhaketia ngÄ taonga tuku iho kia puÄwai ai. E hÄngai ana tÄnei ingoa ki te whai huatanga o te noho ngÄtahi o ngÄ tini Ähuatanga whakaaweawe katoa e whakamÄramahia ana ki runga ake nei, Ä, e marohi ana i te whakaaro, kia whai wÄhi, kia hÄngai, kia mÄtÄtoa, kia whakatairanga ngÄtahitia te katoa o aua Ähuatanga, kia puta ai ngÄ hua mĹ ngÄ tamariki o te kĹhanga reo, me Ĺ rÄtou whÄnau.Â
Hoahoa 1: Hauhaketia ngÄ taonga tuku iho kia puawai ai
I te tau 2004, i mahi ngÄtahi Te Tari Arotake MÄtauranga me te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo ki te whakawhanake i te kohinga tuatahi o ngÄ tohu aromÄtai, mĹ ngÄ arotake mÄtauranga i ngÄ kĹhanga reo. I whakamahi mÄtou i ngÄ tukanga kia whai wÄhi mai ngÄ reo o ngÄ whÄnau kĹhanga reo, ngÄ Ähuatanga i kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga i ngÄ kĹhanga reo i aua wÄ, me ngÄ kaupapa rangahau e whai pÄnga ana. Ko ngÄ tohu aromÄtai i whakawhanakehia ai i taua tukanga, i tautuhi i ngÄ painga mĹ ngÄ tamariki. Kei roto hoki i ngÄ painga, ko ngÄ mÄtau hĹhonu, pÄrÄ i te taunekeneke me te whakatau haere o ngÄ tamariki i te ao e noho nei rÄtou. Ka hÄngai hoki ki ngÄ maiohatanga ako o ngÄ tamariki, pÄrÄ i te manawanui, te pÄkiki, te aroha, me te manaakitanga. Ko Ätahi atu painga e hiahiatia ana, e hÄngai ana ki ngÄ mahi me te whanonga a ngÄ tamariki, pÄrÄ i te aro nui ki ngÄ kaupapa, te whakapuaki whakaaro, te whakamÄrama i Ĺ rÄtou kare Ä-roto, me te kawe atu i ngÄ mahi haepapa.1Â E whakamahi tonuhia ana aua tohu aromÄtai i te tau 2017, Ä, e hÄpai tonu ana i ngÄ arotake a Te Tari Arotake MÄtauranga.
Ko ngÄ whakaaturanga aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga i puta ai i ngÄ arotake o ngÄ kĹhanga reo i roto i te tÄŤpako, he tirohanga anĹ ki te Ähua o ngÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki. E whakaatuhia ana aua tino painga ki te Hoahoa 2 e whai ake nei. Kei taua ripanga tÄtahi tirohanga whÄnui o ngÄ putanga i kitea ai, Ä, ka taea hoki te whakamahi hei whakawhanake i tÄtahi kohinga hou o ngÄ tohu aromÄtai, ka tautuhi anĹ hoki i te tino whakaritenga, hei tautoko hoki i te whakapaitanga ake ki ngÄ kĹhanga reo katoa.
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ tamariki i ngÄ kĹhanga reo e ako ana, e noho rumaki ana anĹ hoki i roto i te reo MÄori me ngÄ tikanga MÄori, Ä, e whakawhanake ana hoki i te mÄramatanga ki Ĺ rÄtou whenua me Ĺ rÄtou iwi, ka whakapakari anĹ hoki i tĹ rÄtou tĹŤmÄia me tĹ rÄtou whakapono ki a rÄtou anĹ. Ko taua whakahiato o ngÄ putanga Äkonga e whakaahua pÄneitia ana ki te ripanga nei, hei putanga whÄnui, arÄ:
He pakari te aronga toi whenuatanga o ngÄ tamariki, kei te harikoa, kei te noho whakaute, kei te tĹŤmÄia, kei te pÄkiki hoki rÄtou hei Äkonga, Ä, he kaha anĹ hoki tÄ rÄtou whakawhitiwhiti whakaaro.
Hoahoa 2: NgÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki
He pakari te aronga toi whenuatanga o ngÄ tamariki, kei te harikoa, kei te noho whakaute, kei te tĹŤmÄia, kei te pÄkiki hoki rÄtou hei Äkonga, Ä, he kaha anĹ hoki tÄ rÄtou whakawhitiwhiti whakaaro.
 NgÄ Taumata Whakahirahira
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana AotĹŤroa |
---|---|---|---|---|
E whanake ana ngÄ tamariki hei Äkonga tĹŤmÄia e mĹhio ana, e noho mÄrama ana hoki ki ngÄ whakapono me ngÄ uaratanga MÄori. Â |
He pakari te aronga toi whenuatanga o ngÄ tamariki, tĹ rÄtou noho mĹhio ki te taiao, me tĹ rÄtou tiaki i te taiao. Â |
Ka whakaaro nui, ka noho whakaute hoki ngÄ tamariki ki a rÄtou anĹ, me Ĺ rÄtou whÄnau, Ĺ rÄtou hapĹŤ, Ĺ rÄtou iwi, me tÄngata kÄ atu hoki. |
Ka whai wÄhi atu ngÄ tamariki ki te reo MÄori, Ä, ka piki haere tĹ rÄtou tĹŤmÄia me te tika o te reo. Â |
E whakawhanake ana ngÄ tamariki i tĹ rÄtou noho mĹhio ki te taiao mÄoriori, tĹŤturu hoki. Â |
Â
NgÄ Ähuatanga (te waiora Ä-hinengaro, Ä-tinana, Ä-wairua, Ä-whatumanawa hoki)
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana AotĹŤroa |
---|---|---|---|---|
Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou whakaaro nui ki a rÄtou anĹ me Ĺ rÄtou hononga. Â |
E mĹhio ana ngÄ tamariki ki Ĺ rÄtou hononga ki te whenua. |
E mĹhio ana ngÄ tamariki ki Ĺ rÄtou tuakiri me Ĺ rÄtou tĹŤrangawaewae. |
Ka aro nui ngÄ tamariki, ka whakautu kĹrero hoki ngÄ tamariki mÄ te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo huarahi. |
Ka kĹkiri ngÄ tamariki i tÄ rÄtou ake tĹŤhura haere i tĹ rÄtou taiao. Â |
Ka kitea te mÄrie, te harikoa, me te mauritau o ngÄ tamariki. |
He mÄia, he mauritau hoki ngÄ tamariki I a rÄtou e ako ana, e tÄkaro ana hoki. |
Ka whai kawenga, ka whakaute anĹ hoki ngÄ tamariki i roto i te whÄnau o te kĹhanga reo. Â |
Kei te mÄrama ngÄ tamariki, Ä, e Ähei ana rÄtou ki te whakawhiti kĹrero ki Ätahi atu. |
E whanake ana ngÄ tamariki hei Äkonga pÄkiki. |
Ka kitea ki ngÄ tamariki te pai o ngÄ taunekeneke me te whanonga. |
He pai ngÄ taunekeneke a ngÄ tamariki, Ä, ka kitea tĹ rÄtou manaakitanga. Â |
Ka tiaki ngÄ tamariki i a rÄtou anĹ, Ä, i Ätahi atu hoki. |
Ka whakapuaki ngÄ tamariki i Ĺ rÄtou whakaaro, Ä, e piki haere ana tĹ rÄtou tĹŤmÄia me te tika o te reo. |
He Äkonga tÄkare ngÄ tamariki e ngÄkau nui ana ki te whakahura me te whakamÄtau i ngÄ Ähuatanga hou. Â |
He tÄkare ngÄ tamariki ki te whai wÄhi atu, Ä, ka tĹŤmÄia hoki hei Äkonga. |
Ka tĹŤhura ngÄ tamariki i tĹ rÄtou taiao, Ä, ka kitea hoki tĹ rÄtou manaaki i te taiao. Â |
E whakatupu ana ngÄ tamariki i tĹ rÄtou tĹŤmÄia me tÄ rÄtou kawe atu hoki i ngÄ akoranga. |
Ka whakawhÄnui haere ngÄ tamariki i tÄ rÄtou whakamahi i te reo MÄori. |
Ka ako, ka whakahÄngai anĹ hoki ngÄ tamariki i te reo MÄori ki te ao mÄoriori. Â |
Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou rongo i te noho haumaru me te mauritau. |
Ka whakawhanake ngÄ tamariki i tĹ rÄtou mÄramatanga ki tĹ rÄtou tĹŤ hei tangata whenua. |
Ka tupu ngÄ tamariki mÄ te pai o ngÄ hononga ako e hÄpai ana i a rÄtou. |
He mÄia ngÄ tamariki ki te kĹrero i te reo MÄori, ki te Äta whakamÄtau, me te whakapuaki anĹ hoki i Ĺ rÄtou whakaaro. |
He mahira, he pÄkiki hoki ngÄ tamariki ki te ao whÄnui. |
Ka kĹrero ngÄ tamariki mĹ Ä rÄtou taonga tuku iho. |
Ka whakapuakihia e ngÄ tamariki ki te whÄnau, ko Ĺ rÄtou wheako e whai pÄnga ana ki te whenua. Â |
Ka kitea ki ngÄ tamariki te aroha, te manaaki, me te Äwhina. |
Ka puta ngÄ tamariki i te kaupapa o te kĹhanga reo, Ä, he mÄia, he koa hoki tĹ rÄtou tĹŤ. Â |
Ka whai wÄhi atu hoki ngÄ tamariki ki Ätahi atu ahurea me Ätahi atu reo. |
Â
E whakatau ana Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ ka whakahÄngai te whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina o te kĹhanga reo i Ä rÄtou mahi ki ngÄ Ähuatanga o Te Korowai, o Te WhÄriki, me ngÄ wawata hoki o tĹ rÄtou iwi, Ĺ rÄtou hapĹŤ me Ĺ rÄtou whÄnau, koia rÄ te wÄ ka tino kitea te whakatutukitanga o ngÄ putanga angitu mĹ Ä rÄtou tamariki.
E tautuhi ana Te Tari Arotake MÄtauranga i ngÄ tohu tukanga hei huarahi ki te whakamÄrama i ngÄ tĹŤmomo whakaritenga, tukanga, mahi, whakaarotanga anĹ hoki o te whÄnau e whai wÄhi nui ana ki ngÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki. E whakatakoto ana i tÄtahi aratohu ki ngÄ tĹŤmomo pĹŤtake e whai hua ai ngÄ putanga, Ä, nÄ runga i taua Ähuatanga, e tino hÄngai pĹŤ ana ki ngÄ arotake e aro nui ana ki te whakapaitanga.2
He nui te whai wÄhi atu a te whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina ki tÄtahi kĹhanga reo e whai hua ana i roto i ngÄ whakahaeretanga, mÄ te kawe atu o tÄnÄ me tÄnÄ i Ĺ rÄtou ake tĹŤranga hei Ärahi, hei whakatauira, hei hÄpai, hei tautoko, Ä, hei whakaaweawe. Ka whai wÄhi nui, ka whai pÄnga nui hoki tÄnÄ me tÄnÄ o rÄtou ki te ao o Ä rÄtou tamariki mokopuna. Kua tautuhitia Ĺ rÄtou tĹŤranga, Ä rÄtou whakaritenga, ngÄ tukanga, Ä rÄtou mahi, me Ĺ rÄtou whakapono ki te Hoahoa 3 e whai ake nei. E whakarato ana te ripanga i te whakarÄpopototanga o ngÄ putanga i kitea ai, Ä, tÄrÄ anĹ Äna hua hei hÄpai i te whakawhanaketanga o ngÄ tohu aromÄtai hou e tautuhi ana anĹ hoki i te tino whakaritenga, hei tautoko hoki i te whakatairanga haere ki ngÄ kĹhanga reo katoa.
Hoahoa 3: Ko ngÄ tĹŤranga me ngÄ whakapono o te whÄnau, me Ä rÄtou whakaritenga, Ä rÄtou mahi hoki.
Te Reo MÄori, Tikanga MÄori, Te Ao MÄori, MÄtauranga MÄori
KĹhanga Reo WhÄnau: He kaiÄrahi, he ihumanea, he kaiwhakarite whakataunga, he kaiwhakahaere, e whai kawenga takohanga ana, he Äkonga e ngÄkau nui ana, e manawanui ana, e arotahi ana hoki
Te Whakahaeretanga |
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana Aotōroa  |
---|---|---|---|---|---|
Ka whakaoti i tÄ rÄtou tĹŤtohinga, hei whakapĹŤmau i ngÄ whakaratonga ki te kĹhanga reo. Ka whakatakoto i te tirohanga, mai i Te Korowai me ngÄ wawata o te whÄnau. Ka whakaĹkawa i ngÄ mahere rautaki. Â |
Ka whakatakoto i ngÄ tino tĹŤmanako ki te whakarato i ngÄ wÄhi ako e mau ana i te aroha. Ka whakatairanga i te waiora Ä-tinana, Ä-wairua, Ä-whatumanawa, Ä-hinengaro hoki.  |
Ka whakapuaki i Ĺ rÄtou wawata mĹ te whai wÄhi nui o Ä rÄtou tamariki ki Ĺ rÄtou marae. Ka whakatairanga i ngÄ wheako, ka whakahÄngai hoki i ngÄ akoranga, hei tĹŤhonohono ki ngÄ tÄngata me ngÄ wÄhi. Â |
Ka whakatakoto i ngÄ tino tĹŤmanako kia matawhÄnui te hĹtaka akoranga. Ka kitea tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te whakahÄngai kia aro nui ai te taiao me te hĹtaka. Â |
Ka noho pĹŤmau ki te whakamahi i te reo MÄori ki te kÄinga me te kĹhanga reo. Ka noho pĹŤmau kia ngÄwari noa ngÄ whakawhitinga. Â |
Ka whakatairanga i ngÄ whai wÄhitanga mĹ ngÄ tamariki ki te tĹŤhura i ngÄ Ähuatanga hou me te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo taiao. Â |
Â
KĹhanga Reo KaumÄtua: He kaiÄrahi, he ihumanea, he puna o ngÄ mĹhiotanga, he kaipupuri, he kaitiaki hoki o te mÄtauranga MÄori, Ä, e noho ngÄkau nui ana ki te whai wÄhi atu.
Te Whakahaeretanga |
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana Aotōroa  |
---|---|---|---|---|---|
Ka whai wÄhi ki te tirohanga o te kĹhanga reo, mÄ te whakapuaki i Ĺ rÄtou mĹhiotanga me Ĺ rÄtou wawata. Â |
Ka whakapuaki i te hĹhonutanga o ngÄ mĹhio ki ngÄ atua MÄori. Ka whakapuaki, ka whakatauira hoki i ngÄ tĹŤmomo karakia, me ngÄ tĹŤmomo mĹteatea. Â |
Ka whakapuaki i ngÄ kĹrero tuku iho e pÄ ana ki ngÄ whakapapa me ngÄ pou whenua. Ka whakatauira i te tĹŤ o te mana whenua. Â |
Ka whakatauira i te Ärahitanga, Ä, ka tĹŤ hei kaiÄrahi ki te hÄpai i te kĹhanga reo. Ka whakapuaki i ngÄ kĹrero e pÄ ana ki ngÄ hononga ki waenga i ngÄ whÄnau. Â |
Ka tĹŤ hei tino tauira o te reo me te mita o te hapĹŤ me te iwi. Ka arotahi, ka noho pĹŤmau hoki ki te whakapuaki i Ĺ rÄtou mĹhiotanga katoa, Ä, ki te tautoko hoki i te whÄnau. Â |
Ka marohi i ngÄ wÄhi pai hei tirohanga, kia ako, kia whai wÄhi anĹ hoki ngÄ tamariki ki ngÄ mÄtauranga MÄori. Ka Ärahi, ka whakatauira hoki i roto i ngÄ wheako. Â |
Â
KĹhanga Reo Kaiako:Â He kaiÄrahi, he kaiako, he kaiwaihanga, he Äkonga e whai wÄhi atu ana, e aro nui ana hoki hei whakawero i ngÄ matea o ngÄ tamariki me ngÄ whÄnau
Te Whakahaeretanga |
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana Aotōroa  |
---|---|---|---|---|---|
Ka whakarato i ngÄ mahere hĹtaka e whai pÄnga ana ki ngÄ wawata o te whÄnau me te kaupapa o te kĹhanga reo. Â Ka whakamahi i te aromÄtai hĹtaka hei hÄpai i ngÄ whakapaitanga ki Ä rÄtou whakaritenga. Ka whakamahi i ngÄ mĹhiohio aromatawai ki te whakatinana haere i ngÄ mahere hĹtaka e aro nui ana ki ngÄ tamariki. Â |
Ka whakarite i ngÄ horopaki tĹŤturu kia Ähei ai ngÄ tamariki ki te ako i a rÄtou anĹ. Ka whakapuaki i tÄnÄ e mĹhiotia ana e rÄtou mĹ te whakawhanaketanga o te tamaiti me tana ako. Â |
Ka whakaako i ngÄ tikanga, ngÄ karakia, me ngÄ mĹteatea e hÄngai ana ki ngÄ tamariki. Ka toro atu ki te taiao mĹ ngÄ whai wÄhitanga ako i ia te wÄ. Â |
Ka whakamahere mĹ ngÄ tĹŤmomo reanga me ngÄ tĹŤmomo Äheinga o ngÄ tamariki, Ä, ka whakaako hoki i a rÄtou. Ka whakamahi i ngÄ mĹhiohio e pÄ ana ki ngÄ tamariki, ki te whakawhanake i tÄtahi hĹtaka e aro pĹŤ ana ki a rÄtou. Â Â |
Ka whakatairanga i te whakamÄtau, ka whakapuaki i te reo hou, Ä, ka whakawhanake hoki i ngÄ whakawhitinga kĹrero me te reo Ä-tinana hoki. Ka whakakipakipa, ka whakawero. Â |
Ka whakatairanga i te whakamahinga o te hangarau, te pĹŤtaiao, me te pÄngarau. Ka waihanga i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo wheako akoranga hou. Â |
KĹhanga Reo KaiÄwhina: He kaitautoko, he Äkonga hoki ka takoha, ka whai wÄhi nui, ka whakawero, Ä, ka aro nui hoki i runga anĹ i te Ähua o ngÄ matea o ngÄ tamariki me ngÄ whÄnau
Te Whakahaeretanga |
Mana Atua |
Mana Whenua |
Mana Tangata |
Mana Reo |
Mana Aotōroa  |
---|---|---|---|---|---|
Ka aroturuki i ngÄ mahi a ngÄ tamariki i a rÄtou e ako ana, e whanake ana, e tÄkaro ana hoki. Ka mÄtakitaki i ngÄ tamariki, Ä, ka whakapuaki i ngÄ mĹhiohio ka puta, ki ngÄ kaiako me ngÄ whÄnau. Â |
Ka tautoko i ngÄ tamariki i a rÄtou e ako ana i ngÄ atua MÄori. Ka Äwhina i ngÄ tamariki ki te ako i ngÄ karakia hou. Â |
Ka akiaki i ngÄ pÄpi me ngÄ tamariki kĹhungahunga ki te taunekeneke ki wÄhi kÄ atu, ki tÄngata kÄ atu. Ka hÄpai i ngÄ tamariki katoa ki te whakawhanake i Ĺ rÄtou mĹhiotanga. Â |
Ka hÄpai i ngÄ tamariki e mau ana i ngÄ matea tauwhÄiti. Ka kĹrero ki ngÄ tamariki, Ä, ka akiaki i a rÄtou ki te tÄkaro me te ako ki te taha o Ätahi atu. Â |
Ka hÄpai i ngÄ tamariki ki te tÄwhai reo. Ka patapatai, Ä, ka akiaki i te whakamahinga o te reo. Â |
Ka hÄpai i ngÄ tamariki ki te whakamahi i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo rauemi. Ka whakatairanga i ngÄ akoranga hou. Â |
I whakamahia e Te Tari Arotake MÄtauranga tana aronga whakatewhatewha (tirohia te Hoahoa 5) hei Äta tÄutu i ngÄ Ähuatanga matua o te angitu. Ko ngÄ whakautu ki tÄnei aronga e whakapuakihia ana hei whakamÄramatanga whÄnui, Ä, e tautokona ana ki ngÄ tino whakapaetanga.
Â
E hono ana ngÄ tamariki ki Ä rÄtou taonga tuku iho me te whakapuakitanga o te tirohanga MÄori ki te ao. He nui ngÄ kĹrero tuku iho e ahu mai ana i te ao o ngÄ atua MÄori. (Ka tĹŤhonohono ngÄ atua i te ao mÄrama me te ao wairua).
Ko te Äta aro ki ngÄ whakapono MÄori me ngÄ uaratanga MÄori e pou here ana i te whakaratonga o tÄtahi wÄhi atawhai e poipoi ana i te tamaiti. Ko te ako i ngÄ whakapapa me ngÄ Ähuatanga mÄoriori o te ao tĹŤturu me te ao wairua e hÄpai ana i te mÄramatanga o ngÄ tamariki kĹhanga reo ki Ĺ rÄtou hononga, me te whakawhanaketanga o Ĺ rÄtou manawa whakahÄŤ, Ĺ rÄtou kiritau, me Ĺ rÄtou mana Ähua ake. He nui ngÄ tĹŤmanako, kia whakatinanahia ngÄ wÄhi ako ki te tautoko me te aroha.
Ko te ako a ngÄ tamariki, me tĹ rÄtou whakawhanaketanga e hono mÄrika ana ki Ĺ rÄtou hononga ki te ao tĹŤturu. He mana tĹ te whenua. Ko te noho ahi-kÄ-roa o tÄnÄ whakatupuranga, o tÄnÄ whakatupuranga ki runga i te whenua e whakairohia ana ki ngÄ taonga tuku iho, ki ngÄ pou whenua, ki ngÄ marae, Ä, ki ngÄ kĹrero tuku iho hoki. NÄ aua tĹŤÄhuatanga katoa, ko ngÄ tamariki kei te pĹŤtake o tĹ rÄtou tĹŤrangawaewae.
Ko te taiao tonu o te hapori, me te whenua, te whÄnau, ngÄ iwi me ngÄ hapĹŤ, e tautuhi ana, e whakaaweawe ana hoki i te whÄnuitanga me te hĹhonutanga o ngÄ wheako akoranga a ngÄ tamariki. Ko te noho mĹhio ki te taiao mÄ wheako ako ahurea (Royal Tangaere 2012) me te tÄkaro e whakahonohono ana, e whakaongaonga ana hoki i te tÄkare o ngÄ tamariki. E Äkina ana ngÄ hononga papai, i ngÄ tamariki e ako ana i Ätahi atu wÄhi, Ätahi atu tÄngata, me Ätahi atu hapori.
Ko ngÄ tamariki ka rongo i te tĹŤ pakari o te tuakiri, e mau nei i te pitomata ki te whai wÄhi mÄrika ki tĹ rÄtou hapori. E ai ki a Hemara (2000), ko te tĹŤhonohono o te tamaiti ki Ätahi atu, ki tĹ rÄtou hapori hoki e Äta hÄpai ana i tĹna mauritau. MĹ ngÄ tamariki MÄori tokomaha, ka tau mai taua mauritau i runga i te mĹhiotanga ki ngÄ Ähuatanga nei, arÄ:
Ko ngÄ wheako me ngÄ whai wÄhitanga e whakanuitia ana, e aro nuitia ana hoki te tuakiri, ngÄ pĹŤmanawa, me ngÄ matea o ia tamaiti e hÄpai ana i tĹna ngÄkau nui ki te ako me te tÄkaro. Ko te atawhai me te poipoi ki tÄtahi taiao akoranga e pou herea ana ki te whanaungatanga, ka Äta whakatĹ i te aronga toi whenuatanga me te whai pĹŤtaketanga mĹ ngÄ tamariki. Ko te nui o ngÄ tĹŤmomo wheako ako Ä-ahurea, whai wÄhitanga tÄkaro anĹÂ Â hoki e hÄpai ana i te whÄnuitanga o te oranga Ä-tinana, Ä-whatumanawa, Ä-hinengaro hoki o ngÄ tamariki katoa. Ko te pakari o ngÄ hononga, me te ĹŤ pĹŤmau ki te mÄtauranga rumaki reo MÄori e whai pÄnga ana ki ngÄ whakataunga e whakaritea ana e ngÄ whÄnau mĹ ngÄ huarahi mÄtauranga o Ä rÄtou ake tamariki.
E poipoia ana ngÄ tamariki ki ngÄ taiao e whakamÄoriori nei i te whai wÄhi mai o te reo MÄori. E whakamÄramahia ana te reo MÄori hei matapihi ki te ao o te tamaiti MÄori. Kei te reo ngÄ tikanga wairua me ngÄ whakamÄramatanga o ngÄ ariÄ rongomaiwhiti ki te MÄori. He motuhake te reo MÄori, Ä, ka whÄngaihia te wairua o te tamaiti. Ki tÄ KÄretu (2008) titiro, mÄ te reo MÄori te tuakiri o te tangata MÄori ka whakahaumanu.
Ko te noho pĹŤmau mutunga kore o te whÄnau ki te reo MÄori i ngÄ kÄinga, i te kĹhanga reo, i te kura, me ngÄ hapori e hÄpai ana i te whakawhitiwhiti kĹrero Ä-whakatupuranga o te reo MÄori. Ko te whai aronga o te whakawhitinga ngÄwari anĹ hoki i te kĹhanga reo ki te mÄtauranga rumaki reo MÄori, e whakapakari ana i te huarahi ki te ako i te reo MÄori. Ko ngÄ rautaki papai mĹ te hopu reo e whakatairanga ana i te whakawhanaketanga reo (Royal Tangaere 2012). Ko te rere mÄhorahora o te reo MÄori, ko te whai pĹŤtaketanga anĹ hoki o te whakamahinga, e whakapakari ana i te Äheinga reo.
Ko ngÄ hononga o ngÄ tamariki ki te ao mÄoriori, ki Äna taonga, me ngÄ tÄngata, ka whai pÄnga ki tÄnÄ e Äkona ana e rÄtou, Ä, ki te Ähua anĹ hoki o tÄ rÄtou ako. E mea ana hoki pea tÄnei, ki te tau ngÄ mÄramatanga o te tamaiti ki Ĺna hononga ki te taiao, te ao tukupĹŤ, ki tĹna wÄhi noho tonu, me ngÄ tÄngata, ka mÄrama haere anĹ hoki ia ki tĹna tĹŤnga, me tĹna whai wÄhi tonu ki te ao whÄnui (Mihipeka, 1998).
Ko ngÄ wheako ako o te kounga kairangi e whakatairanga ana i te tĹŤhura i te ao MÄori me te ao whÄnui. Ka whakarato tÄtahi hĹtaka akoranga whakaongaonga i te kipakipa me ngÄ wero. Ka hÄpaitia ngÄ akoranga nÄ te pai o te whakatakotoranga, te Ätaahua, me te wÄteatea o te wÄhi, tae atu anĹ hoki ki te maha o ngÄ rauemi o roto.
Ka whai hua te whakamahinga o te whÄnau i te whakamahere me te aromÄtai hei whakahÄngai i Ä rÄtou mahi ki te whakarato i ngÄ akoranga o te kounga kairangi. I kitea ki ngÄ aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga, ko te kaha o te ahurea aromÄtai mÄ ngÄ tukanga me ngÄ whakaritenga e pÄ ana ki te aromÄtai o roto, ka pou here i te whai huatanga o ngÄ mahere, Ä, ka hÄpai anĹ hoki i te whÄnau ki te arotahi ki te whakapai ake anĹ, me te kawenga takohanga. E whai hua ana te aromÄtai o roto ki te whakamĹhio i te whÄnau, Ä, e whai pÄnga ana anĹ hoki ki Ä rÄtou mahi ki te whakarite i ngÄ whakataunga. NÄ tÄnei, ka rumakina ngÄ tamariki ki tÄtahi taiao e ahu mai ana i te whakaaro nui ki tÄ rÄtou eke angitu.
Â
E arotahi ana Te Tari Arotake MÄtauranga ki te mana taurite me te hiranga i roto i te mÄtauranga o ngÄ tamariki katoa. Ko te whakapai ake i ngÄ putanga ki ngÄ tamariki MÄori tÄtahi tino kaupapa matua i te rÄngai mÄtauranga.
Ko tÄ te pĹŤrongo nei a Te Tari Arotake MÄtauranga, he Äta whakatakoto i ngÄ whakaritenga e whai hua ana ki ngÄ kĹhanga reo, inarÄ, ko te tautoko e tika ana kia tupu, kia puÄwai hoki ngÄ tamariki mÄ te kounga o te huarahi rumaki reo MÄori. Ko te whÄinga, he tÄutu i tÄnÄ e whai hua ana, me te whai pÄnga anĹ hoki o tÄnei ki ngÄ wawata o te whÄnau mĹ te mana taurite me te hiranga. E takune ana ki te whakatinana haere me te whakaatu i te whakamanatanga o te tirohanga MÄori, me ngÄ hononga, te whaitake, me te whakahirahiratanga o te reo MÄori, o ngÄ tikanga MÄori, o te ao MÄori, me te mÄtauranga MÄori.
Â
He hononga ngaio, he hononga whakaute anĹ hoki ki waenga i te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo me Te Tari Arotake MÄtauranga, Ä, e noho pĹŤmau tahi ana hoki ki te mana taurite me te hiranga. E whakaae ngÄtahi ana, he hua anĹ kei roto i te whakapuakitanga ngÄtahi o Ĺ rÄtou mĹhiotanga, me te mahi ngÄtahi anĹ hoki ki te aromÄtai me te tuhi i ngÄ tĹŤÄhuatanga o te whakaritenga tino pai rawa atu i ngÄ kĹhanga reo. Ko tÄtahi Ähuatanga e noho matua ana ki ngÄ kĹhanga reo, ko te ako tonu me te whakawhanake tonu i ngÄ mÄtÄtahi mÄtau, kia wahapĹŤ, kia rangatira hoki rÄtou i roto i te reo me ngÄ tikanga MÄori, Ä, kia MÄori hoki te tĹŤ i tÄnei ao.
Ko te hiringa mĹ tÄnei aromÄtai, ko te:
Ko tÄtahi Ähuatanga whakamiramira, e tohu ana te tau 2017 i te ekenga o te kaupapa o te kĹhanga reo ki te 35 o ngÄ tau, mai i tĹna tÄŤmatanga, Ä, ko te aromÄtai nei te pĹŤrongo Ä-motu tuatahi o ngÄ whakaritenga papai i roto i tÄnei wÄ. Waihoki, nÄ te whakarewatanga o Te WhÄriki a Te KĹhanga Reo i te marama o Paenga-whÄwhÄ o 2017, tÄrÄ pea, ka whai hua anĹ hoki tÄnei aromÄtai hei hÄpai i tĹna whakatinanatanga.
Â
Ko te kĹhanga reo tÄtahi huarahi mÄtauranga kĹhungahunga mÄ te rumaki tonu ki te reo MÄori, ki ngÄ tikanga MÄori, me ngÄ uaratanga MÄori. Ko te tirohanga matua, ko te whakarauora i te reo MÄori me te tĹŤ MÄori mai o ngÄ whakatupuranga kei te haere mai.
E whai wÄhi nui ana ngÄ kĹhanga reo ki te whakapakari i ngÄ tĹŤÄpapa ako o ngÄ tamariki, kia whanake ai rÄtou ki te kĹrero i te reo MÄori, Ä, kia tĹŤmÄia anĹ hoki rÄtou hei Äkonga. Ka kitea ki ngÄ rangahau, ko ngÄ tamariki e whai wÄhi atu ai ki te mÄtauranga e whakaaweawetia ana ki te ao MÄori (arÄ, ki te ahurea, te tuakiri, me te reo MÄori), he kaha kÄ atu te pupĹŤ ake o tÄ rÄtou whai hua i roto i te ako tĹŤroa.
Ko te kĹhanga reo te whakatinanatanga o tÄtahi wÄhi atawhai, wÄhi Ähuru hoki e whÄngaihia ana, e poipoia ana hoki ngÄ kĹhungahunga e Ĺ rÄtou whÄnau, tĹ rÄtou ahurea, me tĹ rÄtou reo.3Â Ko te katoa o te whÄnau â mai i ngÄ kaumÄtua ki ngÄ tamariki â e whai wÄhi matua ana ki te kĹhanga reo. Ko ngÄ kaumÄtua ngÄ puna mÄtauranga o te iwi, Ä, ka whai wÄhi mÄtÄtoa ngÄ mÄtua me ngÄ kaiako ki te taha o ngÄ tamariki, i a rÄtou e orotau haere ana i te reo MÄori me ngÄ tikanga MÄori, mÄ te whÄngai Ä-whakatupuranga nei i ngÄ mÄtauranga.
The feathers that line the nest symbolise the kaumÄtua or elders who provide that warmth, security and knowledge to the children and their whÄnau. (Royal Tangaere, 2012:65)
NĹ te tau 1981 te kaupapa o te kĹhanga reo i tÄŤmata ai i raro i te kĹkiritanga a te Tari o NgÄ Take MÄori e kÄŤia nei, ko âTĹŤ Tangataâ, Ä, i ahu mai i ngÄ tĹŤmanako o ngÄ kaumÄtua o taua wÄ ki te whakarauora i te reo MÄori, me te taupare i tĹna tÄmate haere.
Ko te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo tÄtahi Whakahaere Äwhina Tangata, Ä, kei raro ia kĹhanga reo i te maru o te poari. Ko te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo te kaitiaki o te kaupapa o te kĹhanga reo. Ka mutu, ka oati ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo katoa i tĹ rÄtou noho pĹŤmau ki te kaupapa o te kĹhanga reo, Ä, ka ĹŤ ki ngÄ mÄtÄpono Ärahi o Te Korowai, mÄ Ä rÄtou tĹŤtohinga ki te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo.
E whakarite ana Te Korowai i ngÄ aratohu e hÄpai ana i te mÄramatanga o ngÄ whÄnau ki te pĹŤtake o te kĹhanga reo. Ka whakatĹŤngia te kaupapa o te kĹhanga reo ki ngÄ pou e whÄ i Te Korowai. Ko aua pou e whÄ, ko:
Â
NÄ Äna aromÄtai me Äna arotake o-waho ki ia kĹhanga reo puta noa i Aotearoa, he whakaaturanga motuhake tÄ Te Tari Arotake MÄtauranga ki te Ähua o ngÄ mahi i tÄnei wÄhanga o te huarahi mÄtauranga rumaki reo MÄori. InarÄ, e whakarato ana ngÄ pĹŤrongo aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga i ngÄ mĹhiohio ki ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo, ki te whakanui i Ä rÄtou mahi angitu; Ä, i ngÄ wÄ e tika ana, ki te whakatutuki anĹ hoki i ngÄ Ähuatanga hei whakapai ake.
Â
Â
Tekau mÄ tahi ngÄ kĹhanga reo kei roto i te tÄŤpako, Ä, koia rÄ ngÄ kĹhanga reo i riro kia whÄ ngÄ tau i mua i te arotake anĹ a Te Tari Arotake MÄtauranga. Ko te Ähua o te wÄ i mua i te hoki anĹ a Te Tari Arotake MÄtauranga ki te arotake, e tohu ana i te Ähua o ngÄ mahi ki te kĹhanga reo. Hei tauira, e tohu ana te hoki atu a Te Tari Arotake MÄtauranga i roto i te tau kotahi, tÄrÄ anĹ he mahi, he tautoko hoki hei whakatutuki wawetia. Waihoki, mehemea e whÄ tau kÄ te wÄ i mua i te hoki atu, e tohu ana taua roanga i te tino pakari o ngÄ Ähuatanga mahi ki te kĹhanga reo, me te kaha ki te arotahi ki ngÄ painga, ki te kĹkiri hoki i ngÄ mahi. I te 31 o Here-turi-kĹkÄ 2016, i tohua ki ngÄ kĹnae a Te Tari Arotake MÄtauranga, e 454 ngÄ kĹhanga reo katoa, Ä, ko te nuinga e mau ana i te wÄ hoki o ngÄ tau e toru. Kua whakarÄpopotongia ngÄ wÄ hoki o ngÄ kĹhanga reo katoa ki te Hoahoa 4 e whai ake nei.
Hoahoa 4: Te WÄ ka Hoki atu Te Tari Arotake MÄtauranga ki te arotake anĹ i ngÄ kĹhanga reo
I kitea ki ngÄ kĹhanga reo katoa o te tÄŤpako tĹ rÄtou noho pĹŤmau ki te kounga o ngÄ whakaratonga mĹ ngÄ tamariki, ngÄ whÄnau, me Ĺ rÄtou hapori, i roto i te roanga o ngÄ tau. Ka kitea tÄ rÄtou arotahi ki anamata, tĹ rÄtou noho pĹŤmau ki te kaupapa o te kĹhanga reo, tĹ rÄtou manawanui ki te whakapai tonu i ngÄ wÄ katoa, me te pakari anĹ hoki o tĹ rÄtou Äheinga ngaio me ngÄ whakaritenga ngaio. Ko te whakatĹpĹŤtanga o Ä rÄtou kĹrero, Ä rÄtou tirohanga, me Ĺ rÄtou whakaaro te tĹŤÄpapa o tÄnei aromÄtai. Ko tÄtahi atu Ähuatanga, kei ngÄ kĹhanga reo katoa o te tÄŤpako tÄtahi kaiako â Ätahi kaiako rÄnei â e mau ana i Te Tohu Whakapakari, i tÄtahi tohu mÄtauranga rÄnei mĹ te mÄtauranga kĹhungahunga.
Â
Ka waihanga ngÄtahitia ngÄ arotake a Te Tari Arotake MÄtauranga e mÄtou ko ngÄ whÄnau, kia riro i ia kĹhanga reo tÄtahi aromÄtai o-waho e hÄngai pĹŤ ana ki tÄ rÄtou tirohanga, Ĺ rÄtou wawata, me Ä rÄtou whakatutukitanga â arÄ, e hÄngai pĹŤ ana ki taua kĹhanga reo tonu. Ka whakawhanake Te Tari Arotake MÄtauranga, te whÄnau, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina i te pÄtai aromÄtai ka Ärahi i tÄ rÄtou arotake.
Heoi, mĹ tÄnei pĹŤrongo Ä-motu, nÄ Te Tari Arotake MÄtauranga i whakatakoto ngÄ pÄtai aromÄtai hei tÄtari i tÄnÄ e whai hua ana ki ngÄ kĹhanga reo i riro kia whÄ ngÄ tau i mua i te arotake anĹ.
Ko ngÄ pÄtai aromÄtai matua a Te Tari Arotake MÄtauranga mĹ tÄnei pĹŤrongo, e rapu ana i ngÄ whakautu ki ngÄ pÄtai e whai ake nei, arÄ:
Kua waihangatia e Te Tari Arotake MÄtauranga Äna pÄtai aromÄtai me te aronga whakatewhatewha, kia hÄngai ai ki Te WhÄriki a Te KĹhanga Reo4 me te tuhinga e kÄŤia ana, ko ngÄ Evaluation Indicators for Te KĹhanga Reo â NgÄ Taumata Whakahirahira, NgÄ Ähuatanga5 me Te Korowai. E ahu mai ana te aronga whakatewhatewha i te tĹŤÄpapa ako, Ä, e whakaatuhia ana ki te Hoahoa 5. E whai whakaaro ana tÄnei ki te whanonga ka kitea ki ngÄ tamariki, Ä, i whakamahi i ngÄ huarahi pakirehua i tÄutuhia ai hei tÄtari i ngÄ whakaritenga, ngÄ tukanga, ngÄ mahi, me ngÄ whakaaro e whakamahia ana e ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo. Ka whakaarohia hoki ko te whai pÄnga nui o ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo, me tÄ rÄtou Äheinga whakahaere, Ä rÄtou whakaritenga, me te whakamahinga o te whakamahere me te aromÄtai hei Äta whakarite i te whakaratonga o ngÄ akoranga o te kounga kairangi.
Â
Hoahoa 5: Te Aronga Whakatewhatewha a Te Tari Arotake MÄtauranga
Te TĹŤÄpapa Ako
Te Aronga Whakatewhatewha |
NgÄ Huarahi Pakirehua |
---|---|
Mana Atua He pÄhea rawa te tautoko i ngÄ tamariki ki te whakawhanake i Ĺ rÄtou mĹhiotanga ki ngÄ tikanga tuku iho, ngÄ whakapono, me ngÄ uaratanga MÄori? He aha ngÄ tĹŤmomo mahi a ngÄ tamariki e tohu ana i Ĺ rÄtou mĹhiotanga, Ĺ rÄtou pĹŤkenga, Ĺ rÄtou waiaro, Ĺ rÄtou maiohatanga, me Ĺ rÄtou Äheinga? |
|
Mana Whenua He pÄhea rawa te whakaatu a ngÄ tamariki i Ĺ rÄtou whai hononga, Ĺ rÄtou aronga toi whenuatanga, Ĺ rÄtou mĹhiotanga ki te taiao, me tĹ rÄtou tiaki i te taiao? He aha ngÄ mahi Ä ngÄ tamariki e whakatinana ana i Ĺ rÄtou hononga, Ĺ rÄtou aronga toi whenuatanga, Ĺ rÄtou noho mĹhio ki te taiao, me tĹ rÄtou tiaki i te taiao       |
 |
Mana Tangata He pÄhea rawa te whakawhanake o ngÄ tamariki i te whakaaro nui me te whakaute mĹ rÄtou anĹ, mĹ Ĺ rÄtou whÄnau, me Ĺ rÄtou hapĹŤ, Ĺ rÄtou iwi, me Ätahi atu tÄngata? He aha ngÄ mahi Ä ngÄ tamariki e whakaatu ana i tĹ rÄtou whakaaro nui me tĹ rÄtou whakaute mĹ rÄtou anĹ, Ä, mĹ Ätahi atu hoki? |
|
Mana Reo He pÄhea rawa ngÄ tamariki e tĹŤhura ana, e whakapuaki ana hoki i te reo MÄori? He aha ngÄ mahi a ngÄ tamariki e whakaatu ana i tÄ rÄtou whakahura me tÄ rÄtou whakapuaki i te reo MÄori? |
 |
Mana AotĹŤroa He pÄhea rawa ngÄ tamariki e whakawhanake i tĹ rÄtou mĹhiotanga ki te ao mÄoriori me te ao tĹŤturu? He aha ngÄ mahi Ä ngÄ tamariki e whakaatu ana i tĹ rÄtou mĹhiotanga ki te ao mÄoriori me te ao tĹŤturu?              |
 |
Te Whakahaere A Te WhÄnau
Te Aronga Whakatewhatewha |
NgÄ Huarahi Pakirehua |
---|---|
Te AromÄtai Me Te Whakamahere He pÄhea rawa te whakamahinga o te whÄnau i ngÄ mahi whakamahere me te aromÄtai ki te hÄpai i te ratonga o ngÄ akoranga o te kounga kairangi? He aha Ä rÄtou mahi ki te Äta whakarite i te whakatutukitanga o ngÄ mahi whakamahere, aromÄtai hoki e whai hua ana? |
 How well do kĹhanga reo, kaiako, kaiÄwhina and whÄnau contribute to planning and evaluation? He pÄhea rawa te kĹhanga reo, ngÄ kaiako, ngÄ kaiÄwhina, me te whÄnau e whai wÄhi ana ki ngÄ mahere me te aromÄtai? He aha ngÄ tĹŤranga, ngÄ kawenga hoki o te whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina, i a rÄtou e whakamahere ana, e aromÄtai ana hoki? Ka pÄhea nei te ngÄkau nuitanga o te whÄnau, e hÄpai i a rÄtou ki te whakatutuki i ngÄ putanga kounga mĹ Ä rÄtou tamariki?  |
E arotahi ana Te Tari Arotake MÄtauranga ki te mana taurite me te hiranga i roto i te mÄtauranga o ngÄ tamariki katoa. Ko te whakapai ake i ngÄ putanga ki ngÄ tamariki MÄori tÄtahi tino kaupapa matua i te rÄngai mÄtauranga.
Ko tÄ te pĹŤrongo nei a Te Tari Arotake MÄtauranga, he Äta whakatakoto i ngÄ whakaritenga e whai hua ana ki ngÄ kĹhanga reo, inarÄ, ko te tautoko e tika ana kia tupu, kia puÄwai hoki ngÄ tamariki mÄ te kounga o te huarahi rumaki reo MÄori. Ko te whÄinga, he tÄutu i tÄnÄ e whai hua ana, me te whai pÄnga anĹ hoki o tÄnei ki ngÄ wawata o te whÄnau mĹ te mana taurite me te hiranga. E takune ana ki te whakatinana haere me te whakaatu i te whakamanatanga o te tirohanga MÄori, me ngÄ hononga, te whaitake, me te whakahirahiratanga o te reo MÄori, o ngÄ tikanga MÄori, o te ao MÄori, me te mÄtauranga MÄori.
Â
He hononga ngaio, he hononga whakaute anĹ hoki ki waenga i te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo me Te Tari Arotake MÄtauranga, Ä, e noho pĹŤmau tahi ana hoki ki te mana taurite me te hiranga. E whakaae ngÄtahi ana, he hua anĹ kei roto i te whakapuakitanga ngÄtahi o Ĺ rÄtou mĹhiotanga, me te mahi ngÄtahi anĹ hoki ki te aromÄtai me te tuhi i ngÄ tĹŤÄhuatanga o te whakaritenga tino pai rawa atu i ngÄ kĹhanga reo. Ko tÄtahi Ähuatanga e noho matua ana ki ngÄ kĹhanga reo, ko te ako tonu me te whakawhanake tonu i ngÄ mÄtÄtahi mÄtau, kia wahapĹŤ, kia rangatira hoki rÄtou i roto i te reo me ngÄ tikanga MÄori, Ä, kia MÄori hoki te tĹŤ i tÄnei ao.
Ko te hiringa mĹ tÄnei aromÄtai, ko te:
Ko tÄtahi Ähuatanga whakamiramira, e tohu ana te tau 2017 i te ekenga o te kaupapa o te kĹhanga reo ki te 35 o ngÄ tau, mai i tĹna tÄŤmatanga, Ä, ko te aromÄtai nei te pĹŤrongo Ä-motu tuatahi o ngÄ whakaritenga papai i roto i tÄnei wÄ. Waihoki, nÄ te whakarewatanga o Te WhÄriki a Te KĹhanga Reo i te marama o Paenga-whÄwhÄ o 2017, tÄrÄ pea, ka whai hua anĹ hoki tÄnei aromÄtai hei hÄpai i tĹna whakatinanatanga.
Â
Ko te kĹhanga reo tÄtahi huarahi mÄtauranga kĹhungahunga mÄ te rumaki tonu ki te reo MÄori, ki ngÄ tikanga MÄori, me ngÄ uaratanga MÄori. Ko te tirohanga matua, ko te whakarauora i te reo MÄori me te tĹŤ MÄori mai o ngÄ whakatupuranga kei te haere mai.
E whai wÄhi nui ana ngÄ kĹhanga reo ki te whakapakari i ngÄ tĹŤÄpapa ako o ngÄ tamariki, kia whanake ai rÄtou ki te kĹrero i te reo MÄori, Ä, kia tĹŤmÄia anĹ hoki rÄtou hei Äkonga. Ka kitea ki ngÄ rangahau, ko ngÄ tamariki e whai wÄhi atu ai ki te mÄtauranga e whakaaweawetia ana ki te ao MÄori (arÄ, ki te ahurea, te tuakiri, me te reo MÄori), he kaha kÄ atu te pupĹŤ ake o tÄ rÄtou whai hua i roto i te ako tĹŤroa.
Ko te kĹhanga reo te whakatinanatanga o tÄtahi wÄhi atawhai, wÄhi Ähuru hoki e whÄngaihia ana, e poipoia ana hoki ngÄ kĹhungahunga e Ĺ rÄtou whÄnau, tĹ rÄtou ahurea, me tĹ rÄtou reo.3Â Ko te katoa o te whÄnau â mai i ngÄ kaumÄtua ki ngÄ tamariki â e whai wÄhi matua ana ki te kĹhanga reo. Ko ngÄ kaumÄtua ngÄ puna mÄtauranga o te iwi, Ä, ka whai wÄhi mÄtÄtoa ngÄ mÄtua me ngÄ kaiako ki te taha o ngÄ tamariki, i a rÄtou e orotau haere ana i te reo MÄori me ngÄ tikanga MÄori, mÄ te whÄngai Ä-whakatupuranga nei i ngÄ mÄtauranga.
The feathers that line the nest symbolise the kaumÄtua or elders who provide that warmth, security and knowledge to the children and their whÄnau. (Royal Tangaere, 2012:65)
NĹ te tau 1981 te kaupapa o te kĹhanga reo i tÄŤmata ai i raro i te kĹkiritanga a te Tari o NgÄ Take MÄori e kÄŤia nei, ko âTĹŤ Tangataâ, Ä, i ahu mai i ngÄ tĹŤmanako o ngÄ kaumÄtua o taua wÄ ki te whakarauora i te reo MÄori, me te taupare i tĹna tÄmate haere.
Ko te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo tÄtahi Whakahaere Äwhina Tangata, Ä, kei raro ia kĹhanga reo i te maru o te poari. Ko te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo te kaitiaki o te kaupapa o te kĹhanga reo. Ka mutu, ka oati ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo katoa i tĹ rÄtou noho pĹŤmau ki te kaupapa o te kĹhanga reo, Ä, ka ĹŤ ki ngÄ mÄtÄpono Ärahi o Te Korowai, mÄ Ä rÄtou tĹŤtohinga ki te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo.
E whakarite ana Te Korowai i ngÄ aratohu e hÄpai ana i te mÄramatanga o ngÄ whÄnau ki te pĹŤtake o te kĹhanga reo. Ka whakatĹŤngia te kaupapa o te kĹhanga reo ki ngÄ pou e whÄ i Te Korowai. Ko aua pou e whÄ, ko:
Â
NÄ Äna aromÄtai me Äna arotake o-waho ki ia kĹhanga reo puta noa i Aotearoa, he whakaaturanga motuhake tÄ Te Tari Arotake MÄtauranga ki te Ähua o ngÄ mahi i tÄnei wÄhanga o te huarahi mÄtauranga rumaki reo MÄori. InarÄ, e whakarato ana ngÄ pĹŤrongo aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga i ngÄ mĹhiohio ki ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo, ki te whakanui i Ä rÄtou mahi angitu; Ä, i ngÄ wÄ e tika ana, ki te whakatutuki anĹ hoki i ngÄ Ähuatanga hei whakapai ake.
Â
Â
Tekau mÄ tahi ngÄ kĹhanga reo kei roto i te tÄŤpako, Ä, koia rÄ ngÄ kĹhanga reo i riro kia whÄ ngÄ tau i mua i te arotake anĹ a Te Tari Arotake MÄtauranga. Ko te Ähua o te wÄ i mua i te hoki anĹ a Te Tari Arotake MÄtauranga ki te arotake, e tohu ana i te Ähua o ngÄ mahi ki te kĹhanga reo. Hei tauira, e tohu ana te hoki atu a Te Tari Arotake MÄtauranga i roto i te tau kotahi, tÄrÄ anĹ he mahi, he tautoko hoki hei whakatutuki wawetia. Waihoki, mehemea e whÄ tau kÄ te wÄ i mua i te hoki atu, e tohu ana taua roanga i te tino pakari o ngÄ Ähuatanga mahi ki te kĹhanga reo, me te kaha ki te arotahi ki ngÄ painga, ki te kĹkiri hoki i ngÄ mahi. I te 31 o Here-turi-kĹkÄ 2016, i tohua ki ngÄ kĹnae a Te Tari Arotake MÄtauranga, e 454 ngÄ kĹhanga reo katoa, Ä, ko te nuinga e mau ana i te wÄ hoki o ngÄ tau e toru. Kua whakarÄpopotongia ngÄ wÄ hoki o ngÄ kĹhanga reo katoa ki te Hoahoa 4 e whai ake nei.
Hoahoa 4: Te WÄ ka Hoki atu Te Tari Arotake MÄtauranga ki te arotake anĹ i ngÄ kĹhanga reo
I kitea ki ngÄ kĹhanga reo katoa o te tÄŤpako tĹ rÄtou noho pĹŤmau ki te kounga o ngÄ whakaratonga mĹ ngÄ tamariki, ngÄ whÄnau, me Ĺ rÄtou hapori, i roto i te roanga o ngÄ tau. Ka kitea tÄ rÄtou arotahi ki anamata, tĹ rÄtou noho pĹŤmau ki te kaupapa o te kĹhanga reo, tĹ rÄtou manawanui ki te whakapai tonu i ngÄ wÄ katoa, me te pakari anĹ hoki o tĹ rÄtou Äheinga ngaio me ngÄ whakaritenga ngaio. Ko te whakatĹpĹŤtanga o Ä rÄtou kĹrero, Ä rÄtou tirohanga, me Ĺ rÄtou whakaaro te tĹŤÄpapa o tÄnei aromÄtai. Ko tÄtahi atu Ähuatanga, kei ngÄ kĹhanga reo katoa o te tÄŤpako tÄtahi kaiako â Ätahi kaiako rÄnei â e mau ana i Te Tohu Whakapakari, i tÄtahi tohu mÄtauranga rÄnei mĹ te mÄtauranga kĹhungahunga.
Â
Ka waihanga ngÄtahitia ngÄ arotake a Te Tari Arotake MÄtauranga e mÄtou ko ngÄ whÄnau, kia riro i ia kĹhanga reo tÄtahi aromÄtai o-waho e hÄngai pĹŤ ana ki tÄ rÄtou tirohanga, Ĺ rÄtou wawata, me Ä rÄtou whakatutukitanga â arÄ, e hÄngai pĹŤ ana ki taua kĹhanga reo tonu. Ka whakawhanake Te Tari Arotake MÄtauranga, te whÄnau, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina i te pÄtai aromÄtai ka Ärahi i tÄ rÄtou arotake.
Heoi, mĹ tÄnei pĹŤrongo Ä-motu, nÄ Te Tari Arotake MÄtauranga i whakatakoto ngÄ pÄtai aromÄtai hei tÄtari i tÄnÄ e whai hua ana ki ngÄ kĹhanga reo i riro kia whÄ ngÄ tau i mua i te arotake anĹ.
Ko ngÄ pÄtai aromÄtai matua a Te Tari Arotake MÄtauranga mĹ tÄnei pĹŤrongo, e rapu ana i ngÄ whakautu ki ngÄ pÄtai e whai ake nei, arÄ:
Kua waihangatia e Te Tari Arotake MÄtauranga Äna pÄtai aromÄtai me te aronga whakatewhatewha, kia hÄngai ai ki Te WhÄriki a Te KĹhanga Reo4 me te tuhinga e kÄŤia ana, ko ngÄ Evaluation Indicators for Te KĹhanga Reo â NgÄ Taumata Whakahirahira, NgÄ Ähuatanga5 me Te Korowai. E ahu mai ana te aronga whakatewhatewha i te tĹŤÄpapa ako, Ä, e whakaatuhia ana ki te Hoahoa 5. E whai whakaaro ana tÄnei ki te whanonga ka kitea ki ngÄ tamariki, Ä, i whakamahi i ngÄ huarahi pakirehua i tÄutuhia ai hei tÄtari i ngÄ whakaritenga, ngÄ tukanga, ngÄ mahi, me ngÄ whakaaro e whakamahia ana e ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo. Ka whakaarohia hoki ko te whai pÄnga nui o ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo, me tÄ rÄtou Äheinga whakahaere, Ä rÄtou whakaritenga, me te whakamahinga o te whakamahere me te aromÄtai hei Äta whakarite i te whakaratonga o ngÄ akoranga o te kounga kairangi.
Â
Hoahoa 5: Te Aronga Whakatewhatewha a Te Tari Arotake MÄtauranga
Te TĹŤÄpapa Ako
Te Aronga Whakatewhatewha |
NgÄ Huarahi Pakirehua |
---|---|
Mana Atua He pÄhea rawa te tautoko i ngÄ tamariki ki te whakawhanake i Ĺ rÄtou mĹhiotanga ki ngÄ tikanga tuku iho, ngÄ whakapono, me ngÄ uaratanga MÄori? He aha ngÄ tĹŤmomo mahi a ngÄ tamariki e tohu ana i Ĺ rÄtou mĹhiotanga, Ĺ rÄtou pĹŤkenga, Ĺ rÄtou waiaro, Ĺ rÄtou maiohatanga, me Ĺ rÄtou Äheinga? |
|
Mana Whenua He pÄhea rawa te whakaatu a ngÄ tamariki i Ĺ rÄtou whai hononga, Ĺ rÄtou aronga toi whenuatanga, Ĺ rÄtou mĹhiotanga ki te taiao, me tĹ rÄtou tiaki i te taiao? He aha ngÄ mahi Ä ngÄ tamariki e whakatinana ana i Ĺ rÄtou hononga, Ĺ rÄtou aronga toi whenuatanga, Ĺ rÄtou noho mĹhio ki te taiao, me tĹ rÄtou tiaki i te taiao       |
 |
Mana Tangata He pÄhea rawa te whakawhanake o ngÄ tamariki i te whakaaro nui me te whakaute mĹ rÄtou anĹ, mĹ Ĺ rÄtou whÄnau, me Ĺ rÄtou hapĹŤ, Ĺ rÄtou iwi, me Ätahi atu tÄngata? He aha ngÄ mahi Ä ngÄ tamariki e whakaatu ana i tĹ rÄtou whakaaro nui me tĹ rÄtou whakaute mĹ rÄtou anĹ, Ä, mĹ Ätahi atu hoki? |
|
Mana Reo He pÄhea rawa ngÄ tamariki e tĹŤhura ana, e whakapuaki ana hoki i te reo MÄori? He aha ngÄ mahi a ngÄ tamariki e whakaatu ana i tÄ rÄtou whakahura me tÄ rÄtou whakapuaki i te reo MÄori? |
 |
Mana AotĹŤroa He pÄhea rawa ngÄ tamariki e whakawhanake i tĹ rÄtou mĹhiotanga ki te ao mÄoriori me te ao tĹŤturu? He aha ngÄ mahi Ä ngÄ tamariki e whakaatu ana i tĹ rÄtou mĹhiotanga ki te ao mÄoriori me te ao tĹŤturu?              |
 |
Te Whakahaere A Te WhÄnau
Te Aronga Whakatewhatewha |
NgÄ Huarahi Pakirehua |
---|---|
Te AromÄtai Me Te Whakamahere He pÄhea rawa te whakamahinga o te whÄnau i ngÄ mahi whakamahere me te aromÄtai ki te hÄpai i te ratonga o ngÄ akoranga o te kounga kairangi? He aha Ä rÄtou mahi ki te Äta whakarite i te whakatutukitanga o ngÄ mahi whakamahere, aromÄtai hoki e whai hua ana? |
 How well do kĹhanga reo, kaiako, kaiÄwhina and whÄnau contribute to planning and evaluation? He pÄhea rawa te kĹhanga reo, ngÄ kaiako, ngÄ kaiÄwhina, me te whÄnau e whai wÄhi ana ki ngÄ mahere me te aromÄtai? He aha ngÄ tĹŤranga, ngÄ kawenga hoki o te whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina, i a rÄtou e whakamahere ana, e aromÄtai ana hoki? Ka pÄhea nei te ngÄkau nuitanga o te whÄnau, e hÄpai i a rÄtou ki te whakatutuki i ngÄ putanga kounga mĹ Ä rÄtou tamariki?  |
Kei te pÄtai aromÄtai whÄnui a Te Tari Arotake MÄtauranga te aronga o ngÄ whakaaturanga nei. E whakaatuhia ana, e pĹŤrongotia ana hoki ngÄ whakautu ki NgÄ Taumata Whakahirahira o Te WhÄriki, Ä, e aro nui ana ki ngÄ tino painga mĹ te Äkonga, me te pai o te whai wÄhi mai o te whÄnau.
âHe pÄhea rawa te poipoi i ngÄ tamariki, kia pakari ai tĹ rÄtou aronga toi whenuatanga, Ä, kia harikoa, kia whakaute, kia tĹŤmÄia, kia pÄkiki hoki rÄtou hei Äkonga, Ä, kia kaha anĹ hoki tÄ rÄtou whakawhitiwhiti whakaaro?â
Â
Â
E whakaatu ana ngÄ kitenga a Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ taonga tuku iho, ngÄ whakapono, ngÄ uaratanga, me ngÄ tikanga MÄori e whakaaweawe ana, e hÄpai ana hoki i te ako a ngÄ tamariki, me Ĺ rÄtou whakawhanaketanga, Ĺ rÄtou waiora hoki. Ka whakapuaki ngÄ kaumÄtua i Ĺ rÄtou mĹhiotanga e pÄ ana ki ngÄ atua MÄori ki te whÄnau o te kĹhanga reo. Ka kĹrerohia e ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako mĹ tÄ rÄtou toro atu ki tĹ rÄtou puna mÄtauranga e pÄ ana ki ngÄ atua MÄori, hei whakatinana haere i Ä rÄtou mahi. E ai ki a rÄtou, ka whai pÄnga tÄnei ki te kiko o ngÄ whakaakoranga e whakapuakihia ana i ngÄ tĹŤmomo wÄ, Ä, ka whai wÄhi anĹ hoki ki tÄnÄ e whakamanahia ana e rÄtou hei mÄtauranga MÄori. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga ngÄ tini tauira o taua Ähuatanga, pÄrÄ i ngÄ karakia ki te whakarite me te whakatau i ngÄ tamariki i te tÄŤmatanga o Ä rÄtou akoranga, i mua i tÄ rÄtou kai me tÄ rÄtou whakatÄ, Ä, i mua hoki i tÄ rÄtou wehenga atu i te kĹhanga reo i te mutunga o te rÄ, i ngÄ haerenga rÄnei. I kĹrero hoki ngÄ whÄnau mĹ te hiranga o ngÄ taunekeneke manaaki me ngÄ hononga aroha. Ka whakaaweawe hoki Änei i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo painga mĹ ngÄ Äkonga i tÄutuhia ai hei Ähuatanga tonu o te Mana Atua.
Ko te ako i te whakapapa me ngÄ huÄnga mÄoriori, tĹŤturu, wairua hoki e hÄpai ana i ngÄ tamariki o ngÄ kĹhanga reo ki te noho mÄrama ki Ĺ rÄtou hononga, me te whakawhanake i te manawa whakahÄŤ, te kiritau, me te mana Ähua ake. E ai ki ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo, nÄ te Ähua o tÄnei huarahi ako, ka ako Ä rÄtou tamariki ki te tĹŤ aumangea me te tĹŤmÄia. Ka kitea ki ngÄ aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga, he maha ngÄ Ähuatanga e whai pÄnga ana ki tÄnei whakatutukitanga. I
te wÄ ka whakarato ngÄ whÄnau i ngÄ mĹhiohio e pÄ ana ki Ĺ rÄtou hapĹŤ, Ĺ rÄtou iwi, Ĺ rÄtou tĹŤpuna, te takiwÄ me ngÄ pou whenua matua, ka tuituia, ka whakawhanakehia aua Ähuatanga ki tÄtahi hĹtaka akoranga i Äta waihangatia ai. NÄ tÄnÄ, ka whai huarahi anĹ hoki ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ki te waihanga i ngÄ wheako akoranga tĹŤturu e hono ana anĹ hoki ki ngÄ atua MÄori. Ka whakapuakihia e ngÄ kaiako ngÄ kupu me ngÄ tauira reo e hÄngai pĹŤ ana ki ngÄ kaupapa, kia waia ai ngÄ tamariki ki te whakahÄngaitanga o te reo hou, kia mÄrama ai hoki rÄtou ki te Ähua o te whakamahinga, me ana tikanga. Ka hÄpai rÄtou i ngÄ tamariki ki te whakapuaki i tÄnÄ e Äkona ana e rÄtou, Ä, i Ĺ rÄtou kare a-roto hoki. Ka kitea ngÄ kaumÄtua e whakapuaki ana i ngÄ kĹrero tuku iho e pÄ ana ki ngÄ whakapapa me te takiwÄ. Ka kĹrero rÄtou ki Te Tari Arotake MÄtauranga mĹ te whai pÄnga nui o tĹ rÄtou noho ki te taha o ngÄ tamariki me ngÄ mokopuna, me te Äwhina i a rÄtou ki te noho mÄrama ki tĹ rÄtou tuakiri, me Ĺ rÄtou hononga ki te wÄ o mua, Ä, ki tÄnei wÄ tonu. Hei Ähuatanga hoki o te ako i ngÄ hononga Ä-tangata, Ä-wairua, ka whakahura anĹ hoki ngÄ tamariki me pÄhea te manaaki  me te whakaute i tÄngata kÄ atu me ngÄ taonga. E mĹhio ana ngÄ kaiÄwhina, he mea nui te tautoko i ngÄ tamariki i a rÄtou e ako ana i ngÄ atua MÄori, me te whai pÄnga anĹ hoki o tÄnei ki tÄ rÄtou kĹkiri ake i Ä rÄtou mahi. He pakari ngÄ tamariki tuÄkana ki te kĹrero mĹ rÄtou anĹ, mĹ Ĺ rÄtou whÄnau, me tĹ rÄtou tuakiri. Ka kitea hoki te manaakitanga ki waenganui i a rÄtou, tÄtahi ki tÄtahi. Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou whakamana i a rÄtou anĹ, me tĹ rÄtou mÄramatanga anĹ hoki ki Ĺ rÄtou tĹŤhonohonotanga.
He aronga pĹŤ ki ngÄ whakapono me ngÄ uaratanga MÄori e pou herea ana te whakarato i tÄtahi taiao atawhai e poipoi ana i ngÄ tamariki. E akiaki ana te kaupapa o te kĹhanga reo i te whai o ngÄ whÄnau i te oranga tangata mÄ ngÄ uaratanga me ngÄ tikanga MÄori. Ka Äta tautuhi ngÄ whÄnau, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina i te whakahirahiratanga o tĹ rÄtou tirohanga torowhÄnui e Äta whakanui ai i te noho matua o te waiora Ä-wairua, Ä-tinana, Ä-whatumanawa, Ä-hinengaro hoki ki te Ärahi i te ako me te whakawhanaketanga o ngÄ tamariki. Koia nei te aronga e whakahÄngai ana i ngÄ mahi a ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina, i a rÄtou e whakamahere ana i Ä rÄtou hĹtaka akoranga e arahina ai ki ngÄ Ähuatanga, ngÄ whakapono, me ngÄ uaratanga MÄori. I kitea ngÄ kaiako e whakarato ana i ngÄ tĹŤmomo wheako akoranga e whakawÄtea ana i ngÄ tamariki ki te whakapuaki i Ĺ rÄtou whakaaro. Ka whakanui ngÄ kaiako i ngÄ tamariki, Ä, ka akiaki i a rÄtou ki te whai wÄhi atu me te noho ngÄkau nui ki ngÄ akoranga ki te taha o Ĺ rÄtou hoa, Ä, ki roto hoki i Ätahi rĹpĹŤ. Ka whakamÄramahia ngÄ tamariki e ngÄ whÄnau hei taonga. E ai ki a rÄtou, ka ako rÄtou ki te taha o ngÄ tamariki, Ä, ka tuku anĹ hoki i te aroha me te atawhai. E tohu ana tÄnei i te hononga pĹŤ o te whÄnau ki te tamaiti me Äna akoranga. Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou mÄrie, tĹ rÄtou harikoa, me tĹ rÄtou mauritau ki te taunekeneke ki Ätahi atu.
He nui ngÄ tĹŤmanako mĹ te whakaratonga o ngÄ wÄhi akoranga ka puÄwai i te hÄpai me te aroha. E mĹhio ana ngÄ whÄnau he mea nui te whakarato i tÄtahi taiao ka noho rerehua ki ngÄ tamariki katoa. I kĹrero ngÄ kaiako mĹ te whai wÄhi nui o ngÄ mahi ki te whakatakoto I ngÄ whai wÄhitanga mĹ ngÄ tamariki ki te whakatinana i ngÄ taonga tuku iho me ngÄ tikanga, i a rÄtou e ako ana i a rÄtou anĹ, Ä, i Ätahi atu hoki. Ka hÄngai hoki aua wheako akoranga ki ngÄ tÄkaro o roto, o waho hoki kia ako ai ngÄ tamariki me pÄhea te taunekeneke ki waenga i a rÄtou anĹ, Ä, ki te taiao hoki. I kĹrero hoki ngÄ kaiako mĹ te Ähua o te noho pĹŤmau o te reo MÄori, te ao MÄori, ngÄ tikanga MÄori me te mÄtauranga MÄori ki Ä rÄtou mahi katoa ki te taha o ngÄ tamariki. Ka whakamahere ngÄ kaiako i ngÄ kaupapa me ngÄ ariÄ e whakaaweawe ana i te hĹtaka akoranga, pÄrÄ i te ako i ngÄ kaupeka o te tau me te whai pÄnga o aua wÄ ki te ao e noho nei tÄtou. Ka arotahi Ä rÄtou mahere ki te hÄpai i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo matea ako o ngÄ tamariki. Ka whakarato rÄtou i ngÄ taumahi e whai pÄnga matua ana, Ä, ka tautoko hoki i ia tamaiti i ngÄ wÄ e tika ana. He Ätaahua, he hÄneanea, he mÄ, he pai hoki te whakatakotoranga o ngÄ wÄhi katoa o ngÄ kĹhanga reo. He manawa whakahÄŤ tĹ ngÄ whÄnau mĹ Ĺ rÄtou kĹhanga reo me ngÄ taiao whÄnui, me ngÄ Ähuatanga e whakaratohia ana e rÄtou mĹ Ä rÄtou tamariki, Ä, mĹ Ätahi atu hoki. Ka kĹrero ngÄ tamariki mĹ te Ähua o tĹ rÄtou rongo i te haumaru, te hÄneanea, me te harikoa.
Â
Â
I kitea ki ngÄ whakaaturanga a Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ ka ako ngÄ tamariki i ngÄ taonga tuku iho, i ngÄ kawa, i Ĺ rÄtou marae, me ngÄ kĹrero e pÄ ana ki Ĺ rÄtou hononga ki te whenua, ka whakawhanake rÄtou i te aronga toi whenuatanga pakari. He mÄtÄtoa te whai wÄhi a ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo i Ĺ rÄtou mĹhiotanga ki te hĹtaka akoranga, kia Ähei ai Ä rÄtou tamariki ki te ako me te Äta whakapuaki whakaaro mĹ rÄtou anĹ. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ hĹtaka e hÄngai ana ki te mana whenua e whakarato ana anĹ hoki i te whÄnuitanga o ngÄ wheako ahurea whakahihiri mĹ ngÄ tamariki. NÄ runga i taua Ähuatanga, i kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, ka hÄpaitia te ako a ngÄ tamariki i te mana whenua me Ĺ rÄtou tĹŤranga.
Ko te taiao ake, te whenua, te whÄnau, ngÄ hapĹŤ, me te iwi ka whakamahine, ka whakaaweawe anĹ hoki i te whÄnuitanga me te hĹhonutanga o ngÄ wheako akoranga o ngÄ tamariki. I kite Te Tari Arotake MÄtauranga i roto i te tÄŤpako rangahau, ka whakapuaki ngÄ kaumÄtua me ngÄ whÄnau i Ĺ rÄtou mĹhiotanga e pÄ ana ki te mana whenua, Ä, ka mahi ngÄtahi ki te taha o ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ki te whakaatu i tĹna whakahirahiratanga, i Ĺna whai painga anĹ hoki ki ngÄ tamariki. Ka whakamÄramahia e ngÄ kaumÄtua ngÄ wÄhi e karapoti ana i ngÄ kĹhanga reo, Ä, ka whakapuakihia ngÄ kĹrero tuku iho e pÄ ana ki ngÄ whenua. I whakamahia aua mĹhiohio hei hÄpai i te waihanga o ngÄ tĹŤmomo wheako akoranga whÄnui e whai pÄnga nui ana. I kĹrerohia e ngÄ whÄnau tĹ rÄtou wawata ki te whakapakari i te reo MÄori hei painga mĹ ngÄ tamariki, Ä, kia whai wÄhi mÄtÄtoa Ä rÄtou tamariki Ä tĹna wÄ ki Ĺ rÄtou marae. E mĹhio ana ngÄ kaiako ki ngÄ tamariki me Ĺ rÄtou whÄnau, i te Ähua o Ĺ rÄtou noho, me Ĺ rÄtou hapĹŤ, Ĺ rÄtou iwi hoki. I tohua ki ngÄ mahere o te hĹtaka akoranga, ka whakamahia te reo MÄori me ngÄ tikanga MÄori i ia kaupapa, kia hĹhonu ake ai ngÄ mÄramatanga ki ngÄ wÄhi o te iwi me ngÄ kĹrero tuku iho. Ka whakaako ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina i ngÄ tikanga, ngÄ karakia, me ngÄ mĹteatea, Ä, ka hÄpai hoki i ngÄ tamariki ki te ako me te mÄrama haere i ngÄ whakamahinga me ngÄ pĹŤtake o aua Ähuatanga. I kitea ngÄ tamariki tuÄkana e whai wÄhi matua ana ki ngÄ pĹwhiri, me te tĹŤ i ngÄ wÄ e tika ana ki te harirĹŤ, te hongi, me te mĹteatea. He pakari ngÄ tamariki ki te kĹrero mĹ te whenua, ngÄ awa, ngÄ maunga, ngÄ hapĹŤ, me ngÄ iwi.
Ko te mĹhio haere o ngÄ tamariki ki te taiao, mÄ te ako me te tÄkaro, e whakatĹŤhonohono ana, Ä, e whakaongaonga ana hoki i te tÄkare o ngÄ tamariki ki te ako. Ko te taiao mÄoriori me te taiao tĹŤturu e whakarato ana i ngÄ wÄhi ako papai. I kĹrero ngÄ kaumÄtua mĹ te tĹŤnga o te kaitiaki, me te whai pÄnga o te tikanga me ngÄ kawa ki te Ähua o ngÄ mahi ki te tiaki I te taiao. I akiaki i ngÄ tamariki ki te whakatutuki haere i ngÄ tikanga me ngÄ kawa e mĹhiotia ana e rÄtou, i a rÄtou e haereere ana i te kĹhanga reo. Ka whakatakotohia, ka whÄia hoki e ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako ngÄ mahinga me ngÄ whakaritenga e hÄpai ana i te haumaru o te ako me te tÄkaro o ngÄ tamariki. Ka kapo atu ngÄ kaiako i ngÄ whai wÄhitanga katoa ki te whakamahi i te taiao o te kĹhanga reo, kia waia ai, kia noho hÄneanea ai hoki ngÄ tamariki i a rÄtou e whakatau ana i Ä rÄtou tino whakaritenga mĹ tÄ rÄtou ako me tÄ rÄtou tÄkaro. I kĹrero ngÄ tamariki mĹ te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo wÄhi ako, Ä, ka kitea tĹ rÄtou mÄrama me tĹ rÄtou tiaki i tĹ rÄtou wÄhi noho. Ka whakauru ngÄ kaiÄwhina i ngÄ pÄpi ki ngÄ kaupapa, Ä, ka Äta hÄpai i te whakawhanaketanga o tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te Äta tĹŤhura haere. E ai ki ngÄ whÄnau, e noho maioha ana rÄtou ki te ako a Ä rÄtou tamariki i te whakahirahiratanga  me te mana o te taiao. I kitea ngÄ tamariki e manaaki ana i Ätahi atu, Ä, e noho whakaute ana ki Ĺ rÄtou taiao mÄoriori, tĹŤturu hoki. I kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga ngÄ tamariki tuÄkana e tiaki ana i te wÄhi whÄnui o Ĺ rÄtou kĹhanga reo. He pakari te taunekeneke o ngÄ tamariki ki te taiao, i a rÄtou e ako ana, e tÄkaro ana hoki.
E Äkina ana ngÄ hononga papai i ngÄ tamariki e ako ana i Ätahi atu taiao, Ä, e whakawhanaunga ana ki tÄngata kÄ atu, ki hapori kÄ atu. Ka whakarato ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako i ngÄ wheako akoranga me ngÄ wheako tÄkaro e hÄpai ana i ngÄ tamariki ki te tĹŤhonohono ki Ätahi atu tÄngata me Ätahi atu wÄhi. Ka whakatauira ngÄ kaumÄtua i te Ärahitanga, inarÄ, i a rÄtou e tautoko ana i ngÄ haerenga o ngÄ kĹhanga reo ki ngÄ marae. Ka whakapuakihia e rÄtou ngÄ kĹrero e pÄ ana ki Ätahi atu tÄngata me Ätahi atu wÄhi, Ä, ka whakamÄrama i te whanaungatanga ki ngÄ tamariki. E ai ki ngÄ kaiako, he mea nui te whakatakoto haere i ngÄ whai wÄhitanga mĹ ngÄ tamariki ki te ako i ngÄ tĹŤmomo Ähuatanga rerekÄ, me ÄrÄ anĹ e rite ana. Ka whakamahere rÄtou i ngÄ haerenga ki ngÄ marae kia whai wÄhi atu ngÄ tamariki ki ngÄ pĹwhiri, Ä, kia ako anĹ hoki rÄtou i Ĺ rÄtou hononga ki te rohe. Ko Ätahi atu haerenga i te hapori e hÄpai ana i ngÄ tamariki kia kite i te ao ki tua atu i te kĹhanga reo. Ka akiaki ngÄ kaiÄwhina i ngÄ pÄpi me ngÄ tamariki ki te taunekeneke ki Ätahi atu i aua haerenga. Ka hÄpai ngÄ kaiako i ngÄ tamariki ki te tĹŤ hei kaiÄrahi, me te kawe atu i ngÄ tĹŤmomo mahi haepapa i Ätahi wÄ, mÄ te whai wÄhi atu ki ngÄ kawa, ngÄ mahinga, me ngÄ taumahi. Ka kĹrero ngÄ tamariki mĹ te Ähua o tÄ rÄtou tĹŤtaki haere ki Ätahi atu tÄngata, me te Ähua anĹ hoki o ngÄ taunekeneke.
Â
Â
I tohua ki ngÄ whakaaturanga a Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ ka ako ngÄ tamariki i ngÄ Ähuatanga e pÄ ana ki a rÄtou anĹ, Ä, ki Ĺ rÄtou hononga anĹ hoki ki tÄngata kÄ atu, ka kaha kÄ atu tĹ rÄtou whakamana, tĹ rÄtou whakaute anĹ hoki i rÄtou anĹ, Ä, ka kitea tĹ rÄtou aronga toi whenuatanga me tÄ rÄtou whai pĹŤtaketanga. I tohua hoki aua whakaaturanga, ko ngÄ hĹtaka akoranga e pÄ ana ki te mana tangata, e whakarato ana anĹ hoki i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo wheako akoranga whakahihiri mĹ ngÄ tamariki. TÄpiri atu ki tÄnei, i kitea hoki ki ngÄ whakaaturanga nei, ko ngÄ mĹhiotanga o te whÄnau, ngÄ mĹhiotanga anĹ hoki o te kĹhanga reo.
Ko ngÄ wheako me ngÄ whai wÄhitanga e whakamanatia ana, e aro nuitia ana hoki te tuakiri, ngÄ pĹŤmanawa, me ngÄ matea o ia tamaiti, e hÄpai ana hoki i te ngÄkau nui ki te ako me te tÄkaro. E ai ki ngÄ kaiako, e tika ana kia kitea, kia whakanuia, kia Äta whakaritea hoki ngÄ mĹhiotanga o ia tamaiti ki a ia anĹ, ki Ĺna tÄtai whakapapa, me tĹna tĹŤrangawaewae. Ka whakarato rÄtou i tÄtahi taiao e akiaki ana i ngÄ tamariki ki te whai i tĹ rÄtou mana Ähua ake. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga ngÄ kaiako e hÄpai ana i ngÄ tamariki tuÄkana, i a rÄtou e whakapuaki ana i Ĺ rÄtou whakapapa ki te taha o Ätahi atu, Ä, ka hÄpaitia anĹ hoki ngÄ tamariki tÄina ki te whakapuaki kĹrero mĹ Ä rÄtou mahi ki te taha o Ĺ rÄtou whÄnau. Ka awhi, ka manaaki hoki ngÄ kaiÄwhina me ngÄ kaiako i ngÄ pÄpi i aua wÄ, kia whai wÄhi ai hoki rÄtou ki aua tĹŤmomo akoranga. Kua whakamaheretia aua whai wÄhitanga, Ä, e tohu ana i te whakahirahiratanga me te mana o ia tamaiti, me Ä rÄtou whai wÄhi mai, Ĺ rÄtou whakapuakitanga whakaaro hoki. Ka kĹrero ngÄ whÄnau ki ngÄ kaiako mĹ ngÄ Ähuatanga e ngÄkau nuitia ana e Ä rÄtou tamariki, me ngÄ tĹŤmomo Ähuatanga anĹ hoki kÄhore e tino ngÄkau nuitia ana. Ka whakamahia aua mĹhiohio hei waihanga i ngÄ whiringa ako e whai pÄnga ana ki ngÄ matea me ngÄ pĹŤmanawa o ia tamaiti. I kitea ngÄ tamariki e whakawhiti haere ana ki ngÄ tĹŤmomo taumahi. I te tautokona Ätahi o ngÄ tamariki e ngÄ kaiÄwhina, kia tutuki i a rÄtou ngÄ mahi. Ko ngÄ tamariki e mau ana i Ätahi atu matea ako anĹ, ka whakaratohia ki ngÄ whai wÄhitanga ki te eke angitu. He tokomaha ngÄ whÄnau i kĹrero mĹ te manawanui o ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ki ngÄ tamariki e mau ana i ngÄ matea tauwhÄiti. I kitea te katoa o ngÄ pÄkeke e Äta whakarite mÄtÄtoa ana i te whai wÄhi mai o ngÄ tamariki katoa. Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou mĹhiotanga ki a rÄtou anĹ, me tĹ rÄtou ngÄkau nui anĹ hoki ki te ako me te tÄkaro.
MÄ te atawhai, mÄ te poipoi anĹ hoki o tÄtahi taiao akoranga e pou herea ana ki te whanaungatanga, ka pupĹŤ ake te aronga toi whenuatanga me te whai pĹŤtaketanga anĹ hoki o ngÄ tamariki. I kĹrero ngÄ kaumÄtua me ngÄ whÄnau mĹ te whai pÄnga nui o Ä rÄtou whai wÄhi atu ki te kĹhanga reo. E mĹhio ana rÄtou, nÄ tĹ rÄtou tae Ä-tinana atu ki ngÄ kaupapa, puta noa i te rÄ, ka whai wÄ anĹ hoki ngÄ tamariki ki te tĹŤhonohono ki a rÄtou, me te ako. I kĹrerohia e ngÄ whÄnau tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te whai wÄhi atu ki te kĹhanga reo mÄ te whÄnuitanga anĹ hoki o ngÄ tĹŤmomo huarahi, tae atu anĹ hoki ki te hÄpai i ngÄ kaiako i roto i te hĹtaka akoranga. I kitea ngÄ kaiako e akiaki ana i ngÄ tamariki ki te Äta taunekeneke ki waenga i a rÄtou anĹ, Ä, ki ngÄ pÄkeke hoki mÄ ngÄ huarahi papai. Ka kitea ngÄ pÄkeke e whakatauira ana i ngÄ uaratanga o te aroha, te awhi, me te tautoko, mÄ Ä rÄtou mahi atawhai e hÄpai ana, e aroha ana i ngÄ tamariki. NÄ tÄnei tĹŤÄhuatanga, i kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga ngÄ tamariki e tuku pÄrÄ ana i te atawhai me te aroha i Ä rÄtou tÄkaro me Ä rÄtou taunekeneke ki Ätahi atu. I whakanuia, i whakakoia hoki ngÄ tamariki i aua taunekeneke papai. I kitea hoki ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina e hÄpai ana i ngÄ tamariki ki te whakaaro nui ki Ätahi atu, me te noho pÄkiki i a rÄtou e ako ana me pÄhea te whakahoahoa, me pÄhea te whakawhanaunga. I kitea ngÄ tamariki tuÄkana e atawhai ana i ngÄ pÄpi, me tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te whakauru i ngÄ pÄpi ki Ä rÄtou tÄkaro. E whakatairanga ana aua whai wÄhitanga i ngÄ hononga e whai pĹŤtake ana, Ä, ka whakatupu anĹ hoki i te whanaungatanga ki waenga i te tuakana me te teina. Ka whai kawenga, ka noho whakaute hoki ngÄ tamariki i a rÄtou e whai wÄhi nui ana ki te whÄnau o te kĹhanga reo.
Ko te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo whai wÄhitanga ako, whai wÄhitanga tÄkaro anĹ hoki e hÄpai ana i te whÄnuitanga o te waiora Ä-tinana, Ä-whatumanawa, Ä-hinengaro hoki o ngÄ tamariki katoa. E poipoi ana ngÄ kĹhanga reo i ngÄ tamariki o ngÄ reanga katoa, me Ĺ rÄtou Äheinga, Ĺ rÄtou matea, me Ĺ rÄtou ngÄkau nuitanga. I kĹrero ngÄ whÄnau mĹ tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te hÄpai i Ä rÄtou tamariki ki te whai i te oranga me te harikoa. E ai ki a rÄtou, ka noho ngÄkau nui Ä rÄtou tamariki ki te ako. Ka whakawhanake ngÄ kaiako i ngÄ hĹtaka akoranga e hÄpai ana i ngÄ tamariki ki te kai i ngÄ kai hauora, te kori tinana i ia rÄ, te noho ngÄkau nui ki te ako, te noho haumaru, me te whai i te harikoa. I rangona ngÄ kaiako me ngÄ tamariki e kĹrero ana mĹ te oranga kai i Ä rÄtou e whakatĹ kai ana ki te mÄra. Ko ngÄ tuÄkana, ko ngÄ tÄina hoki e tÄkare nui ana ki te tÄkaro ki te oneone, te whakatĹ i ngÄ kÄkano, me te kĹrero mĹ te Ähua o Ä rÄtou mahi. I kĹrero hoki ngÄ tamariki tuÄkana mĹ tÄ rÄtou kai i Ätahi o ngÄ tĹŤmomo hua ka whakatĹngia e rÄtou, me Ä rÄtou mahi i Ätahi wÄ ki te hauhake i ngÄ kai. I kitea Ätahi e taka kai ana, me te kĹrero, te rongo hoki i ngÄ tĹŤmomo hua rÄkau. I kite hoki Te Tari Arotake MÄtauranga i ngÄ tamariki e Äkina ana kia tÄkaro, kia omaoma, kia hikoi, kia ngaoki hoki, Ä, kia whai wÄhi nui ki ngÄ tĹŤmomo kaupapa kori tinana me ngÄ kÄmu o waho. E ai ki ngÄ kaiako, he mea nui te hÄpai i ngÄ tamariki o ngÄ reanga katoa ki te whakawhanake i Ĺ rÄtou pĹŤkenga nekeneke whÄiti, me Ĺ rÄtou pĹŤkenga nekeneke whÄnui. E hÄpaitia ana te kĹkiri a ngÄ tamariki tuÄkana i a rÄtou anĹ, me te kawe atu i tÄnÄ e mahia ana e rÄtou. Ka kĹrero hoki ngÄ kaiako mĹ te hua ki te whakatairanga ake i ngÄ akoranga me ngÄ tÄkaro e whai pĹŤtake ana. I ngÄ tamariki e ako ana i Ĺ rÄtou tuakiri, ka pakari haere anĹ hoki tĹ rÄtou maioha ki tĹ rÄtou tĹŤ hei tangata whenua. E whakatupu ana ngÄ tamarikii tĹ rÄtou tĹŤmÄia me tÄ rÄtou kawe atu i te ako.
Ko te pakari o ngÄ hononga me te ĹŤ pĹŤmau tonu ki te mÄtauranga rumaki reo MÄori, ka whai wÄhi anĹ hoki ki ngÄ whakataunga a ngÄ whÄnau mĹ te huarahi mÄtauranga ka whÄia e Ä rÄtou tamariki. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga te tino mÄramatanga o ngÄ whÄnau, ngÄ kaumÄtua, me ngÄ kaiako o ngÄ kĹhanga reo ki te tikanga o te rumaki reo MÄori ki a rÄtou, ki Ĺ rÄtou hapĹŤ, Ä, ki Ĺ rÄtou iwi hoki. E noho pĹŤmau ana ki a rÄtou, ko Ĺ rÄtou wawata ki te whakatakoto i tÄtahi taiao akoranga o te reo MÄori, te ao MÄori, ngÄ tikanga MÄori me te mÄtauranga MÄori ka hÄpai i te eke angitu o ngÄ tamariki ki tua atu i te kĹhanga reo. I kĹrero Ätahi o ngÄ whÄnau mĹ Ä rÄtou tamariki i puta kÄ ai i ngÄ kĹhanga reo ki ngÄ kura, me te ngÄwari tonu o tÄ rÄtou whakawhiti nÄ te riterite tonu. He tokomaha ngÄ whÄnau i kÄŤ, he tino whakatutukitanga te whakawhiti atu i te kĹhanga reo mĹ Ä rÄtou tamariki me Ĺ rÄtou whÄnau. I kĹrero ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako mĹ ngÄ Ähuatanga i hÄpai ake ai i te Äta whakawhiti atu i te kĹhanga reo ki te kura. E ai ki a rÄtou, i te wÄ he pai, he pĹŤmau hoki ngÄ tino hononga i Äta whakaritea ai ki waenga i te kĹhanga reo me te kura, Ä, ki waenga hoki i ngÄ whÄnau, i ngÄ kaiako o te kĹhanga reo, me ngÄ kaiako o te kura, he ngÄwari tonu te whakawhitiwhiti. Ko te whakamana i te aronga toi whenuatanga, te waiora, te whai wÄhi mai ki te ako, me te tuakiri o te Äkonga hei Ähuatanga tonu o te ahurea ako, ka whai wÄhi anĹ hoki ki te whakawhitinga pai i te kĹhanga reo ki Ätahi atu tĹŤmomo mÄtauranga rumaki reo MÄori. I kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga, ko te nuinga o ngÄ kĹhanga reo i tÄnei tÄŤpako, ngÄ kĹhanga reo i whakatĹŤngia tuatahitia ai. I whakatĹŤngia e ngÄ whÄnau e whai wÄhi tonu ana ki te kĹhanga reo, mai i taua wÄ. I kĹrero hoki ngÄ whÄnau mĹ tÄ rÄtou tÄutu i te hiahia ki te whakarite i tÄtahi kura rumaki reo MÄori mĹ Ä rÄtou tamariki whai muri i te kĹhanga reo, Ä, kua whakatutukihia e rÄtou. E ai hoki ki ngÄ whÄnau, he tokomaha o rÄtou i haere ai ki te kĹhanga reo i a rÄtou e nohinohi ana, Ä, ko ngÄ hononga Ä-tangata i whakapĹŤmau ai rÄtou i aua wÄ, i kawea tonutia puta noa i tĹ rÄtou noho ki te kura, Ä, e mau tonu ana mĹ ake tonu atu. Ka tupu ngÄ tamariki mÄ te pai o ngÄ hononga ako e hÄpai ana i a rÄtou.
Â
Â
I tohua ki ngÄ whakaaturanga a Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ tamariki e whakamahi ana i te reo MÄori ki te kÄinga me te kĹhanga reo, he ngÄkau titikaha hoki tĹ rÄtou ki te whakawhitiwhiti kĹrero. Ko ngÄ whakawhitinga kĹrero ki ngÄ kaumÄtua, ngÄ whÄnau, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina i Äta tohu ai i te whai wÄhi nui o te noho pĹŤmau mÄrika ki te reo MÄori. E tĹkeke ana Ĺ rÄtou whakaaro, kia poipoi ngÄ kĹhanga reo i te kounga kairangi o ngÄ whakaakoranga me ngÄ akoranga o te reo MÄori. E ai hoki ki a rÄtou, i a rÄtou e kĹrero anai te reo MÄori i ngÄ wÄ katoa, e whakatairanga ana hoki i te kounga me te reo Ä-iwi, kei te whakatata atu rÄtou ki te whakatutuki i Ĺ rÄtou wawata. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga te whakatinanatanga o ngÄ rautaki papai e whakamahia ana hei whakatairanga i te reo me ngÄ akoranga.
Ko ngÄ rautaki hopu reo papai e whakatairanga ana i te whakawhanaketanga reo. He manawa whakahÄŤ tĹ ngÄ whÄnau i a rÄtou e whakamÄrama ana ki Te Tari Arotake MÄtauranga i tĹ rÄtou whai whakaaro nui i ngÄ wÄ katoa ki te huarahi mÄtauranga o Ä rÄtou tamariki me te kĹrero i te reo MÄori. I kĹrero hoki rÄtou mĹ ngÄ mahi ki te whakawhanake i ngÄ pĹŤkenga ki te whakawhitiwhiti kĹrero. Ka arotahi rÄtou ki te whakarato i ngÄ tino tauira o te reo, ka akiaki anĹ hoki kia mÄrama te kĹrero a ngÄ tamariki, Ä, ka tĹŤhura i te reo i a rÄtou e ako ana, e whakahura ana i Äna kawenga kĹrero. Ka akiaki rÄtou i ngÄ tamariki ki te kĹrero i tÄnÄ e mahia ana e rÄtou, me ngÄ pĹŤtake o Ä rÄtou mahi. Kei ngÄ kaiako te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo rautaki ki te whakatairanga i te whakapuaki whakaaro, pÄrÄ i ngÄ whai wÄhitanga i ia te wÄ mĹ ngÄ tamariki ki te waiata me te mahi haka, te kanikani rÄnei ki runga i te atamira, te whakatangi puoro, me te whakapuaki anĹ i ngÄ pĹŤrÄkau. I kitea ngÄ kaiako e tohutohu ana mÄ ngÄ huarahi maha, e pÄtai ana i ngÄ pÄtai tuwhera hei whakatairanga i te whakamahinga  o te reo, Ä, e whakapuaki ana hoki i ngÄ mĹhiohio hei whakakipakipa i ngÄ tamariki. I ngÄ wÄ katoa, e whakapuaki ana rÄtou i ngÄ akoranga hou, Ä, ka hokihoki anĹ ki ngÄ akoranga o mua. Ka whakamahere ngÄ kaiako i ngÄ mahinga me ngÄ taumahi o ia rÄ, kia Ähei ai ngÄ tamariki ki te rongo, te whakawhanake, me te whakamahi anĹ hoki i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo pĹŤkenga whakawhiti reo Ä-tinana, Ä-kĹrero. I kitea ngÄ tamariki e aro mai ana, e aro nui ana hoki mÄ te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo huarahi. Ka whakamahi ngÄ kaiako i ngÄ ahunga whakamua o te reo, hei tohu i ngÄ taumata reo o ia tamaiti, Ä, ka whakamahi anĹ hoki i Änei hei aroturuki i te ahu whakamua o ngÄ tamariki. Kei te mÄrama ngÄ tamariki, Ä, e Ähei ana rÄtou ki te whakawhitiwhiti whakaaro ki Ätahi atu.
Ko te mÄhorahora, ko te whai pĹŤtaketanga anĹ hoki o te whakamahinga i te reo MÄori, e whakapakari ana i te Äheinga reo. Kei te tĹkeke ngÄ whakaaro o ngÄ whÄnau, ko te pai o tÄtahi taiao ako e whakatairanga ana i te ako i te reo me te eke angitu. I kĹrero rÄtou mĹ te hua o te whakamÄtau i roto i te ako i te reo. He mÄtÄtoa tĹ rÄtou tautoko, tÄtahi i tÄtahi, i a rÄtou e ako ana i te whÄnuitanga ake o te reo ki te Ähurutanga o tÄtahi wÄhi ako reo. Ka whakamahere ngÄ kaiako i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo taumahi ako, wheako ako, rauemi hoki e akiaki ana i ngÄ tamariki ki te whakapuaki i Ĺ rÄtou ake whakaaro, me te ako ki te taha o Ätahi atu. Ko ngÄ waiata, ngÄ pĹŤrÄkau, me te kori tinana e whakapĹŤmau ana i te ako a ngÄ tamariki i te reo e pÄ ana ki te ao MÄori, te ao tĹŤturu, me te ao whÄnui. I kitea ngÄ kaiako e pÄnui ana hei wÄhanga tonu o te hĹtaka i ngÄ kĹhanga reo, Ä, nÄ tÄnei ka pupĹŤ ake te ngÄkau nui o ngÄ tamariki ki ngÄ pukapuka. I whakapuaki ngÄ tamariki i tÄnÄ e mĹhiotia ana e rÄtou, i a rÄtou e tÄ pikitia ana hei whakahua i ngÄ kĹrero, Ä, e whakamahi ana hoki i Ätahi tohu ki te tuhituhi me te pÄnui. I whakamahi Ätahi o ngÄ tamariki tuÄkana i te reo e mĹhiotia ana e rÄtou ki te tito me te waiata i Ätahi waiata mÄmÄ. Ka whakawhÄnui te nuinga o ngÄ tamariki i Ä rÄtou kupu kĹrero, Ä, ka whakapakari haere i tĹ rÄtou mÄramatanga ki te reo, i a rÄtou e waiata ana i ngÄ wai me ngÄ hÄŤmene, Ä, e taki ana hoki i ngÄ karakia me ngÄ mihi. He maha ngÄ wÄ ka tÄwhai, ka kohe hoki ngÄ tamariki tÄina me ngÄ pÄpi, Ä, ka tohutohu hoki mÄ Ĺ rÄtou ringa i a rÄtou e taunekeneke ana ki ngÄ kaiako, hei whakaatu i tĹ rÄtou mÄrama, tÄ rÄtou ako hoki, Ä, hei Ähuatanga tonu o te puÄwai mÄoriori mai o tĹ rÄtou reo. I kitea ngÄ tamariki tuÄkana e whakamahi ana i te reo i roto i Ä rÄtou tÄkaro whakaari, Ä, ka kitea tĹ rÄtou pÄrekareka ki te tohutohu me te whakariterite i a rÄtou ko Ĺ rÄtou whÄnau, ko ngÄ kaiako hoki. I whakamahi ngÄ kaiako i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo rautaki hei akiaki i ngÄ tamariki ki te tĹŤhura i te reo, ki te whakatika i a rÄtou ake anĹ, Ä, ki te whakapuaki hoki i Ĺ rÄtou whakaaro. I akiaki hoki rÄtou i ngÄ tamariki ki te patapatai mÄ ngÄ hanganga reo mÄmÄ. I kitea te tĹŤmÄia haere o ngÄ tamariki ki te kĹrero, me te tika haere o tĹ rÄtou reo. Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou mauritau, tĹ rÄtou ngÄkau titikaha anĹ hoki, i a rÄtou e whakawhÄnui ana I tÄ rÄtou whakamahinga o te reo MÄori.
Ko te ĹŤ pĹŤmau o te whÄnau ki te reo MÄori i roto i ngÄ kÄinga, i te kĹhanga reo, i ngÄ kura, Ä, i ngÄ hapori hoki, e hÄpai ana i te whakawhitiwhiti Ä-whakatupuranga o te reo MÄori. Ko ngÄ aromÄtai he whai wÄhitanga anĹ hoki mĹ ngÄ kaumÄtua ki te whakamÄrama mai i te Ähua o te whakatupu i te reo ki Ĺ rÄtou hapĹŤ me Ĺ rÄtou iwi. Koia rÄ ŠrÄtou wawata me Ĺ rÄtou tĹŤmanako e tohua ana ki tÄ rÄtou tirohanga ngÄtahi, ngÄ mahere rautaki, ngÄ kaupapa here, me ngÄ tukanga. Ka wÄhi wÄ ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako ki te hÄpai i te whakawhanaketanga o te reo i roto i te hapori. E hÄpai ana tÄnei i te ako a ngÄ whÄnau ki te taha o Ä rÄtou tamariki. Ka hokihoki mai ngÄ whaea me ngÄ pÄpÄ mÄtÄtahi, Ä, he mÄtÄtoa tÄ rÄtou whai wÄhi atu ki te hÄpai i te ako a Ä rÄtou ake tamariki i te reo. Kua huri Ätahi o aua mÄtua hei kaiako, Ä, he karani mÄtua hoki Ätahi atu o ngÄ mema o ngÄ whÄnau e hÄpai tonu ana i te kaupapa o te kĹhanga reo. Ko ngÄ iwi, ngÄ hapĹŤ, ngÄ whÄnauâ tae atu hoki ki ngÄ kaumÄtua me ngÄ kaiako â e noho pĹŤmau ana, e noho ngÄkau nui ana hoki ki te kĹhanga reo me te reo MÄori. E tino ĹŤ ana ngÄ whÄnau ki te oranga me te whakahaumanutanga o te ahurea MÄori me te reo MÄori. He pakari ngÄ tamariki ki te kĹrero i te reo MÄori, ki te whakamÄtau haere, Ä, ki te whakapuaki anĹ hoki i Ĺ rÄtou whakaaro.
Ko te whai aronga, ko te whai rerenga ngÄwari hoki tĹ te whakawhiti atu i te kĹhanga reo ki te mÄtauranga rumaki reo MÄori, ka whakapakari ake i te huarahi ki te ako i te reo MÄori. I   rere ngÄ kĹrero a ngÄ kaumÄtua, ngÄ whÄnau, me ngÄ kaiako mĹ te Ähua o tĹ rÄtou kaha ki te whakawhirinaki ki te mÄtauranga e whakaratohia ana mÄ te reo MÄori, me tĹ rÄtou whakamana anĹ hoki i taua mÄtauranga. I kĹrero rÄtou mĹ te tino huarahi ako e wawatatia ana e te katoa  mĹ ngÄ tamariki i ngÄ kĹhanga reo, Ä, he mea nui ki te whakariterite mĹ te mÄtauranga rumaki reo ka whai ake tonu i te kĹhanga reo. MÄ te whai i ngÄ aronga o ngÄ kaumÄtua me ngÄ whÄnau, i whakawhanakehia e ngÄ kaiako tÄtahi tino hĹtaka kia teitei ai te taumata reo MÄori o ngÄ tamariki katoa. E takunetia ana, kia hÄpai tÄnei tĹŤÄhuatanga i te whakawhitinga ngÄwari ki Ätahi atu horopaki rumaki reo MÄori. Ka puta ngÄ tamariki i te kaupapa o te kĹhanga reo, Ä, he mÄia, he koa hoki tĹ rÄtou tĹŤ.
Â
Â
I tohua ki ngÄ whakaaturanga a Te Tari Arotake MÄtauranga, ka rongo ngÄ tamariki i te angitu i a rÄtou e tÄkaro ana, e ako ana ki te taiao mÄoriori, tĹŤturu hoki. I kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ whai wÄhitanga ako i waho atu i ngÄ kĹhanga reo, e whakawhÄnui ana i ngÄ mĹhiotanga o ngÄ tamariki ki te ao MÄori me te mÄtauranga MÄori. E Äkina ana te tĹŤhura haere, te ako anĹ hoki o ngÄ tamariki ki te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo wÄhi.
Â
Ko te kounga kairangi o ngÄ wheako akoranga e whakatairanga ana i te tĹŤhura o te ao MÄori me te ao whÄnui. Ka whakarite ngÄ kaumÄtua, ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako i ngÄ haerenga, hei whakawhÄnui i ngÄ wheako o ngÄ tamariki, Ä, hei whakatairanga anĹ hoki i tÄ rÄtou tirohanga ki te ao. E hono ana ngÄ akoranga i ngÄ kĹhanga reo ki tÄnÄ e ngÄkau nuitia ana e ngÄ tamariki i Ĺ rÄtou kÄinga. E Äkina ana tÄ rÄtou Äta whakamahi i ngÄ kÄmera matihiko, ngÄ rorohiko me ngÄ ÄŤ-Papa, i ngÄ wÄ e tautoko ana aua taputapu matihiko i tÄ rÄtou ako. Ka whakarato ngÄ kaiako me ngÄ whÄnau i ngÄ rauemi o te kounga kairangi, me ngÄ wheako akoranga whakahihiri. Ka whakaritea ngÄ taumahi hei whakaongaonga, hei whakawero, hei whakawhÄnui hoki i ngÄ whakairo o ngÄ tamariki. Ka whakapuakihia ngÄ kupu hou me ngÄ rerenga kĹrero hou, i ngÄ tamariki e ako ana i te whÄnuitanga atu o Ätahi atu wÄhi.
He tĹŤmÄia ngÄ tamariki ki te tĹŤhura takitahi i te taiao.
Ko tÄtahi hĹtaka akoranga whakaongaonga e whakahihiko ana, e whakawero ana. Ka akiaki ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako i te Äta whakamÄtau a ngÄ tamariki i a rÄtou anĹ, Ä, ka whakarato anĹ hoki i ngÄ whai wÄhitanga mĹ ngÄ tamariki ki te tĹŤhura haere. He whÄnui ngÄ tĹŤmomo wheako e mau ana i ngÄ taumahi ka kĹkirihia e te pakeke - he whiringa takitahi ake rÄnei mÄ te tamaiti - kia Ähei ai ngÄ tamariki ki te whakamÄtau haere mÄ ngÄ tĹŤmomo taputapu rerekÄ. He ngÄwari te rere o ngÄ mahinga me ngÄ whakawhitinga, Ä, e Äta mÄramahia ana e ngÄ tamariki. He mÄtau ngÄ kaiako ki te hÄpai i ngÄ tamariki kia Ähei ai rÄtou ki te ako i runga anĹ i te rere e tika ana ki a rÄtou ake, me te tÄkaro anĹ hoki mĹ te wÄ roa. Ka akiaki i ngÄ tamariki ki te whai i Ĺ rÄtou ake ngÄkau nuitanga, me te ako anĹ hoki ki te taha o Ĺ rÄtou hoa. Ka kitea tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te tÄkaro, te whakamÄtau, me te whakawero anĹ hoki i Ĺ rÄtou ake hinengaro. E whanake ana ngÄ tamariki hei Äkonga pÄkiki.
Ka hÄpaitia te ako e tÄtahi taiao i Äta waihangatia ai, e mau ana i te tini o ngÄ rauemi, Ä, he Ätaahua, he wÄteatea hoki. Ka whakarato ngÄ kaiako i ngÄ whai wÄhitanga ki te tÄkaro ki waho, Ä, e tautoko ana tÄnei i te whakatĹpĹŤtanga o ngÄ tamariki i te tÄkaro pohewa me te korikori tinana. Ka tautoko ngÄ kaiÄwhina i ngÄ tamariki ki te tÄkaro ki aua wÄhi i ngÄ wÄ e hiahia ana rÄtou ki te hokihoki anĹ ki ngÄ wheako o mua i ngÄkau nuitia ai e rÄtou. Ka waihanga ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina i ngÄ rauemi e poipoi ana i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo reanga me ngÄ tĹŤmomo Äheinga o ngÄ tamariki. Ka whakarato rÄtou i ngÄ whai wÄhitanga mĹ ngÄ tamariki tuÄkana ki te waihanga, ki te whakamahi i Ĺ rÄtou pĹŤkenga kori tinana, ki te whakamÄtau hoki i ngÄ tĹŤmomo hangarau, Ä, ki te whakawhanake i Ĺ rÄtou pĹŤkenga i roto i te pÄngarau me te reo matatini. I tautoko hoki ngÄ whÄnau i ngÄ haerenga o Ä rÄtou tamariki i te hapori whÄnui, ki te ako i te ao MÄori. He Äkonga tÄkare ngÄ tamariki, Ä, ka ngÄkau nui ki te whakahura i ngÄ Ähuatanga hou me te whakamÄtau haere.
âHe pÄhea rawa ngÄ whÄnau e whai pÄnga pai ki ngÄ whakahaeretanga i ngÄ kĹhanga reo?â
Â
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, he pai te whai pÄnga atu o ngÄ whÄnau ki ngÄ whakahaeretanga o ngÄ kĹhanga reo, mÄ tĹ rÄtou whakapĹŤmautanga, mÄ tĹ rÄtou whai wÄ, me tĹ rÄtou ngÄkau nui hoki ki te whai wÄhi mÄtÄtoa ki te ako a Ä rÄtou tamariki. Ki tÄ ngÄ whÄnau titiro, ko te Ähua o te noho pĹŤmau ki te kaupapa, kei roto i te ako i te reo, te whakapakari haere i tĹ rÄtou mĹhiotanga ki te kaupapa o te kĹhanga reo, te tautuhi i te Ähua o te mÄtauranga MÄori ki Ĺ rÄtou ake kĹhanga reo, me te whakatau ki te whai atu i te mÄtauranga rumaki reo MÄori. Kei te mÄrama rÄtou, me whakapau kaha rÄtou ki te tautoko i te kĹhanga reo. I mua, ko taua wÄ ka whakatinanahia ki te whai wÄhi Ä-tinana, mÄtÄtoa hoki a te katoa o te whÄnau. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, he maha ngÄ tĹŤmomo huarahi ka whakapau kaha ngÄ whÄnau ki te tautoko i te kaupapa o te kĹhanga reo, pÄrÄ i te taetae atu ki ngÄ hui Ä-whÄnau, te hÄpai i ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ki te whakawhanake i ngÄ rauemi, me te whai wÄhi atu hoki ki ngÄ haerenga o te kĹhanga reo. I kĹrero ngÄ whÄnau mĹ tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te whai wÄhi mÄtÄtoa ki ngÄ akoranga a Ä rÄtou tamariki. Kei te tino mÄrama ki a rÄtou ngÄ matea me ngÄ ngÄkau nuitanga o Ä rÄtou tamariki, Ä, me ngÄ tĹŤmomo huarahi ka whÄia e rÄtou hei hÄpai i ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ki te whakarato i tÄtahi hĹtaka akoranga e aro nui ana ki aua tĹŤÄhuatanga. E ai ki a rÄtou, ko te kĹrero ki ngÄ kaiako mĹ Ä rÄtou tamariki, ko te Äwhina anĹ hoki i te whakawhanaketanga o te hĹtaka akoranga i Äta hÄpai anĹ hoki i a rÄtou kia kite i te hua o tÄ rÄtou whai wÄhi nui. I rere ngÄ kĹrero a ngÄ kaumÄtua, ngÄ whÄnau, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina mĹ Ĺ rÄtou tĹŤmanako me tĹ rÄtou noho pĹŤmau ki te whai wÄhi atu me te tautoko i Ä rÄtou tamariki ki te kĹhanga reo.
Â
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, he matawhÄnui te whakamahere rautaki, Ä, e whakamahia ana e ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo kia whai pĹŤtaketanga te aronga whakamua. Ka Äta tÄutuhia ki aua mahere, ko te tirohanga me ngÄ wawata o ngÄ whÄnau mĹ Ĺ rÄtou kĹhanga reo, Ä, i hÄngai anĹ hoki ki Te Korowai, Te WhÄriki, me Te Ara TĹŤÄpae. NÄ aua tĹŤÄhuatanga ngÄ whÄnau I whakawhanake ai i te maha o ngÄ tĹŤmomo whÄinga matua, me ngÄ ariÄ o roto, pÄrÄ i te reo MÄori, te whakamahere mĹ te tauatanga o te whÄnau o te kĹhanga reo, te rĹnakitanga i te pae tawhiti, te kounga kairangi o ngÄ akoranga, me te waiora o ngÄ tamariki. I hÄpaitia ngÄ mahere rautaki ki ngÄ mahere whakatinana. I ngÄ mahere whakatinana, kei ia ariÄ rautaki ngÄ whÄinga me ngÄ tĹŤmanako i tÄutuhia ai. Ka whai wÄhi nui ngÄ whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina katoa ki te tuhi haere i Ä rÄtou mahere mĹ te whakatutukitanga o ngÄ whÄinga me ngÄ wawata o ngÄ kĹhanga reo. I tohua hoki aua mahere, tĹ rÄtou pĹŤmau mutunga kore ki te kaupapa o te kĹhanga reo, mÄ Te Korowai me ngÄ tĹŤtohinga.
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ e pou herea ana ngÄ mahere rautaki ki te tino aromÄtai o roto, i whai hua ai anĹ hoki ki te whakaaweawe i ngÄ whakataunga a te whÄnau mĹ te whakapai tonutanga. NÄ tÄnei tĹŤÄhuatanga, he tino mÄramatanga tĹ ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo ki Ä rÄtou whakatutukitanga me tÄ rÄtou ahu whakamua, tae atu hoki ki ngÄ whakaritenga ka whÄia tonuhia e rÄtou.
E ai ki ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo, ko Ä rÄtou tukanga aromÄtai o roto e poipoi ana i te kawenga ngÄtahi. I whakapuakihia e ngÄ whÄnau aua tukanga ki te taha o Te Tari Arotake MÄtauranga, Ä, i hÄngai hoki Änei ki te whakawhanaketanga o ngÄ tino pÄtai aromÄtai i whakaaetia ai, te aronga o ngÄ whakatewhatewha, te whakaemitanga o ngÄ kitenga, ngÄ tino whakawhitinga whakaaro, ngÄ whakataunga, me te tÄutu haere i ngÄ whakaritenga ka whai ake. I whakamÄramahia e ngÄ whÄnau, kia mutu te whakatau i ngÄ pÄtai, ka Äta whakaemi rÄtou i ngÄ mĹhiohio e tika ana, mai i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo puna, hei whakatakoto  i tÄtahi tino tĹŤÄpapa o ngÄ whakaaturanga. I a rÄtou e whakatakoto haere ana i taua tĹŤÄpapa, ka tÄtari rÄtou i Ä rÄtou whakaaturanga, kÄtahi ka whakatau haere i ngÄ Ähuatanga ka whai ake hei tirohanga mÄ rÄtou. NÄ tÄnei, ka pupĹŤ ake te whakapuaki ngÄtahi me te whakamÄtau i ngÄ kitenga, ngÄ whakaaro, me ngÄ whakataunga. Ko ia wÄhanga o te tukanga e Äta whakamÄtau ana i ngÄ whÄnau kia whai whakaaro ai rÄtou ki te whai huatanga o Ä rÄtou mahi, me ngÄ Ähuatanga tonu hei whakapai ake. Ko te aromÄtai o roto me te whakatau haere e hÄpai ana i te whÄnau ki te Äta whakatau anĹ hoki i Ä rÄtou whakaritenga hei painga mĹ Ä rÄtou tamariki. E ai ki ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo, he hĹnore ki te hÄpai i te kĹhanga reo, ki te whai kawenga takohanga, me te ĹŤ ki ngÄ taumata teitei. Ki tÄ rÄtou, he hua kei roto i te whai wÄhi atu, Ä, ka riro i a rÄtou katoa ngÄ painga o te kĹhanga reo. I kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga, i hÄngai hoki aua tukanga ki te whakarato i ngÄ pĹŤrongo i ia te wÄ ki ngÄ whÄnau, mĹ ngÄ whakahaeretanga i te kĹhanga reo.
E whai hua ana ngÄ hĹtaka akoranga, he pai te whakaritenga, Ä, e aro nui ana ki ngÄ tamariki. Kei te mÄrama ngÄ kaiako ki te whai pÄnga nui o te whakaemi i ngÄ mĹhiohio aromatawai e tika ana, te whakarato i te kiko o ngÄ mahere ako me ngÄ aromÄtai hĹtaka matawhÄnui, hei whakapai ake i Ä rÄtou whakaritenga. Ka noho mataara rÄtou ki te ako a ngÄ tamariki me Ĺ rÄtou whakawhanaketanga, nÄ, ka whakaemi rÄtou i te whÄnuitanga o ngÄ mĹhiohio hei tÄutu i tÄnÄ e mĹhiotia ana e ngÄ tamariki, i Ĺ rÄtou Äheinga, me Ĺ rÄtou ngÄkau nuitanga. Ka whai pÄnga anĹ hoki ki tÄnei, ko ngÄ kitenga auau ki ngÄ tamariki i ngÄ tĹŤmomo wÄ me ngÄ tĹŤmomo horopaki, me ngÄ kĹrerorero e pÄ ana ki te ahu whakamua, ki ngÄ ngÄkau nuitanga rÄnei o ngÄ tamariki, ngÄ tauira mahi e mau ana i ngÄ kĹrerorero mĹ tĹ rÄtou whakawhanaketanga, me te whakawhiti whakaaro ki ngÄ whÄnau mĹ tÄnÄ e mĹhiotia ana e Ä rÄtou tamariki, me ngÄ pĹŤkete kĹrero anĹ hoki o te whakawhanaketanga o te reo MÄori ki te taha o ngÄ whakaahua. Ka whakapuakihia aua mĹhiohio ki te taha o ngÄ mÄtua, Ä, ka whakamahia hoki hei whakatinana haere i te aronga o ngÄ mahere hĹtaka ki ngÄ tamariki. Kei ngÄ mahere hĹtaka te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo taumahi e arotahi ana ki te ao MÄori tonu. Ka whai wÄhi anĹ hoki ngÄ whakaaro o ngÄ whÄnau, ngÄ mĹhiotanga kÄ o ngÄ tamariki, me Ĺ rÄtou ngÄkau nuitanga.
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, i whai wÄhi ngÄ aromÄtai hĹtaka ki te whakahÄngai i te titiro o ngÄ kaiako ki te whakapaitanga, me tÄ rÄtou toro atu ki te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo puna o ngÄ kitenga. Whakaaro huritao ai ngÄ kaiako i ia te wÄ ki tÄnÄ i whakatutukihia ai e rÄtou, Ä, ka whakarerekÄ haere, ka aromÄtai anĹ hoki rÄtou i ia te wÄ i ngÄ taumahi, me ngÄ wheako o te hĹtaka akoranga. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, ka hui ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina i ia wiki ki te whakawhiti kĹrero mĹ ngÄ hĹtaka akoranga, inarÄ, mĹ Ä rÄtou mahi, te whai wÄhi mai o ngÄ tamariki, ngÄ tĹŤmomo taumahi i ngÄkau nuitia, me ÄrÄ anĹ hoki kÄŤhai i tino whai hua. E ai ki ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina, ko tĹ rÄtou noho tahi ki te whakawhiti whakaaro mĹ te Ähua o ngÄ mahi mÄ ngÄ tamariki o te kĹhanga reo, e whakatakoto ana anĹ hoki i te tino aronga o Ä rÄtou mahi ki te hÄpai i te ako ahurea, te tÄkaro, me te whakawhanaketanga o ngÄ tamariki. E ai hoki ki a rÄtou, he tau rÄtou ki te whakapuaki mÄhorahora nei i ngÄ Ähuatanga e whai hua ana, Ä, i ÄrÄ hoki hei whakawhanake tonu. E ai ki a rÄtou, ko te whakaaro huritao ki Ä rÄtou mahi i te kĹhanga reo, ka hÄpai anĹ hoki i a rÄtou ki te tĹŤhonohono ki ngÄ whakawhanaketanga e whakatutukihia ana e ngÄ tamariki. Ka whai wÄhi atu ngÄ whakaaro huritao hei hÄpai i ngÄ whakapaitanga ki te hĹtaka, kÄtahi ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ka whakatakoto i Ä rÄtou ake whÄinga whakapaitanga. He kaha tĹ rÄtou ngÄkau nuitanga, Ä, ka mahi ngÄtahi rÄtou kia ĹŤ ai ngÄ taumata teitei. E ai ki ngÄ whÄnau, he pai te whakawhitinga kĹrero ki waenga i ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina, Ä, e Ähei ana hoki rÄtou ki te whai wÄhi atu ki te hĹtaka akoranga. Ka whakapai haere ngÄ kaiako kia whakarato ai rÄtou i tÄtahi hĹtaka akoranga e aro nui ana ki ngÄ tamariki. Ka hÄpaitia te ahu whakamua me te ako a ngÄ tamariki, nÄ ngÄ whakaaro huritao o ngÄ kaiako ki Ä rÄtou mahi me te whai huatanga o te hĹtaka o ia rÄ. Ka kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga te nui o te ngaiotanga ki ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina. He nui hoki tÄ rÄtou whai wÄhi atu ki ngÄ hĹtaka whakawhanaketanga ngaio o Ätahi atu kĹhanga reo, Ä, i reira rÄtou whakapuaki ai i ngÄ whakaritenga papai e pÄ ana ki te hĹtaka akoranga, Ä rÄtou mahi whakamahere, te aromÄtai, me te aromatawai. Ko te mĹhiotanga ngaio o ngÄ kaiako, me te Ärahitanga e kaha hÄpai ana, ka whai wÄhi anĹ hoki ki te eke angitu tonu o ngÄ kĹhanga reo. E Ähei ana ngÄ kaiako ki te toro atu ki ngÄ hĹtaka whakangungu a te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo, Ä, he auau tÄ rÄtou taetae atu ki ngÄ hui me ngÄ wÄnanga o Ĺ rÄtou purapura.
I Äta kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga, ka whakatauira ngÄ whÄnau, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina i te ĹŤ pĹŤmau ki Ĺ rÄtou kĹhanga reo. Ka whai wÄhi atu rÄtou ki ngÄ tĹŤmomo komiti, hei kawe i ngÄ mahi ki te aroturuki, me te pĹŤrongo ki te whÄnau i ngÄ tĹŤmomo Ähuatanga katoa o te whakahaeretanga o te kĹhanga reo. Ka whakapuaki ngÄ whÄnau i Ĺ rÄtou whakaaro, Ä, ka whai wÄhi atu ki te whakawhanaketanga o ngÄ kĹhanga reo. Ka toro atu ngÄ kaiako ki te tautoko ake o ngÄ whÄnau, i roto i te roanga o ia rÄ, Ä, i ngÄ haerenga hoki. E mĹhio ana ngÄ whÄnau ki ngÄ pĹŤmanawa o ngÄ kaiako, Ä, kei te mÄrama hoki i tÄ rÄtou whai wÄhi matua ki te mÄtauranga me te atawhai o Ä rÄtou tamariki i ia rÄ. Ka hÄpaitia te whai wÄhi mai o ngÄ whÄnau ki ngÄ kĹhanga reo, Ä, nÄ tÄnei tĹŤ hononga he mauritau, he mÄrie hoki ngÄ tamariki. E ai ki a rÄtou, he hĹnore nĹ rÄtou ki te hÄpai i Ĺ rÄtou kĹhanga reo kia whai kawenga takohanga, kia whakapĹŤmau tonutia hoki ngÄ taumata teitei. Ki tÄ rÄtou, ka whai wÄhi rÄtou, ka whai reo hoki rÄtou ki te mÄtauranga o Ä rÄtou tamariki.
NÄ runga i tĹ rÄtou noho pĹŤmau ki te reo MÄori me te huarahi mÄtauranga rumaki reo MÄori, i kĹrero hoki ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo mĹ te Ähua o Ä rÄtou mahi ki te hÄpai i te whakatĹŤnga o ngÄ kura rumaki reo MÄori i Ĺ rÄtou hapori. I te tÄŤpako o ngÄ kĹhanga reo I tÄnei aromÄtai, kua noho ngÄkau nui ngÄ whÄnau ki te whakaurutanga o Ä rÄtou tamariki, mai i te kĹhanga reo ki te kura rumaki reo MÄori, Ä, ki te wharekura hoki.
Â
Kei te pÄtai aromÄtai whÄnui a Te Tari Arotake MÄtauranga te aronga o ngÄ whakaaturanga nei. E whakaatuhia ana, e pĹŤrongotia ana hoki ngÄ whakautu ki NgÄ Taumata Whakahirahira o Te WhÄriki, Ä, e aro nui ana ki ngÄ tino painga mĹ te Äkonga, me te pai o te whai wÄhi mai o te whÄnau.
âHe pÄhea rawa te poipoi i ngÄ tamariki, kia pakari ai tĹ rÄtou aronga toi whenuatanga, Ä, kia harikoa, kia whakaute, kia tĹŤmÄia, kia pÄkiki hoki rÄtou hei Äkonga, Ä, kia kaha anĹ hoki tÄ rÄtou whakawhitiwhiti whakaaro?â
Â
Â
E whakaatu ana ngÄ kitenga a Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ taonga tuku iho, ngÄ whakapono, ngÄ uaratanga, me ngÄ tikanga MÄori e whakaaweawe ana, e hÄpai ana hoki i te ako a ngÄ tamariki, me Ĺ rÄtou whakawhanaketanga, Ĺ rÄtou waiora hoki. Ka whakapuaki ngÄ kaumÄtua i Ĺ rÄtou mĹhiotanga e pÄ ana ki ngÄ atua MÄori ki te whÄnau o te kĹhanga reo. Ka kĹrerohia e ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako mĹ tÄ rÄtou toro atu ki tĹ rÄtou puna mÄtauranga e pÄ ana ki ngÄ atua MÄori, hei whakatinana haere i Ä rÄtou mahi. E ai ki a rÄtou, ka whai pÄnga tÄnei ki te kiko o ngÄ whakaakoranga e whakapuakihia ana i ngÄ tĹŤmomo wÄ, Ä, ka whai wÄhi anĹ hoki ki tÄnÄ e whakamanahia ana e rÄtou hei mÄtauranga MÄori. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga ngÄ tini tauira o taua Ähuatanga, pÄrÄ i ngÄ karakia ki te whakarite me te whakatau i ngÄ tamariki i te tÄŤmatanga o Ä rÄtou akoranga, i mua i tÄ rÄtou kai me tÄ rÄtou whakatÄ, Ä, i mua hoki i tÄ rÄtou wehenga atu i te kĹhanga reo i te mutunga o te rÄ, i ngÄ haerenga rÄnei. I kĹrero hoki ngÄ whÄnau mĹ te hiranga o ngÄ taunekeneke manaaki me ngÄ hononga aroha. Ka whakaaweawe hoki Änei i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo painga mĹ ngÄ Äkonga i tÄutuhia ai hei Ähuatanga tonu o te Mana Atua.
Ko te ako i te whakapapa me ngÄ huÄnga mÄoriori, tĹŤturu, wairua hoki e hÄpai ana i ngÄ tamariki o ngÄ kĹhanga reo ki te noho mÄrama ki Ĺ rÄtou hononga, me te whakawhanake i te manawa whakahÄŤ, te kiritau, me te mana Ähua ake. E ai ki ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo, nÄ te Ähua o tÄnei huarahi ako, ka ako Ä rÄtou tamariki ki te tĹŤ aumangea me te tĹŤmÄia. Ka kitea ki ngÄ aromÄtai a Te Tari Arotake MÄtauranga, he maha ngÄ Ähuatanga e whai pÄnga ana ki tÄnei whakatutukitanga. I
te wÄ ka whakarato ngÄ whÄnau i ngÄ mĹhiohio e pÄ ana ki Ĺ rÄtou hapĹŤ, Ĺ rÄtou iwi, Ĺ rÄtou tĹŤpuna, te takiwÄ me ngÄ pou whenua matua, ka tuituia, ka whakawhanakehia aua Ähuatanga ki tÄtahi hĹtaka akoranga i Äta waihangatia ai. NÄ tÄnÄ, ka whai huarahi anĹ hoki ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ki te waihanga i ngÄ wheako akoranga tĹŤturu e hono ana anĹ hoki ki ngÄ atua MÄori. Ka whakapuakihia e ngÄ kaiako ngÄ kupu me ngÄ tauira reo e hÄngai pĹŤ ana ki ngÄ kaupapa, kia waia ai ngÄ tamariki ki te whakahÄngaitanga o te reo hou, kia mÄrama ai hoki rÄtou ki te Ähua o te whakamahinga, me ana tikanga. Ka hÄpai rÄtou i ngÄ tamariki ki te whakapuaki i tÄnÄ e Äkona ana e rÄtou, Ä, i Ĺ rÄtou kare a-roto hoki. Ka kitea ngÄ kaumÄtua e whakapuaki ana i ngÄ kĹrero tuku iho e pÄ ana ki ngÄ whakapapa me te takiwÄ. Ka kĹrero rÄtou ki Te Tari Arotake MÄtauranga mĹ te whai pÄnga nui o tĹ rÄtou noho ki te taha o ngÄ tamariki me ngÄ mokopuna, me te Äwhina i a rÄtou ki te noho mÄrama ki tĹ rÄtou tuakiri, me Ĺ rÄtou hononga ki te wÄ o mua, Ä, ki tÄnei wÄ tonu. Hei Ähuatanga hoki o te ako i ngÄ hononga Ä-tangata, Ä-wairua, ka whakahura anĹ hoki ngÄ tamariki me pÄhea te manaaki  me te whakaute i tÄngata kÄ atu me ngÄ taonga. E mĹhio ana ngÄ kaiÄwhina, he mea nui te tautoko i ngÄ tamariki i a rÄtou e ako ana i ngÄ atua MÄori, me te whai pÄnga anĹ hoki o tÄnei ki tÄ rÄtou kĹkiri ake i Ä rÄtou mahi. He pakari ngÄ tamariki tuÄkana ki te kĹrero mĹ rÄtou anĹ, mĹ Ĺ rÄtou whÄnau, me tĹ rÄtou tuakiri. Ka kitea hoki te manaakitanga ki waenganui i a rÄtou, tÄtahi ki tÄtahi. Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou whakamana i a rÄtou anĹ, me tĹ rÄtou mÄramatanga anĹ hoki ki Ĺ rÄtou tĹŤhonohonotanga.
He aronga pĹŤ ki ngÄ whakapono me ngÄ uaratanga MÄori e pou herea ana te whakarato i tÄtahi taiao atawhai e poipoi ana i ngÄ tamariki. E akiaki ana te kaupapa o te kĹhanga reo i te whai o ngÄ whÄnau i te oranga tangata mÄ ngÄ uaratanga me ngÄ tikanga MÄori. Ka Äta tautuhi ngÄ whÄnau, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina i te whakahirahiratanga o tĹ rÄtou tirohanga torowhÄnui e Äta whakanui ai i te noho matua o te waiora Ä-wairua, Ä-tinana, Ä-whatumanawa, Ä-hinengaro hoki ki te Ärahi i te ako me te whakawhanaketanga o ngÄ tamariki. Koia nei te aronga e whakahÄngai ana i ngÄ mahi a ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina, i a rÄtou e whakamahere ana i Ä rÄtou hĹtaka akoranga e arahina ai ki ngÄ Ähuatanga, ngÄ whakapono, me ngÄ uaratanga MÄori. I kitea ngÄ kaiako e whakarato ana i ngÄ tĹŤmomo wheako akoranga e whakawÄtea ana i ngÄ tamariki ki te whakapuaki i Ĺ rÄtou whakaaro. Ka whakanui ngÄ kaiako i ngÄ tamariki, Ä, ka akiaki i a rÄtou ki te whai wÄhi atu me te noho ngÄkau nui ki ngÄ akoranga ki te taha o Ĺ rÄtou hoa, Ä, ki roto hoki i Ätahi rĹpĹŤ. Ka whakamÄramahia ngÄ tamariki e ngÄ whÄnau hei taonga. E ai ki a rÄtou, ka ako rÄtou ki te taha o ngÄ tamariki, Ä, ka tuku anĹ hoki i te aroha me te atawhai. E tohu ana tÄnei i te hononga pĹŤ o te whÄnau ki te tamaiti me Äna akoranga. Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou mÄrie, tĹ rÄtou harikoa, me tĹ rÄtou mauritau ki te taunekeneke ki Ätahi atu.
He nui ngÄ tĹŤmanako mĹ te whakaratonga o ngÄ wÄhi akoranga ka puÄwai i te hÄpai me te aroha. E mĹhio ana ngÄ whÄnau he mea nui te whakarato i tÄtahi taiao ka noho rerehua ki ngÄ tamariki katoa. I kĹrero ngÄ kaiako mĹ te whai wÄhi nui o ngÄ mahi ki te whakatakoto I ngÄ whai wÄhitanga mĹ ngÄ tamariki ki te whakatinana i ngÄ taonga tuku iho me ngÄ tikanga, i a rÄtou e ako ana i a rÄtou anĹ, Ä, i Ätahi atu hoki. Ka hÄngai hoki aua wheako akoranga ki ngÄ tÄkaro o roto, o waho hoki kia ako ai ngÄ tamariki me pÄhea te taunekeneke ki waenga i a rÄtou anĹ, Ä, ki te taiao hoki. I kĹrero hoki ngÄ kaiako mĹ te Ähua o te noho pĹŤmau o te reo MÄori, te ao MÄori, ngÄ tikanga MÄori me te mÄtauranga MÄori ki Ä rÄtou mahi katoa ki te taha o ngÄ tamariki. Ka whakamahere ngÄ kaiako i ngÄ kaupapa me ngÄ ariÄ e whakaaweawe ana i te hĹtaka akoranga, pÄrÄ i te ako i ngÄ kaupeka o te tau me te whai pÄnga o aua wÄ ki te ao e noho nei tÄtou. Ka arotahi Ä rÄtou mahere ki te hÄpai i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo matea ako o ngÄ tamariki. Ka whakarato rÄtou i ngÄ taumahi e whai pÄnga matua ana, Ä, ka tautoko hoki i ia tamaiti i ngÄ wÄ e tika ana. He Ätaahua, he hÄneanea, he mÄ, he pai hoki te whakatakotoranga o ngÄ wÄhi katoa o ngÄ kĹhanga reo. He manawa whakahÄŤ tĹ ngÄ whÄnau mĹ Ĺ rÄtou kĹhanga reo me ngÄ taiao whÄnui, me ngÄ Ähuatanga e whakaratohia ana e rÄtou mĹ Ä rÄtou tamariki, Ä, mĹ Ätahi atu hoki. Ka kĹrero ngÄ tamariki mĹ te Ähua o tĹ rÄtou rongo i te haumaru, te hÄneanea, me te harikoa.
Â
Â
I kitea ki ngÄ whakaaturanga a Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ ka ako ngÄ tamariki i ngÄ taonga tuku iho, i ngÄ kawa, i Ĺ rÄtou marae, me ngÄ kĹrero e pÄ ana ki Ĺ rÄtou hononga ki te whenua, ka whakawhanake rÄtou i te aronga toi whenuatanga pakari. He mÄtÄtoa te whai wÄhi a ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo i Ĺ rÄtou mĹhiotanga ki te hĹtaka akoranga, kia Ähei ai Ä rÄtou tamariki ki te ako me te Äta whakapuaki whakaaro mĹ rÄtou anĹ. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ hĹtaka e hÄngai ana ki te mana whenua e whakarato ana anĹ hoki i te whÄnuitanga o ngÄ wheako ahurea whakahihiri mĹ ngÄ tamariki. NÄ runga i taua Ähuatanga, i kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, ka hÄpaitia te ako a ngÄ tamariki i te mana whenua me Ĺ rÄtou tĹŤranga.
Ko te taiao ake, te whenua, te whÄnau, ngÄ hapĹŤ, me te iwi ka whakamahine, ka whakaaweawe anĹ hoki i te whÄnuitanga me te hĹhonutanga o ngÄ wheako akoranga o ngÄ tamariki. I kite Te Tari Arotake MÄtauranga i roto i te tÄŤpako rangahau, ka whakapuaki ngÄ kaumÄtua me ngÄ whÄnau i Ĺ rÄtou mĹhiotanga e pÄ ana ki te mana whenua, Ä, ka mahi ngÄtahi ki te taha o ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ki te whakaatu i tĹna whakahirahiratanga, i Ĺna whai painga anĹ hoki ki ngÄ tamariki. Ka whakamÄramahia e ngÄ kaumÄtua ngÄ wÄhi e karapoti ana i ngÄ kĹhanga reo, Ä, ka whakapuakihia ngÄ kĹrero tuku iho e pÄ ana ki ngÄ whenua. I whakamahia aua mĹhiohio hei hÄpai i te waihanga o ngÄ tĹŤmomo wheako akoranga whÄnui e whai pÄnga nui ana. I kĹrerohia e ngÄ whÄnau tĹ rÄtou wawata ki te whakapakari i te reo MÄori hei painga mĹ ngÄ tamariki, Ä, kia whai wÄhi mÄtÄtoa Ä rÄtou tamariki Ä tĹna wÄ ki Ĺ rÄtou marae. E mĹhio ana ngÄ kaiako ki ngÄ tamariki me Ĺ rÄtou whÄnau, i te Ähua o Ĺ rÄtou noho, me Ĺ rÄtou hapĹŤ, Ĺ rÄtou iwi hoki. I tohua ki ngÄ mahere o te hĹtaka akoranga, ka whakamahia te reo MÄori me ngÄ tikanga MÄori i ia kaupapa, kia hĹhonu ake ai ngÄ mÄramatanga ki ngÄ wÄhi o te iwi me ngÄ kĹrero tuku iho. Ka whakaako ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina i ngÄ tikanga, ngÄ karakia, me ngÄ mĹteatea, Ä, ka hÄpai hoki i ngÄ tamariki ki te ako me te mÄrama haere i ngÄ whakamahinga me ngÄ pĹŤtake o aua Ähuatanga. I kitea ngÄ tamariki tuÄkana e whai wÄhi matua ana ki ngÄ pĹwhiri, me te tĹŤ i ngÄ wÄ e tika ana ki te harirĹŤ, te hongi, me te mĹteatea. He pakari ngÄ tamariki ki te kĹrero mĹ te whenua, ngÄ awa, ngÄ maunga, ngÄ hapĹŤ, me ngÄ iwi.
Ko te mĹhio haere o ngÄ tamariki ki te taiao, mÄ te ako me te tÄkaro, e whakatĹŤhonohono ana, Ä, e whakaongaonga ana hoki i te tÄkare o ngÄ tamariki ki te ako. Ko te taiao mÄoriori me te taiao tĹŤturu e whakarato ana i ngÄ wÄhi ako papai. I kĹrero ngÄ kaumÄtua mĹ te tĹŤnga o te kaitiaki, me te whai pÄnga o te tikanga me ngÄ kawa ki te Ähua o ngÄ mahi ki te tiaki I te taiao. I akiaki i ngÄ tamariki ki te whakatutuki haere i ngÄ tikanga me ngÄ kawa e mĹhiotia ana e rÄtou, i a rÄtou e haereere ana i te kĹhanga reo. Ka whakatakotohia, ka whÄia hoki e ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako ngÄ mahinga me ngÄ whakaritenga e hÄpai ana i te haumaru o te ako me te tÄkaro o ngÄ tamariki. Ka kapo atu ngÄ kaiako i ngÄ whai wÄhitanga katoa ki te whakamahi i te taiao o te kĹhanga reo, kia waia ai, kia noho hÄneanea ai hoki ngÄ tamariki i a rÄtou e whakatau ana i Ä rÄtou tino whakaritenga mĹ tÄ rÄtou ako me tÄ rÄtou tÄkaro. I kĹrero ngÄ tamariki mĹ te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo wÄhi ako, Ä, ka kitea tĹ rÄtou mÄrama me tĹ rÄtou tiaki i tĹ rÄtou wÄhi noho. Ka whakauru ngÄ kaiÄwhina i ngÄ pÄpi ki ngÄ kaupapa, Ä, ka Äta hÄpai i te whakawhanaketanga o tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te Äta tĹŤhura haere. E ai ki ngÄ whÄnau, e noho maioha ana rÄtou ki te ako a Ä rÄtou tamariki i te whakahirahiratanga  me te mana o te taiao. I kitea ngÄ tamariki e manaaki ana i Ätahi atu, Ä, e noho whakaute ana ki Ĺ rÄtou taiao mÄoriori, tĹŤturu hoki. I kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga ngÄ tamariki tuÄkana e tiaki ana i te wÄhi whÄnui o Ĺ rÄtou kĹhanga reo. He pakari te taunekeneke o ngÄ tamariki ki te taiao, i a rÄtou e ako ana, e tÄkaro ana hoki.
E Äkina ana ngÄ hononga papai i ngÄ tamariki e ako ana i Ätahi atu taiao, Ä, e whakawhanaunga ana ki tÄngata kÄ atu, ki hapori kÄ atu. Ka whakarato ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako i ngÄ wheako akoranga me ngÄ wheako tÄkaro e hÄpai ana i ngÄ tamariki ki te tĹŤhonohono ki Ätahi atu tÄngata me Ätahi atu wÄhi. Ka whakatauira ngÄ kaumÄtua i te Ärahitanga, inarÄ, i a rÄtou e tautoko ana i ngÄ haerenga o ngÄ kĹhanga reo ki ngÄ marae. Ka whakapuakihia e rÄtou ngÄ kĹrero e pÄ ana ki Ätahi atu tÄngata me Ätahi atu wÄhi, Ä, ka whakamÄrama i te whanaungatanga ki ngÄ tamariki. E ai ki ngÄ kaiako, he mea nui te whakatakoto haere i ngÄ whai wÄhitanga mĹ ngÄ tamariki ki te ako i ngÄ tĹŤmomo Ähuatanga rerekÄ, me ÄrÄ anĹ e rite ana. Ka whakamahere rÄtou i ngÄ haerenga ki ngÄ marae kia whai wÄhi atu ngÄ tamariki ki ngÄ pĹwhiri, Ä, kia ako anĹ hoki rÄtou i Ĺ rÄtou hononga ki te rohe. Ko Ätahi atu haerenga i te hapori e hÄpai ana i ngÄ tamariki kia kite i te ao ki tua atu i te kĹhanga reo. Ka akiaki ngÄ kaiÄwhina i ngÄ pÄpi me ngÄ tamariki ki te taunekeneke ki Ätahi atu i aua haerenga. Ka hÄpai ngÄ kaiako i ngÄ tamariki ki te tĹŤ hei kaiÄrahi, me te kawe atu i ngÄ tĹŤmomo mahi haepapa i Ätahi wÄ, mÄ te whai wÄhi atu ki ngÄ kawa, ngÄ mahinga, me ngÄ taumahi. Ka kĹrero ngÄ tamariki mĹ te Ähua o tÄ rÄtou tĹŤtaki haere ki Ätahi atu tÄngata, me te Ähua anĹ hoki o ngÄ taunekeneke.
Â
Â
I tohua ki ngÄ whakaaturanga a Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ ka ako ngÄ tamariki i ngÄ Ähuatanga e pÄ ana ki a rÄtou anĹ, Ä, ki Ĺ rÄtou hononga anĹ hoki ki tÄngata kÄ atu, ka kaha kÄ atu tĹ rÄtou whakamana, tĹ rÄtou whakaute anĹ hoki i rÄtou anĹ, Ä, ka kitea tĹ rÄtou aronga toi whenuatanga me tÄ rÄtou whai pĹŤtaketanga. I tohua hoki aua whakaaturanga, ko ngÄ hĹtaka akoranga e pÄ ana ki te mana tangata, e whakarato ana anĹ hoki i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo wheako akoranga whakahihiri mĹ ngÄ tamariki. TÄpiri atu ki tÄnei, i kitea hoki ki ngÄ whakaaturanga nei, ko ngÄ mĹhiotanga o te whÄnau, ngÄ mĹhiotanga anĹ hoki o te kĹhanga reo.
Ko ngÄ wheako me ngÄ whai wÄhitanga e whakamanatia ana, e aro nuitia ana hoki te tuakiri, ngÄ pĹŤmanawa, me ngÄ matea o ia tamaiti, e hÄpai ana hoki i te ngÄkau nui ki te ako me te tÄkaro. E ai ki ngÄ kaiako, e tika ana kia kitea, kia whakanuia, kia Äta whakaritea hoki ngÄ mĹhiotanga o ia tamaiti ki a ia anĹ, ki Ĺna tÄtai whakapapa, me tĹna tĹŤrangawaewae. Ka whakarato rÄtou i tÄtahi taiao e akiaki ana i ngÄ tamariki ki te whai i tĹ rÄtou mana Ähua ake. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga ngÄ kaiako e hÄpai ana i ngÄ tamariki tuÄkana, i a rÄtou e whakapuaki ana i Ĺ rÄtou whakapapa ki te taha o Ätahi atu, Ä, ka hÄpaitia anĹ hoki ngÄ tamariki tÄina ki te whakapuaki kĹrero mĹ Ä rÄtou mahi ki te taha o Ĺ rÄtou whÄnau. Ka awhi, ka manaaki hoki ngÄ kaiÄwhina me ngÄ kaiako i ngÄ pÄpi i aua wÄ, kia whai wÄhi ai hoki rÄtou ki aua tĹŤmomo akoranga. Kua whakamaheretia aua whai wÄhitanga, Ä, e tohu ana i te whakahirahiratanga me te mana o ia tamaiti, me Ä rÄtou whai wÄhi mai, Ĺ rÄtou whakapuakitanga whakaaro hoki. Ka kĹrero ngÄ whÄnau ki ngÄ kaiako mĹ ngÄ Ähuatanga e ngÄkau nuitia ana e Ä rÄtou tamariki, me ngÄ tĹŤmomo Ähuatanga anĹ hoki kÄhore e tino ngÄkau nuitia ana. Ka whakamahia aua mĹhiohio hei waihanga i ngÄ whiringa ako e whai pÄnga ana ki ngÄ matea me ngÄ pĹŤmanawa o ia tamaiti. I kitea ngÄ tamariki e whakawhiti haere ana ki ngÄ tĹŤmomo taumahi. I te tautokona Ätahi o ngÄ tamariki e ngÄ kaiÄwhina, kia tutuki i a rÄtou ngÄ mahi. Ko ngÄ tamariki e mau ana i Ätahi atu matea ako anĹ, ka whakaratohia ki ngÄ whai wÄhitanga ki te eke angitu. He tokomaha ngÄ whÄnau i kĹrero mĹ te manawanui o ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ki ngÄ tamariki e mau ana i ngÄ matea tauwhÄiti. I kitea te katoa o ngÄ pÄkeke e Äta whakarite mÄtÄtoa ana i te whai wÄhi mai o ngÄ tamariki katoa. Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou mĹhiotanga ki a rÄtou anĹ, me tĹ rÄtou ngÄkau nui anĹ hoki ki te ako me te tÄkaro.
MÄ te atawhai, mÄ te poipoi anĹ hoki o tÄtahi taiao akoranga e pou herea ana ki te whanaungatanga, ka pupĹŤ ake te aronga toi whenuatanga me te whai pĹŤtaketanga anĹ hoki o ngÄ tamariki. I kĹrero ngÄ kaumÄtua me ngÄ whÄnau mĹ te whai pÄnga nui o Ä rÄtou whai wÄhi atu ki te kĹhanga reo. E mĹhio ana rÄtou, nÄ tĹ rÄtou tae Ä-tinana atu ki ngÄ kaupapa, puta noa i te rÄ, ka whai wÄ anĹ hoki ngÄ tamariki ki te tĹŤhonohono ki a rÄtou, me te ako. I kĹrerohia e ngÄ whÄnau tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te whai wÄhi atu ki te kĹhanga reo mÄ te whÄnuitanga anĹ hoki o ngÄ tĹŤmomo huarahi, tae atu anĹ hoki ki te hÄpai i ngÄ kaiako i roto i te hĹtaka akoranga. I kitea ngÄ kaiako e akiaki ana i ngÄ tamariki ki te Äta taunekeneke ki waenga i a rÄtou anĹ, Ä, ki ngÄ pÄkeke hoki mÄ ngÄ huarahi papai. Ka kitea ngÄ pÄkeke e whakatauira ana i ngÄ uaratanga o te aroha, te awhi, me te tautoko, mÄ Ä rÄtou mahi atawhai e hÄpai ana, e aroha ana i ngÄ tamariki. NÄ tÄnei tĹŤÄhuatanga, i kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga ngÄ tamariki e tuku pÄrÄ ana i te atawhai me te aroha i Ä rÄtou tÄkaro me Ä rÄtou taunekeneke ki Ätahi atu. I whakanuia, i whakakoia hoki ngÄ tamariki i aua taunekeneke papai. I kitea hoki ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina e hÄpai ana i ngÄ tamariki ki te whakaaro nui ki Ätahi atu, me te noho pÄkiki i a rÄtou e ako ana me pÄhea te whakahoahoa, me pÄhea te whakawhanaunga. I kitea ngÄ tamariki tuÄkana e atawhai ana i ngÄ pÄpi, me tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te whakauru i ngÄ pÄpi ki Ä rÄtou tÄkaro. E whakatairanga ana aua whai wÄhitanga i ngÄ hononga e whai pĹŤtake ana, Ä, ka whakatupu anĹ hoki i te whanaungatanga ki waenga i te tuakana me te teina. Ka whai kawenga, ka noho whakaute hoki ngÄ tamariki i a rÄtou e whai wÄhi nui ana ki te whÄnau o te kĹhanga reo.
Ko te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo whai wÄhitanga ako, whai wÄhitanga tÄkaro anĹ hoki e hÄpai ana i te whÄnuitanga o te waiora Ä-tinana, Ä-whatumanawa, Ä-hinengaro hoki o ngÄ tamariki katoa. E poipoi ana ngÄ kĹhanga reo i ngÄ tamariki o ngÄ reanga katoa, me Ĺ rÄtou Äheinga, Ĺ rÄtou matea, me Ĺ rÄtou ngÄkau nuitanga. I kĹrero ngÄ whÄnau mĹ tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te hÄpai i Ä rÄtou tamariki ki te whai i te oranga me te harikoa. E ai ki a rÄtou, ka noho ngÄkau nui Ä rÄtou tamariki ki te ako. Ka whakawhanake ngÄ kaiako i ngÄ hĹtaka akoranga e hÄpai ana i ngÄ tamariki ki te kai i ngÄ kai hauora, te kori tinana i ia rÄ, te noho ngÄkau nui ki te ako, te noho haumaru, me te whai i te harikoa. I rangona ngÄ kaiako me ngÄ tamariki e kĹrero ana mĹ te oranga kai i Ä rÄtou e whakatĹ kai ana ki te mÄra. Ko ngÄ tuÄkana, ko ngÄ tÄina hoki e tÄkare nui ana ki te tÄkaro ki te oneone, te whakatĹ i ngÄ kÄkano, me te kĹrero mĹ te Ähua o Ä rÄtou mahi. I kĹrero hoki ngÄ tamariki tuÄkana mĹ tÄ rÄtou kai i Ätahi o ngÄ tĹŤmomo hua ka whakatĹngia e rÄtou, me Ä rÄtou mahi i Ätahi wÄ ki te hauhake i ngÄ kai. I kitea Ätahi e taka kai ana, me te kĹrero, te rongo hoki i ngÄ tĹŤmomo hua rÄkau. I kite hoki Te Tari Arotake MÄtauranga i ngÄ tamariki e Äkina ana kia tÄkaro, kia omaoma, kia hikoi, kia ngaoki hoki, Ä, kia whai wÄhi nui ki ngÄ tĹŤmomo kaupapa kori tinana me ngÄ kÄmu o waho. E ai ki ngÄ kaiako, he mea nui te hÄpai i ngÄ tamariki o ngÄ reanga katoa ki te whakawhanake i Ĺ rÄtou pĹŤkenga nekeneke whÄiti, me Ĺ rÄtou pĹŤkenga nekeneke whÄnui. E hÄpaitia ana te kĹkiri a ngÄ tamariki tuÄkana i a rÄtou anĹ, me te kawe atu i tÄnÄ e mahia ana e rÄtou. Ka kĹrero hoki ngÄ kaiako mĹ te hua ki te whakatairanga ake i ngÄ akoranga me ngÄ tÄkaro e whai pĹŤtake ana. I ngÄ tamariki e ako ana i Ĺ rÄtou tuakiri, ka pakari haere anĹ hoki tĹ rÄtou maioha ki tĹ rÄtou tĹŤ hei tangata whenua. E whakatupu ana ngÄ tamarikii tĹ rÄtou tĹŤmÄia me tÄ rÄtou kawe atu i te ako.
Ko te pakari o ngÄ hononga me te ĹŤ pĹŤmau tonu ki te mÄtauranga rumaki reo MÄori, ka whai wÄhi anĹ hoki ki ngÄ whakataunga a ngÄ whÄnau mĹ te huarahi mÄtauranga ka whÄia e Ä rÄtou tamariki. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga te tino mÄramatanga o ngÄ whÄnau, ngÄ kaumÄtua, me ngÄ kaiako o ngÄ kĹhanga reo ki te tikanga o te rumaki reo MÄori ki a rÄtou, ki Ĺ rÄtou hapĹŤ, Ä, ki Ĺ rÄtou iwi hoki. E noho pĹŤmau ana ki a rÄtou, ko Ĺ rÄtou wawata ki te whakatakoto i tÄtahi taiao akoranga o te reo MÄori, te ao MÄori, ngÄ tikanga MÄori me te mÄtauranga MÄori ka hÄpai i te eke angitu o ngÄ tamariki ki tua atu i te kĹhanga reo. I kĹrero Ätahi o ngÄ whÄnau mĹ Ä rÄtou tamariki i puta kÄ ai i ngÄ kĹhanga reo ki ngÄ kura, me te ngÄwari tonu o tÄ rÄtou whakawhiti nÄ te riterite tonu. He tokomaha ngÄ whÄnau i kÄŤ, he tino whakatutukitanga te whakawhiti atu i te kĹhanga reo mĹ Ä rÄtou tamariki me Ĺ rÄtou whÄnau. I kĹrero ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako mĹ ngÄ Ähuatanga i hÄpai ake ai i te Äta whakawhiti atu i te kĹhanga reo ki te kura. E ai ki a rÄtou, i te wÄ he pai, he pĹŤmau hoki ngÄ tino hononga i Äta whakaritea ai ki waenga i te kĹhanga reo me te kura, Ä, ki waenga hoki i ngÄ whÄnau, i ngÄ kaiako o te kĹhanga reo, me ngÄ kaiako o te kura, he ngÄwari tonu te whakawhitiwhiti. Ko te whakamana i te aronga toi whenuatanga, te waiora, te whai wÄhi mai ki te ako, me te tuakiri o te Äkonga hei Ähuatanga tonu o te ahurea ako, ka whai wÄhi anĹ hoki ki te whakawhitinga pai i te kĹhanga reo ki Ätahi atu tĹŤmomo mÄtauranga rumaki reo MÄori. I kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga, ko te nuinga o ngÄ kĹhanga reo i tÄnei tÄŤpako, ngÄ kĹhanga reo i whakatĹŤngia tuatahitia ai. I whakatĹŤngia e ngÄ whÄnau e whai wÄhi tonu ana ki te kĹhanga reo, mai i taua wÄ. I kĹrero hoki ngÄ whÄnau mĹ tÄ rÄtou tÄutu i te hiahia ki te whakarite i tÄtahi kura rumaki reo MÄori mĹ Ä rÄtou tamariki whai muri i te kĹhanga reo, Ä, kua whakatutukihia e rÄtou. E ai hoki ki ngÄ whÄnau, he tokomaha o rÄtou i haere ai ki te kĹhanga reo i a rÄtou e nohinohi ana, Ä, ko ngÄ hononga Ä-tangata i whakapĹŤmau ai rÄtou i aua wÄ, i kawea tonutia puta noa i tĹ rÄtou noho ki te kura, Ä, e mau tonu ana mĹ ake tonu atu. Ka tupu ngÄ tamariki mÄ te pai o ngÄ hononga ako e hÄpai ana i a rÄtou.
Â
Â
I tohua ki ngÄ whakaaturanga a Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ tamariki e whakamahi ana i te reo MÄori ki te kÄinga me te kĹhanga reo, he ngÄkau titikaha hoki tĹ rÄtou ki te whakawhitiwhiti kĹrero. Ko ngÄ whakawhitinga kĹrero ki ngÄ kaumÄtua, ngÄ whÄnau, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina i Äta tohu ai i te whai wÄhi nui o te noho pĹŤmau mÄrika ki te reo MÄori. E tĹkeke ana Ĺ rÄtou whakaaro, kia poipoi ngÄ kĹhanga reo i te kounga kairangi o ngÄ whakaakoranga me ngÄ akoranga o te reo MÄori. E ai hoki ki a rÄtou, i a rÄtou e kĹrero anai te reo MÄori i ngÄ wÄ katoa, e whakatairanga ana hoki i te kounga me te reo Ä-iwi, kei te whakatata atu rÄtou ki te whakatutuki i Ĺ rÄtou wawata. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga te whakatinanatanga o ngÄ rautaki papai e whakamahia ana hei whakatairanga i te reo me ngÄ akoranga.
Ko ngÄ rautaki hopu reo papai e whakatairanga ana i te whakawhanaketanga reo. He manawa whakahÄŤ tĹ ngÄ whÄnau i a rÄtou e whakamÄrama ana ki Te Tari Arotake MÄtauranga i tĹ rÄtou whai whakaaro nui i ngÄ wÄ katoa ki te huarahi mÄtauranga o Ä rÄtou tamariki me te kĹrero i te reo MÄori. I kĹrero hoki rÄtou mĹ ngÄ mahi ki te whakawhanake i ngÄ pĹŤkenga ki te whakawhitiwhiti kĹrero. Ka arotahi rÄtou ki te whakarato i ngÄ tino tauira o te reo, ka akiaki anĹ hoki kia mÄrama te kĹrero a ngÄ tamariki, Ä, ka tĹŤhura i te reo i a rÄtou e ako ana, e whakahura ana i Äna kawenga kĹrero. Ka akiaki rÄtou i ngÄ tamariki ki te kĹrero i tÄnÄ e mahia ana e rÄtou, me ngÄ pĹŤtake o Ä rÄtou mahi. Kei ngÄ kaiako te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo rautaki ki te whakatairanga i te whakapuaki whakaaro, pÄrÄ i ngÄ whai wÄhitanga i ia te wÄ mĹ ngÄ tamariki ki te waiata me te mahi haka, te kanikani rÄnei ki runga i te atamira, te whakatangi puoro, me te whakapuaki anĹ i ngÄ pĹŤrÄkau. I kitea ngÄ kaiako e tohutohu ana mÄ ngÄ huarahi maha, e pÄtai ana i ngÄ pÄtai tuwhera hei whakatairanga i te whakamahinga  o te reo, Ä, e whakapuaki ana hoki i ngÄ mĹhiohio hei whakakipakipa i ngÄ tamariki. I ngÄ wÄ katoa, e whakapuaki ana rÄtou i ngÄ akoranga hou, Ä, ka hokihoki anĹ ki ngÄ akoranga o mua. Ka whakamahere ngÄ kaiako i ngÄ mahinga me ngÄ taumahi o ia rÄ, kia Ähei ai ngÄ tamariki ki te rongo, te whakawhanake, me te whakamahi anĹ hoki i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo pĹŤkenga whakawhiti reo Ä-tinana, Ä-kĹrero. I kitea ngÄ tamariki e aro mai ana, e aro nui ana hoki mÄ te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo huarahi. Ka whakamahi ngÄ kaiako i ngÄ ahunga whakamua o te reo, hei tohu i ngÄ taumata reo o ia tamaiti, Ä, ka whakamahi anĹ hoki i Änei hei aroturuki i te ahu whakamua o ngÄ tamariki. Kei te mÄrama ngÄ tamariki, Ä, e Ähei ana rÄtou ki te whakawhitiwhiti whakaaro ki Ätahi atu.
Ko te mÄhorahora, ko te whai pĹŤtaketanga anĹ hoki o te whakamahinga i te reo MÄori, e whakapakari ana i te Äheinga reo. Kei te tĹkeke ngÄ whakaaro o ngÄ whÄnau, ko te pai o tÄtahi taiao ako e whakatairanga ana i te ako i te reo me te eke angitu. I kĹrero rÄtou mĹ te hua o te whakamÄtau i roto i te ako i te reo. He mÄtÄtoa tĹ rÄtou tautoko, tÄtahi i tÄtahi, i a rÄtou e ako ana i te whÄnuitanga ake o te reo ki te Ähurutanga o tÄtahi wÄhi ako reo. Ka whakamahere ngÄ kaiako i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo taumahi ako, wheako ako, rauemi hoki e akiaki ana i ngÄ tamariki ki te whakapuaki i Ĺ rÄtou ake whakaaro, me te ako ki te taha o Ätahi atu. Ko ngÄ waiata, ngÄ pĹŤrÄkau, me te kori tinana e whakapĹŤmau ana i te ako a ngÄ tamariki i te reo e pÄ ana ki te ao MÄori, te ao tĹŤturu, me te ao whÄnui. I kitea ngÄ kaiako e pÄnui ana hei wÄhanga tonu o te hĹtaka i ngÄ kĹhanga reo, Ä, nÄ tÄnei ka pupĹŤ ake te ngÄkau nui o ngÄ tamariki ki ngÄ pukapuka. I whakapuaki ngÄ tamariki i tÄnÄ e mĹhiotia ana e rÄtou, i a rÄtou e tÄ pikitia ana hei whakahua i ngÄ kĹrero, Ä, e whakamahi ana hoki i Ätahi tohu ki te tuhituhi me te pÄnui. I whakamahi Ätahi o ngÄ tamariki tuÄkana i te reo e mĹhiotia ana e rÄtou ki te tito me te waiata i Ätahi waiata mÄmÄ. Ka whakawhÄnui te nuinga o ngÄ tamariki i Ä rÄtou kupu kĹrero, Ä, ka whakapakari haere i tĹ rÄtou mÄramatanga ki te reo, i a rÄtou e waiata ana i ngÄ wai me ngÄ hÄŤmene, Ä, e taki ana hoki i ngÄ karakia me ngÄ mihi. He maha ngÄ wÄ ka tÄwhai, ka kohe hoki ngÄ tamariki tÄina me ngÄ pÄpi, Ä, ka tohutohu hoki mÄ Ĺ rÄtou ringa i a rÄtou e taunekeneke ana ki ngÄ kaiako, hei whakaatu i tĹ rÄtou mÄrama, tÄ rÄtou ako hoki, Ä, hei Ähuatanga tonu o te puÄwai mÄoriori mai o tĹ rÄtou reo. I kitea ngÄ tamariki tuÄkana e whakamahi ana i te reo i roto i Ä rÄtou tÄkaro whakaari, Ä, ka kitea tĹ rÄtou pÄrekareka ki te tohutohu me te whakariterite i a rÄtou ko Ĺ rÄtou whÄnau, ko ngÄ kaiako hoki. I whakamahi ngÄ kaiako i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo rautaki hei akiaki i ngÄ tamariki ki te tĹŤhura i te reo, ki te whakatika i a rÄtou ake anĹ, Ä, ki te whakapuaki hoki i Ĺ rÄtou whakaaro. I akiaki hoki rÄtou i ngÄ tamariki ki te patapatai mÄ ngÄ hanganga reo mÄmÄ. I kitea te tĹŤmÄia haere o ngÄ tamariki ki te kĹrero, me te tika haere o tĹ rÄtou reo. Ka kitea ki ngÄ tamariki tĹ rÄtou mauritau, tĹ rÄtou ngÄkau titikaha anĹ hoki, i a rÄtou e whakawhÄnui ana I tÄ rÄtou whakamahinga o te reo MÄori.
Ko te ĹŤ pĹŤmau o te whÄnau ki te reo MÄori i roto i ngÄ kÄinga, i te kĹhanga reo, i ngÄ kura, Ä, i ngÄ hapori hoki, e hÄpai ana i te whakawhitiwhiti Ä-whakatupuranga o te reo MÄori. Ko ngÄ aromÄtai he whai wÄhitanga anĹ hoki mĹ ngÄ kaumÄtua ki te whakamÄrama mai i te Ähua o te whakatupu i te reo ki Ĺ rÄtou hapĹŤ me Ĺ rÄtou iwi. Koia rÄ ŠrÄtou wawata me Ĺ rÄtou tĹŤmanako e tohua ana ki tÄ rÄtou tirohanga ngÄtahi, ngÄ mahere rautaki, ngÄ kaupapa here, me ngÄ tukanga. Ka wÄhi wÄ ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako ki te hÄpai i te whakawhanaketanga o te reo i roto i te hapori. E hÄpai ana tÄnei i te ako a ngÄ whÄnau ki te taha o Ä rÄtou tamariki. Ka hokihoki mai ngÄ whaea me ngÄ pÄpÄ mÄtÄtahi, Ä, he mÄtÄtoa tÄ rÄtou whai wÄhi atu ki te hÄpai i te ako a Ä rÄtou ake tamariki i te reo. Kua huri Ätahi o aua mÄtua hei kaiako, Ä, he karani mÄtua hoki Ätahi atu o ngÄ mema o ngÄ whÄnau e hÄpai tonu ana i te kaupapa o te kĹhanga reo. Ko ngÄ iwi, ngÄ hapĹŤ, ngÄ whÄnauâ tae atu hoki ki ngÄ kaumÄtua me ngÄ kaiako â e noho pĹŤmau ana, e noho ngÄkau nui ana hoki ki te kĹhanga reo me te reo MÄori. E tino ĹŤ ana ngÄ whÄnau ki te oranga me te whakahaumanutanga o te ahurea MÄori me te reo MÄori. He pakari ngÄ tamariki ki te kĹrero i te reo MÄori, ki te whakamÄtau haere, Ä, ki te whakapuaki anĹ hoki i Ĺ rÄtou whakaaro.
Ko te whai aronga, ko te whai rerenga ngÄwari hoki tĹ te whakawhiti atu i te kĹhanga reo ki te mÄtauranga rumaki reo MÄori, ka whakapakari ake i te huarahi ki te ako i te reo MÄori. I   rere ngÄ kĹrero a ngÄ kaumÄtua, ngÄ whÄnau, me ngÄ kaiako mĹ te Ähua o tĹ rÄtou kaha ki te whakawhirinaki ki te mÄtauranga e whakaratohia ana mÄ te reo MÄori, me tĹ rÄtou whakamana anĹ hoki i taua mÄtauranga. I kĹrero rÄtou mĹ te tino huarahi ako e wawatatia ana e te katoa  mĹ ngÄ tamariki i ngÄ kĹhanga reo, Ä, he mea nui ki te whakariterite mĹ te mÄtauranga rumaki reo ka whai ake tonu i te kĹhanga reo. MÄ te whai i ngÄ aronga o ngÄ kaumÄtua me ngÄ whÄnau, i whakawhanakehia e ngÄ kaiako tÄtahi tino hĹtaka kia teitei ai te taumata reo MÄori o ngÄ tamariki katoa. E takunetia ana, kia hÄpai tÄnei tĹŤÄhuatanga i te whakawhitinga ngÄwari ki Ätahi atu horopaki rumaki reo MÄori. Ka puta ngÄ tamariki i te kaupapa o te kĹhanga reo, Ä, he mÄia, he koa hoki tĹ rÄtou tĹŤ.
Â
Â
I tohua ki ngÄ whakaaturanga a Te Tari Arotake MÄtauranga, ka rongo ngÄ tamariki i te angitu i a rÄtou e tÄkaro ana, e ako ana ki te taiao mÄoriori, tĹŤturu hoki. I kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga, ko ngÄ whai wÄhitanga ako i waho atu i ngÄ kĹhanga reo, e whakawhÄnui ana i ngÄ mĹhiotanga o ngÄ tamariki ki te ao MÄori me te mÄtauranga MÄori. E Äkina ana te tĹŤhura haere, te ako anĹ hoki o ngÄ tamariki ki te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo wÄhi.
Â
Ko te kounga kairangi o ngÄ wheako akoranga e whakatairanga ana i te tĹŤhura o te ao MÄori me te ao whÄnui. Ka whakarite ngÄ kaumÄtua, ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako i ngÄ haerenga, hei whakawhÄnui i ngÄ wheako o ngÄ tamariki, Ä, hei whakatairanga anĹ hoki i tÄ rÄtou tirohanga ki te ao. E hono ana ngÄ akoranga i ngÄ kĹhanga reo ki tÄnÄ e ngÄkau nuitia ana e ngÄ tamariki i Ĺ rÄtou kÄinga. E Äkina ana tÄ rÄtou Äta whakamahi i ngÄ kÄmera matihiko, ngÄ rorohiko me ngÄ ÄŤ-Papa, i ngÄ wÄ e tautoko ana aua taputapu matihiko i tÄ rÄtou ako. Ka whakarato ngÄ kaiako me ngÄ whÄnau i ngÄ rauemi o te kounga kairangi, me ngÄ wheako akoranga whakahihiri. Ka whakaritea ngÄ taumahi hei whakaongaonga, hei whakawero, hei whakawhÄnui hoki i ngÄ whakairo o ngÄ tamariki. Ka whakapuakihia ngÄ kupu hou me ngÄ rerenga kĹrero hou, i ngÄ tamariki e ako ana i te whÄnuitanga atu o Ätahi atu wÄhi.
He tĹŤmÄia ngÄ tamariki ki te tĹŤhura takitahi i te taiao.
Ko tÄtahi hĹtaka akoranga whakaongaonga e whakahihiko ana, e whakawero ana. Ka akiaki ngÄ whÄnau me ngÄ kaiako i te Äta whakamÄtau a ngÄ tamariki i a rÄtou anĹ, Ä, ka whakarato anĹ hoki i ngÄ whai wÄhitanga mĹ ngÄ tamariki ki te tĹŤhura haere. He whÄnui ngÄ tĹŤmomo wheako e mau ana i ngÄ taumahi ka kĹkirihia e te pakeke - he whiringa takitahi ake rÄnei mÄ te tamaiti - kia Ähei ai ngÄ tamariki ki te whakamÄtau haere mÄ ngÄ tĹŤmomo taputapu rerekÄ. He ngÄwari te rere o ngÄ mahinga me ngÄ whakawhitinga, Ä, e Äta mÄramahia ana e ngÄ tamariki. He mÄtau ngÄ kaiako ki te hÄpai i ngÄ tamariki kia Ähei ai rÄtou ki te ako i runga anĹ i te rere e tika ana ki a rÄtou ake, me te tÄkaro anĹ hoki mĹ te wÄ roa. Ka akiaki i ngÄ tamariki ki te whai i Ĺ rÄtou ake ngÄkau nuitanga, me te ako anĹ hoki ki te taha o Ĺ rÄtou hoa. Ka kitea tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te tÄkaro, te whakamÄtau, me te whakawero anĹ hoki i Ĺ rÄtou ake hinengaro. E whanake ana ngÄ tamariki hei Äkonga pÄkiki.
Ka hÄpaitia te ako e tÄtahi taiao i Äta waihangatia ai, e mau ana i te tini o ngÄ rauemi, Ä, he Ätaahua, he wÄteatea hoki. Ka whakarato ngÄ kaiako i ngÄ whai wÄhitanga ki te tÄkaro ki waho, Ä, e tautoko ana tÄnei i te whakatĹpĹŤtanga o ngÄ tamariki i te tÄkaro pohewa me te korikori tinana. Ka tautoko ngÄ kaiÄwhina i ngÄ tamariki ki te tÄkaro ki aua wÄhi i ngÄ wÄ e hiahia ana rÄtou ki te hokihoki anĹ ki ngÄ wheako o mua i ngÄkau nuitia ai e rÄtou. Ka waihanga ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina i ngÄ rauemi e poipoi ana i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo reanga me ngÄ tĹŤmomo Äheinga o ngÄ tamariki. Ka whakarato rÄtou i ngÄ whai wÄhitanga mĹ ngÄ tamariki tuÄkana ki te waihanga, ki te whakamahi i Ĺ rÄtou pĹŤkenga kori tinana, ki te whakamÄtau hoki i ngÄ tĹŤmomo hangarau, Ä, ki te whakawhanake i Ĺ rÄtou pĹŤkenga i roto i te pÄngarau me te reo matatini. I tautoko hoki ngÄ whÄnau i ngÄ haerenga o Ä rÄtou tamariki i te hapori whÄnui, ki te ako i te ao MÄori. He Äkonga tÄkare ngÄ tamariki, Ä, ka ngÄkau nui ki te whakahura i ngÄ Ähuatanga hou me te whakamÄtau haere.
âHe pÄhea rawa ngÄ whÄnau e whai pÄnga pai ki ngÄ whakahaeretanga i ngÄ kĹhanga reo?â
Â
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, he pai te whai pÄnga atu o ngÄ whÄnau ki ngÄ whakahaeretanga o ngÄ kĹhanga reo, mÄ tĹ rÄtou whakapĹŤmautanga, mÄ tĹ rÄtou whai wÄ, me tĹ rÄtou ngÄkau nui hoki ki te whai wÄhi mÄtÄtoa ki te ako a Ä rÄtou tamariki. Ki tÄ ngÄ whÄnau titiro, ko te Ähua o te noho pĹŤmau ki te kaupapa, kei roto i te ako i te reo, te whakapakari haere i tĹ rÄtou mĹhiotanga ki te kaupapa o te kĹhanga reo, te tautuhi i te Ähua o te mÄtauranga MÄori ki Ĺ rÄtou ake kĹhanga reo, me te whakatau ki te whai atu i te mÄtauranga rumaki reo MÄori. Kei te mÄrama rÄtou, me whakapau kaha rÄtou ki te tautoko i te kĹhanga reo. I mua, ko taua wÄ ka whakatinanahia ki te whai wÄhi Ä-tinana, mÄtÄtoa hoki a te katoa o te whÄnau. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, he maha ngÄ tĹŤmomo huarahi ka whakapau kaha ngÄ whÄnau ki te tautoko i te kaupapa o te kĹhanga reo, pÄrÄ i te taetae atu ki ngÄ hui Ä-whÄnau, te hÄpai i ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ki te whakawhanake i ngÄ rauemi, me te whai wÄhi atu hoki ki ngÄ haerenga o te kĹhanga reo. I kĹrero ngÄ whÄnau mĹ tĹ rÄtou ngÄkau nui ki te whai wÄhi mÄtÄtoa ki ngÄ akoranga a Ä rÄtou tamariki. Kei te tino mÄrama ki a rÄtou ngÄ matea me ngÄ ngÄkau nuitanga o Ä rÄtou tamariki, Ä, me ngÄ tĹŤmomo huarahi ka whÄia e rÄtou hei hÄpai i ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ki te whakarato i tÄtahi hĹtaka akoranga e aro nui ana ki aua tĹŤÄhuatanga. E ai ki a rÄtou, ko te kĹrero ki ngÄ kaiako mĹ Ä rÄtou tamariki, ko te Äwhina anĹ hoki i te whakawhanaketanga o te hĹtaka akoranga i Äta hÄpai anĹ hoki i a rÄtou kia kite i te hua o tÄ rÄtou whai wÄhi nui. I rere ngÄ kĹrero a ngÄ kaumÄtua, ngÄ whÄnau, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina mĹ Ĺ rÄtou tĹŤmanako me tĹ rÄtou noho pĹŤmau ki te whai wÄhi atu me te tautoko i Ä rÄtou tamariki ki te kĹhanga reo.
Â
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, he matawhÄnui te whakamahere rautaki, Ä, e whakamahia ana e ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo kia whai pĹŤtaketanga te aronga whakamua. Ka Äta tÄutuhia ki aua mahere, ko te tirohanga me ngÄ wawata o ngÄ whÄnau mĹ Ĺ rÄtou kĹhanga reo, Ä, i hÄngai anĹ hoki ki Te Korowai, Te WhÄriki, me Te Ara TĹŤÄpae. NÄ aua tĹŤÄhuatanga ngÄ whÄnau I whakawhanake ai i te maha o ngÄ tĹŤmomo whÄinga matua, me ngÄ ariÄ o roto, pÄrÄ i te reo MÄori, te whakamahere mĹ te tauatanga o te whÄnau o te kĹhanga reo, te rĹnakitanga i te pae tawhiti, te kounga kairangi o ngÄ akoranga, me te waiora o ngÄ tamariki. I hÄpaitia ngÄ mahere rautaki ki ngÄ mahere whakatinana. I ngÄ mahere whakatinana, kei ia ariÄ rautaki ngÄ whÄinga me ngÄ tĹŤmanako i tÄutuhia ai. Ka whai wÄhi nui ngÄ whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina katoa ki te tuhi haere i Ä rÄtou mahere mĹ te whakatutukitanga o ngÄ whÄinga me ngÄ wawata o ngÄ kĹhanga reo. I tohua hoki aua mahere, tĹ rÄtou pĹŤmau mutunga kore ki te kaupapa o te kĹhanga reo, mÄ Te Korowai me ngÄ tĹŤtohinga.
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ e pou herea ana ngÄ mahere rautaki ki te tino aromÄtai o roto, i whai hua ai anĹ hoki ki te whakaaweawe i ngÄ whakataunga a te whÄnau mĹ te whakapai tonutanga. NÄ tÄnei tĹŤÄhuatanga, he tino mÄramatanga tĹ ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo ki Ä rÄtou whakatutukitanga me tÄ rÄtou ahu whakamua, tae atu hoki ki ngÄ whakaritenga ka whÄia tonuhia e rÄtou.
E ai ki ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo, ko Ä rÄtou tukanga aromÄtai o roto e poipoi ana i te kawenga ngÄtahi. I whakapuakihia e ngÄ whÄnau aua tukanga ki te taha o Te Tari Arotake MÄtauranga, Ä, i hÄngai hoki Änei ki te whakawhanaketanga o ngÄ tino pÄtai aromÄtai i whakaaetia ai, te aronga o ngÄ whakatewhatewha, te whakaemitanga o ngÄ kitenga, ngÄ tino whakawhitinga whakaaro, ngÄ whakataunga, me te tÄutu haere i ngÄ whakaritenga ka whai ake. I whakamÄramahia e ngÄ whÄnau, kia mutu te whakatau i ngÄ pÄtai, ka Äta whakaemi rÄtou i ngÄ mĹhiohio e tika ana, mai i te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo puna, hei whakatakoto  i tÄtahi tino tĹŤÄpapa o ngÄ whakaaturanga. I a rÄtou e whakatakoto haere ana i taua tĹŤÄpapa, ka tÄtari rÄtou i Ä rÄtou whakaaturanga, kÄtahi ka whakatau haere i ngÄ Ähuatanga ka whai ake hei tirohanga mÄ rÄtou. NÄ tÄnei, ka pupĹŤ ake te whakapuaki ngÄtahi me te whakamÄtau i ngÄ kitenga, ngÄ whakaaro, me ngÄ whakataunga. Ko ia wÄhanga o te tukanga e Äta whakamÄtau ana i ngÄ whÄnau kia whai whakaaro ai rÄtou ki te whai huatanga o Ä rÄtou mahi, me ngÄ Ähuatanga tonu hei whakapai ake. Ko te aromÄtai o roto me te whakatau haere e hÄpai ana i te whÄnau ki te Äta whakatau anĹ hoki i Ä rÄtou whakaritenga hei painga mĹ Ä rÄtou tamariki. E ai ki ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo, he hĹnore ki te hÄpai i te kĹhanga reo, ki te whai kawenga takohanga, me te ĹŤ ki ngÄ taumata teitei. Ki tÄ rÄtou, he hua kei roto i te whai wÄhi atu, Ä, ka riro i a rÄtou katoa ngÄ painga o te kĹhanga reo. I kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga, i hÄngai hoki aua tukanga ki te whakarato i ngÄ pĹŤrongo i ia te wÄ ki ngÄ whÄnau, mĹ ngÄ whakahaeretanga i te kĹhanga reo.
E whai hua ana ngÄ hĹtaka akoranga, he pai te whakaritenga, Ä, e aro nui ana ki ngÄ tamariki. Kei te mÄrama ngÄ kaiako ki te whai pÄnga nui o te whakaemi i ngÄ mĹhiohio aromatawai e tika ana, te whakarato i te kiko o ngÄ mahere ako me ngÄ aromÄtai hĹtaka matawhÄnui, hei whakapai ake i Ä rÄtou whakaritenga. Ka noho mataara rÄtou ki te ako a ngÄ tamariki me Ĺ rÄtou whakawhanaketanga, nÄ, ka whakaemi rÄtou i te whÄnuitanga o ngÄ mĹhiohio hei tÄutu i tÄnÄ e mĹhiotia ana e ngÄ tamariki, i Ĺ rÄtou Äheinga, me Ĺ rÄtou ngÄkau nuitanga. Ka whai pÄnga anĹ hoki ki tÄnei, ko ngÄ kitenga auau ki ngÄ tamariki i ngÄ tĹŤmomo wÄ me ngÄ tĹŤmomo horopaki, me ngÄ kĹrerorero e pÄ ana ki te ahu whakamua, ki ngÄ ngÄkau nuitanga rÄnei o ngÄ tamariki, ngÄ tauira mahi e mau ana i ngÄ kĹrerorero mĹ tĹ rÄtou whakawhanaketanga, me te whakawhiti whakaaro ki ngÄ whÄnau mĹ tÄnÄ e mĹhiotia ana e Ä rÄtou tamariki, me ngÄ pĹŤkete kĹrero anĹ hoki o te whakawhanaketanga o te reo MÄori ki te taha o ngÄ whakaahua. Ka whakapuakihia aua mĹhiohio ki te taha o ngÄ mÄtua, Ä, ka whakamahia hoki hei whakatinana haere i te aronga o ngÄ mahere hĹtaka ki ngÄ tamariki. Kei ngÄ mahere hĹtaka te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo taumahi e arotahi ana ki te ao MÄori tonu. Ka whai wÄhi anĹ hoki ngÄ whakaaro o ngÄ whÄnau, ngÄ mĹhiotanga kÄ o ngÄ tamariki, me Ĺ rÄtou ngÄkau nuitanga.
I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, i whai wÄhi ngÄ aromÄtai hĹtaka ki te whakahÄngai i te titiro o ngÄ kaiako ki te whakapaitanga, me tÄ rÄtou toro atu ki te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmomo puna o ngÄ kitenga. Whakaaro huritao ai ngÄ kaiako i ia te wÄ ki tÄnÄ i whakatutukihia ai e rÄtou, Ä, ka whakarerekÄ haere, ka aromÄtai anĹ hoki rÄtou i ia te wÄ i ngÄ taumahi, me ngÄ wheako o te hĹtaka akoranga. I kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga, ka hui ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina i ia wiki ki te whakawhiti kĹrero mĹ ngÄ hĹtaka akoranga, inarÄ, mĹ Ä rÄtou mahi, te whai wÄhi mai o ngÄ tamariki, ngÄ tĹŤmomo taumahi i ngÄkau nuitia, me ÄrÄ anĹ hoki kÄŤhai i tino whai hua. E ai ki ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina, ko tĹ rÄtou noho tahi ki te whakawhiti whakaaro mĹ te Ähua o ngÄ mahi mÄ ngÄ tamariki o te kĹhanga reo, e whakatakoto ana anĹ hoki i te tino aronga o Ä rÄtou mahi ki te hÄpai i te ako ahurea, te tÄkaro, me te whakawhanaketanga o ngÄ tamariki. E ai hoki ki a rÄtou, he tau rÄtou ki te whakapuaki mÄhorahora nei i ngÄ Ähuatanga e whai hua ana, Ä, i ÄrÄ hoki hei whakawhanake tonu. E ai ki a rÄtou, ko te whakaaro huritao ki Ä rÄtou mahi i te kĹhanga reo, ka hÄpai anĹ hoki i a rÄtou ki te tĹŤhonohono ki ngÄ whakawhanaketanga e whakatutukihia ana e ngÄ tamariki. Ka whai wÄhi atu ngÄ whakaaro huritao hei hÄpai i ngÄ whakapaitanga ki te hĹtaka, kÄtahi ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina ka whakatakoto i Ä rÄtou ake whÄinga whakapaitanga. He kaha tĹ rÄtou ngÄkau nuitanga, Ä, ka mahi ngÄtahi rÄtou kia ĹŤ ai ngÄ taumata teitei. E ai ki ngÄ whÄnau, he pai te whakawhitinga kĹrero ki waenga i ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina, Ä, e Ähei ana hoki rÄtou ki te whai wÄhi atu ki te hĹtaka akoranga. Ka whakapai haere ngÄ kaiako kia whakarato ai rÄtou i tÄtahi hĹtaka akoranga e aro nui ana ki ngÄ tamariki. Ka hÄpaitia te ahu whakamua me te ako a ngÄ tamariki, nÄ ngÄ whakaaro huritao o ngÄ kaiako ki Ä rÄtou mahi me te whai huatanga o te hĹtaka o ia rÄ. Ka kitea e Te Tari Arotake MÄtauranga te nui o te ngaiotanga ki ngÄ kaiako me ngÄ kaiÄwhina. He nui hoki tÄ rÄtou whai wÄhi atu ki ngÄ hĹtaka whakawhanaketanga ngaio o Ätahi atu kĹhanga reo, Ä, i reira rÄtou whakapuaki ai i ngÄ whakaritenga papai e pÄ ana ki te hĹtaka akoranga, Ä rÄtou mahi whakamahere, te aromÄtai, me te aromatawai. Ko te mĹhiotanga ngaio o ngÄ kaiako, me te Ärahitanga e kaha hÄpai ana, ka whai wÄhi anĹ hoki ki te eke angitu tonu o ngÄ kĹhanga reo. E Ähei ana ngÄ kaiako ki te toro atu ki ngÄ hĹtaka whakangungu a te Poari Matua o NgÄ KĹhanga Reo, Ä, he auau tÄ rÄtou taetae atu ki ngÄ hui me ngÄ wÄnanga o Ĺ rÄtou purapura.
I Äta kitea hoki e Te Tari Arotake MÄtauranga, ka whakatauira ngÄ whÄnau, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina i te ĹŤ pĹŤmau ki Ĺ rÄtou kĹhanga reo. Ka whai wÄhi atu rÄtou ki ngÄ tĹŤmomo komiti, hei kawe i ngÄ mahi ki te aroturuki, me te pĹŤrongo ki te whÄnau i ngÄ tĹŤmomo Ähuatanga katoa o te whakahaeretanga o te kĹhanga reo. Ka whakapuaki ngÄ whÄnau i Ĺ rÄtou whakaaro, Ä, ka whai wÄhi atu ki te whakawhanaketanga o ngÄ kĹhanga reo. Ka toro atu ngÄ kaiako ki te tautoko ake o ngÄ whÄnau, i roto i te roanga o ia rÄ, Ä, i ngÄ haerenga hoki. E mĹhio ana ngÄ whÄnau ki ngÄ pĹŤmanawa o ngÄ kaiako, Ä, kei te mÄrama hoki i tÄ rÄtou whai wÄhi matua ki te mÄtauranga me te atawhai o Ä rÄtou tamariki i ia rÄ. Ka hÄpaitia te whai wÄhi mai o ngÄ whÄnau ki ngÄ kĹhanga reo, Ä, nÄ tÄnei tĹŤ hononga he mauritau, he mÄrie hoki ngÄ tamariki. E ai ki a rÄtou, he hĹnore nĹ rÄtou ki te hÄpai i Ĺ rÄtou kĹhanga reo kia whai kawenga takohanga, kia whakapĹŤmau tonutia hoki ngÄ taumata teitei. Ki tÄ rÄtou, ka whai wÄhi rÄtou, ka whai reo hoki rÄtou ki te mÄtauranga o Ä rÄtou tamariki.
NÄ runga i tĹ rÄtou noho pĹŤmau ki te reo MÄori me te huarahi mÄtauranga rumaki reo MÄori, i kĹrero hoki ngÄ whÄnau o ngÄ kĹhanga reo mĹ te Ähua o Ä rÄtou mahi ki te hÄpai i te whakatĹŤnga o ngÄ kura rumaki reo MÄori i Ĺ rÄtou hapori. I te tÄŤpako o ngÄ kĹhanga reo I tÄnei aromÄtai, kua noho ngÄkau nui ngÄ whÄnau ki te whakaurutanga o Ä rÄtou tamariki, mai i te kĹhanga reo ki te kura rumaki reo MÄori, Ä, ki te wharekura hoki.
Â
E ai ki te kĹrero, ko te tamaiti te pĹŤtake o te kaupapa â a, i te wÄ ko te tamaiti kei te aronga o te kĹhanga reo, he nui ngÄ pĹŤmanawa ka whakarato i te kounga o ngÄ putanga ako.
Ko te huarahi ako o ngÄ tamariki i roto i te tÄŤpako o ngÄ kĹhanga reo nei te whakataunga. E aro ana ki te whakahirahiratanga o te taiao ako ki te whakatairanga i te waiora Ä-whatumanawa, Ä-tinana, Ä-hinengaro, Ä-wairua hoki o ngÄ tamariki, hei tĹŤÄpapa tonu mĹ te tÄŤmatanga e tika ana mĹ tÄ rÄtou ako angitu, ako tĹŤroa. Ka whai wÄhi matua hoki NgÄ Taumata Whakahirahira me Te WhÄriki a Te KĹhanga Reo ki te whakatakotoranga me te waihanga o ngÄ hĹtaka akoranga o ngÄ kĹhanga reo. Ka whakatinanahia, ka whakapuakihia te kiko o ngÄ hĹtaka e ngÄ whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina mÄ tÄ rÄtou tino whai wÄhi atu me te tino tautoko ngÄtahi anĹ hoki o tÄnÄ me tÄnÄ. He rite aua tĹŤranga puta noa i ngÄ kĹhanga reo katoa, heoi, ko te kiko, ngÄ kawa, me ngÄ whakaritenga e noho motuhake ana ki te horopaki o ia kĹhanga reo. Ko taua motuhake i tohu anĹ hoki i te pĹŤmanawa ake o ia kĹhanga reo, Ä, kua kapohia atu, kua whakaatuhia hoki ki Ä rÄtou tirohanga ake, me Ĺ rÄtou wawata, Ä rÄtou kawa, Ä rÄtou whakaritenga, me Ä rÄtou kĹrero ake. Ko taua motuhaketanga e whakaaweawe ana anĹ hoki i te whakaako me te ako o ngÄ kiko kĹrero, Ä, i tÄutuhia hei Ähuatanga tonu o te kounga kairangi o te taiao ako e noho nei ngÄ tamariki, Ä, i konei rÄtou ka whiwhi i te mÄtauranga MÄori, ka mÄtakitaki, ka whakatinana hoki i ngÄ tikanga MÄori, Ä, ka kĹrero i te reo MÄori kia tĹŤ pakari ai rÄtou ki te ao MÄori.
I tÄutuhia e Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ e whakahÄngaitia ana, e whai wÄhi nuitia ana, e Äta whakatinanahia ana hoki te taiao akoranga, te hĹtaka akoranga, ngÄ tino puna mÄtauranga (arÄ, ko ngÄ whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina) me te kiko o ngÄ akoranga, koia rÄ te wÄ ka tutukihia ngÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki.
E ai ki te kĹrero, ko te tamaiti te pĹŤtake o te kaupapa â a, i te wÄ ko te tamaiti kei te aronga o te kĹhanga reo, he nui ngÄ pĹŤmanawa ka whakarato i te kounga o ngÄ putanga ako.
Ko te huarahi ako o ngÄ tamariki i roto i te tÄŤpako o ngÄ kĹhanga reo nei te whakataunga. E aro ana ki te whakahirahiratanga o te taiao ako ki te whakatairanga i te waiora Ä-whatumanawa, Ä-tinana, Ä-hinengaro, Ä-wairua hoki o ngÄ tamariki, hei tĹŤÄpapa tonu mĹ te tÄŤmatanga e tika ana mĹ tÄ rÄtou ako angitu, ako tĹŤroa. Ka whai wÄhi matua hoki NgÄ Taumata Whakahirahira me Te WhÄriki a Te KĹhanga Reo ki te whakatakotoranga me te waihanga o ngÄ hĹtaka akoranga o ngÄ kĹhanga reo. Ka whakatinanahia, ka whakapuakihia te kiko o ngÄ hĹtaka e ngÄ whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina mÄ tÄ rÄtou tino whai wÄhi atu me te tino tautoko ngÄtahi anĹ hoki o tÄnÄ me tÄnÄ. He rite aua tĹŤranga puta noa i ngÄ kĹhanga reo katoa, heoi, ko te kiko, ngÄ kawa, me ngÄ whakaritenga e noho motuhake ana ki te horopaki o ia kĹhanga reo. Ko taua motuhake i tohu anĹ hoki i te pĹŤmanawa ake o ia kĹhanga reo, Ä, kua kapohia atu, kua whakaatuhia hoki ki Ä rÄtou tirohanga ake, me Ĺ rÄtou wawata, Ä rÄtou kawa, Ä rÄtou whakaritenga, me Ä rÄtou kĹrero ake. Ko taua motuhaketanga e whakaaweawe ana anĹ hoki i te whakaako me te ako o ngÄ kiko kĹrero, Ä, i tÄutuhia hei Ähuatanga tonu o te kounga kairangi o te taiao ako e noho nei ngÄ tamariki, Ä, i konei rÄtou ka whiwhi i te mÄtauranga MÄori, ka mÄtakitaki, ka whakatinana hoki i ngÄ tikanga MÄori, Ä, ka kĹrero i te reo MÄori kia tĹŤ pakari ai rÄtou ki te ao MÄori.
I tÄutuhia e Te Tari Arotake MÄtauranga, i te wÄ e whakahÄngaitia ana, e whai wÄhi nuitia ana, e Äta whakatinanahia ana hoki te taiao akoranga, te hĹtaka akoranga, ngÄ tino puna mÄtauranga (arÄ, ko ngÄ whÄnau, ngÄ kaumÄtua, ngÄ kaiako, me ngÄ kaiÄwhina) me te kiko o ngÄ akoranga, koia rÄ te wÄ ka tutukihia ngÄ tino painga mĹ ngÄ tamariki.
TÄnÄ rÄ koutou katoa, e ngÄ whÄnau o te motu. Ko koutou te tÄhuhu o tĹ tÄtau whare kĹrero. Kei te tĹŤ tonu te whare kĹhanga reo i a koutou mauri ora e hiki tonu ana i te manawa o te whare. Kua pihi kau ake te whakaaro pai, e hauhake tonu iho i a koutou e noho tĹŤara i roto i ngÄ whare ako o tÄnÄ kĹhanga reo, o tÄnÄ kĹhanga reo. Ko te taura kei roto tonu i o tÄtau kapu ringa, hei kĹwhiringa mÄ tÄtau kia tĹŤtuki i ngÄ tĹŤmanako a Ĺ tÄtau tÄŤpuna.
E te whÄnau kua kite Ä karu, kua rongo Ä tÄringa i te mÄhanatanga o te noho tahitanga o ngÄ kaimahi, me ngÄ whÄnau. Kei te poipoi tonu koutou i Ä tÄtau mokopuna. E kÄŤ ana, ko Ä tÄtau mokopuna te pou tokomanawa o tĹ tÄtau whare. Kei te hotuhotu tonu, kei te kapakapa tonu te manawa o te kaupapa. NÄ reira kia ora ra ki a koutou.
He mihi nui ki ngÄ kaiako, ki ngÄ kaiÄwhina i titi kaha ai ngÄ tikanga ki ngÄ pĹŤ korero o tÄnÄ kĹhanga reo, o tÄnÄ kĹhanga reo huri noa te motu. NÄ koutou ngÄ tikanga i tauira atu i te reka o te reo MÄori, e kĹrero tonu ana, e tipu tonu ana i roto i ngÄ kĹrero tuku iho mai i ngÄ whare pÄ o ngÄ tÄŤpuna. NÄ koutou ngÄ taunaki i whakakao. E kÄŤ ai mÄ Te WhÄriki a Te KĹhanga reo e whakatĹ te kaha ki roto i te mokopuna ki te ako, kia pakari ai tana tipu. Ko te taumata whakahirahira tÄrÄ e whakamana i te mÄhere ako, i te mÄtai mokopuna, i te pĹŤmaharatanga e tĹŤhÄhÄ ai te mana Ähua ake o tÄnÄ mokopuna, o tÄnÄ mokopuna, huri noa te motu. Kua tau.
E pÄoho te kupu mihi whakamutunga ki ngÄ kaumÄtua, e kÄŤ ana ko te hÄ o ngÄ tÄŤpuna e pupuri tonu ana i te tapu o te pĹ. I kimi ai ngÄ mÄtauranga i te pou tĹŤarongo o tĹ tÄtau whare. Ko te hÄ o te tipuna e tÄtaki ana ki waho kia kite ai e te ao. Änei te huarahi hei whai mÄ ngÄ uri whakatipu. NÄ reira e whakaaweawe ai ngÄ taonga tuku iho e ngÄ uri whakatipu. Koia nei ngÄ kĹwhiringa kĹrero kua tĹpĹŤ ki kĹnei, hei whakarewa ai o koutou tĹŤmanako.
NÄ reira ko tÄnei ripoata e whakakÄkahĹŤtia ana te korowai ki te kÄhu o te tika, ki te kÄhu o te pono, ki te kÄhu o te rÄngimarie. Hei te wÄ ka whÄŤtikina mai te tĹŤtohinga o te kĹhanga reo ki tĹnÄ taumata, he korero ÄwhinÄ tÄnei i a tÄtau whÄnau kia eke ki ngÄ tau e whÄ o te arotake. Ruia taitea, kia tĹŤ ko taikÄkÄ anake.
TÄnÄ koutou, tÄnÄ koutou kia ora rÄ tÄtau katoa
TÄnÄ rÄ koutou katoa, e ngÄ whÄnau o te motu. Ko koutou te tÄhuhu o tĹ tÄtau whare kĹrero. Kei te tĹŤ tonu te whare kĹhanga reo i a koutou mauri ora e hiki tonu ana i te manawa o te whare. Kua pihi kau ake te whakaaro pai, e hauhake tonu iho i a koutou e noho tĹŤara i roto i ngÄ whare ako o tÄnÄ kĹhanga reo, o tÄnÄ kĹhanga reo. Ko te taura kei roto tonu i o tÄtau kapu ringa, hei kĹwhiringa mÄ tÄtau kia tĹŤtuki i ngÄ tĹŤmanako a Ĺ tÄtau tÄŤpuna.
E te whÄnau kua kite Ä karu, kua rongo Ä tÄringa i te mÄhanatanga o te noho tahitanga o ngÄ kaimahi, me ngÄ whÄnau. Kei te poipoi tonu koutou i Ä tÄtau mokopuna. E kÄŤ ana, ko Ä tÄtau mokopuna te pou tokomanawa o tĹ tÄtau whare. Kei te hotuhotu tonu, kei te kapakapa tonu te manawa o te kaupapa. NÄ reira kia ora ra ki a koutou.
He mihi nui ki ngÄ kaiako, ki ngÄ kaiÄwhina i titi kaha ai ngÄ tikanga ki ngÄ pĹŤ korero o tÄnÄ kĹhanga reo, o tÄnÄ kĹhanga reo huri noa te motu. NÄ koutou ngÄ tikanga i tauira atu i te reka o te reo MÄori, e kĹrero tonu ana, e tipu tonu ana i roto i ngÄ kĹrero tuku iho mai i ngÄ whare pÄ o ngÄ tÄŤpuna. NÄ koutou ngÄ taunaki i whakakao. E kÄŤ ai mÄ Te WhÄriki a Te KĹhanga reo e whakatĹ te kaha ki roto i te mokopuna ki te ako, kia pakari ai tana tipu. Ko te taumata whakahirahira tÄrÄ e whakamana i te mÄhere ako, i te mÄtai mokopuna, i te pĹŤmaharatanga e tĹŤhÄhÄ ai te mana Ähua ake o tÄnÄ mokopuna, o tÄnÄ mokopuna, huri noa te motu. Kua tau.
E pÄoho te kupu mihi whakamutunga ki ngÄ kaumÄtua, e kÄŤ ana ko te hÄ o ngÄ tÄŤpuna e pupuri tonu ana i te tapu o te pĹ. I kimi ai ngÄ mÄtauranga i te pou tĹŤarongo o tĹ tÄtau whare. Ko te hÄ o te tipuna e tÄtaki ana ki waho kia kite ai e te ao. Änei te huarahi hei whai mÄ ngÄ uri whakatipu. NÄ reira e whakaaweawe ai ngÄ taonga tuku iho e ngÄ uri whakatipu. Koia nei ngÄ kĹwhiringa kĹrero kua tĹpĹŤ ki kĹnei, hei whakarewa ai o koutou tĹŤmanako.
NÄ reira ko tÄnei ripoata e whakakÄkahĹŤtia ana te korowai ki te kÄhu o te tika, ki te kÄhu o te pono, ki te kÄhu o te rÄngimarie. Hei te wÄ ka whÄŤtikina mai te tĹŤtohinga o te kĹhanga reo ki tĹnÄ taumata, he korero ÄwhinÄ tÄnei i a tÄtau whÄnau kia eke ki ngÄ tau e whÄ o te arotake. Ruia taitea, kia tĹŤ ko taikÄkÄ anake.
TÄnÄ koutou, tÄnÄ koutou kia ora rÄ tÄtau katoa
Best, E. (2005). Te Whare KĹhanga and its lore: comprising data pertaining to procreation, baptism and infant betrothal. Wellington: Te Papa Press. First published 1929
Edwards, M. (2003). Mihipeka: Early Years POD. Penguin (NZ). First published 1990.
Education Review Office, (2006). Evaluation Indicators for Education Reviews in KĹhanga Reo. Wellington: Education Review Office. First published 2005.
Hemara, W. (2000). MÄori Pedagogies: A view from the literature. New Zealand Council for Research Press.
KÄretu, T. (2008). MÄori language rights in New Zealand. New Zealand Council for Research Press.
Ministry of Education, (2017). Te WhÄriki a Te KĹhanga Reo. Ministry of Education, New Zealand Te TÄhuhu o te MÄtauranga.
Royal-Tangaere, A.R. (2012). Te Hokinga ki te ĹŞkaipĹ: a socio-cultural construction of MÄori language development: KĹhanga reo and home. University of Auckland.
Te KĹhanga Reo National Trust, (2008). Te Ara TĹŤÄpae: Strategic Plan 2008 â 2033. Te KĹhanga Reo National Trust.
Best, E. (2005). Te Whare KĹhanga and its lore: comprising data pertaining to procreation, baptism and infant betrothal. Wellington: Te Papa Press. First published 1929
Edwards, M. (2003). Mihipeka: Early Years POD. Penguin (NZ). First published 1990.
Education Review Office, (2006). Evaluation Indicators for Education Reviews in KĹhanga Reo. Wellington: Education Review Office. First published 2005.
Hemara, W. (2000). MÄori Pedagogies: A view from the literature. New Zealand Council for Research Press.
KÄretu, T. (2008). MÄori language rights in New Zealand. New Zealand Council for Research Press.
Ministry of Education, (2017). Te WhÄriki a Te KĹhanga Reo. Ministry of Education, New Zealand Te TÄhuhu o te MÄtauranga.
Royal-Tangaere, A.R. (2012). Te Hokinga ki te ĹŞkaipĹ: a socio-cultural construction of MÄori language development: KĹhanga reo and home. University of Auckland.
Te KĹhanga Reo National Trust, (2008). Te Ara TĹŤÄpae: Strategic Plan 2008 â 2033. Te KĹhanga Reo National Trust.
KĹhanga Reo |
Location |
---|---|
Te KĹhanga Reo o Te Wiri |
TÄmaki-makau-rau (TÄmaki-makau-rau) |
Te KĹhanga Reo ki Pukeroa Ĺruawhata |
Rotorua (Waiariki/TĹŤwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Rongopai |
Rotorua (Waiariki/TĹŤwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Rotokawa |
Rotorua (Waiariki/TĹŤwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Matawera |
Rotorua (Waiariki/TĹŤwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Mana Tamariki |
Te Papaioea (Aotea) Â |
Te KĹhanga Reo o Waitara |
Waitara (Aotea) |
Te KĹhanga Reo o te WÄnanga Whare |
Heretaunga (Kahungunu) Â |
Te KĹhanga Reo o Ao te Rangi |
Heretaunga (Kahungunu) |
Te KĹhanga Reo o TĹmairangi |
Te KĹhanga Reo o TĹmairangi |
Te KĹhanga Reo o NgÄ Mokopuna (Te KKM o NgÄ Mokopuna) |
Te Whanganui-a-Tara (Ikaroa) Â |
KĹhanga Reo |
Location |
---|---|
Te KĹhanga Reo o Te Wiri |
TÄmaki-makau-rau (TÄmaki-makau-rau) |
Te KĹhanga Reo ki Pukeroa Ĺruawhata |
Rotorua (Waiariki/TĹŤwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Rongopai |
Rotorua (Waiariki/TĹŤwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Rotokawa |
Rotorua (Waiariki/TĹŤwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Matawera |
Rotorua (Waiariki/TĹŤwharetoa) |
Te KĹhanga Reo o Mana Tamariki |
Te Papaioea (Aotea) Â |
Te KĹhanga Reo o Waitara |
Waitara (Aotea) |
Te KĹhanga Reo o te WÄnanga Whare |
Heretaunga (Kahungunu) Â |
Te KĹhanga Reo o Ao te Rangi |
Heretaunga (Kahungunu) |
Te KĹhanga Reo o TĹmairangi |
Te KĹhanga Reo o TĹmairangi |
Te KĹhanga Reo o NgÄ Mokopuna (Te KKM o NgÄ Mokopuna) |
Te Whanganui-a-Tara (Ikaroa) Â |
 Education Review Office Evaluation Indicators for Education Reviews of KĹhanga Reo
² Education Review Office Evaluation Indicators for Education Reviews of KĹhanga Reo
3Â I puta i Best E 1975 Te whare kĹhanga and its lore. (I tÄngia tuatahitia i te tau 1929): Te Whanganui-a- Tara, Government Printer. Ko te kĹhanga te ingoa o te whare e tĹŤ motuhake ana mĹ te whakawhÄnau mai o ngÄ wÄhine i Ä rÄtou pÄpi.
â´Â Te WhÄriki a Te KĹhanga Reo, Te TÄhuhu o Te MÄtauranga, Ministry of Education â 2017
5 Evaluation Indicators for Education Reviews in KĹhanga Reo, Te Tari Arotake MÄtauranga â 2005 (i whakahoungia i te tau 2006)
 Education Review Office Evaluation Indicators for Education Reviews of KĹhanga Reo
² Education Review Office Evaluation Indicators for Education Reviews of KĹhanga Reo
3Â I puta i Best E 1975 Te whare kĹhanga and its lore. (I tÄngia tuatahitia i te tau 1929): Te Whanganui-a- Tara, Government Printer. Ko te kĹhanga te ingoa o te whare e tĹŤ motuhake ana mĹ te whakawhÄnau mai o ngÄ wÄhine i Ä rÄtou pÄpi.
â´Â Te WhÄriki a Te KĹhanga Reo, Te TÄhuhu o Te MÄtauranga, Ministry of Education â 2017
5 Evaluation Indicators for Education Reviews in KĹhanga Reo, Te Tari Arotake MÄtauranga â 2005 (i whakahoungia i te tau 2006)
Hauhaketia ngÄ taonga tuku iho kia PuÄwai ai (MÄori)
Published 2017
Š Crown copyright
ISBN 978-0-478-43867-3
Except for the Education Review Officeâs logo used throughout this report, this copyright work is licensed under Creative Commons Attribution 3.0 New Zealand licence. In essence, you are free to copy, distribute and adapt the work, as long as you attribute the work to the Education Review Office and abide by the other licence terms. In your attribution, use the wording âEducation Review Officeâ, not the Education Review Office logo or the New Zealand Government logo.
Hauhaketia ngÄ taonga tuku iho kia PuÄwai ai (MÄori)
Published 2017
Š Crown copyright
ISBN 978-0-478-43867-3
Except for the Education Review Officeâs logo used throughout this report, this copyright work is licensed under Creative Commons Attribution 3.0 New Zealand licence. In essence, you are free to copy, distribute and adapt the work, as long as you attribute the work to the Education Review Office and abide by the other licence terms. In your attribution, use the wording âEducation Review Officeâ, not the Education Review Office logo or the New Zealand Government logo.