E tupu mai ana Ä tÄtou tamariki i tÄtahi ao tere panoni nei, e kotahi mai ai ngÄ wero e matatini haere ana me ngÄ whai wÄhitanga whakahihiko. Kua Äta whakaaro anĹ tÄ tÄtou rÄngai mÄtauranga â me ngÄ kaiako, ngÄ kaiÄrahi, ngÄ kaitiaki, me ngÄ kaiwhakahaere o roto - ki te ako e whai pÄnga ana ki te ao whÄnui; kia auaha, kia urutau hoki te kĹkiri whakamua tonu.
E whakarerekÄ haere ana ngÄ tikanga ako moroki i te Ähua o te whai wÄhi atu a ngÄ Äkonga ki Ä rÄtou akoranga, i te Ähua o Ĺ rÄtou huarahi ako, Ä, i ngÄ kaupapa anĹ hoki e Äkona ana e rÄtou. NÄ Änei panonitanga ka puta mai ngÄ tini ariÄ hou. He maha ngÄ kura o Aotearoa e panoni ana i Ä rÄtou tikanga ako, i ngÄ pĹŤnaha, i ngÄ taiao, i te whakamahinga o ngÄ hangarau matihiko, Ä, i te Ähua tonu o te mahi tahi ki kura kÄ atu, kia ea ai ngÄ matea o te Äkonga moroki.
Koia nei NgÄ Tikanga Ako Moroki o Aotearoa (NTAM), me ngÄ tikanga ako tika o te wÄ. E hÄpai ana i ngÄ Äkonga ki te tĹŤ mÄia, te Äta tĹŤhono atu, te whai wÄhi mÄtÄtoa, me te ako tĹŤroa tonu, kia Ähei ai rÄtou ki te kapo atu i ngÄ hua ka whakaratohia ki ngÄ mÄtauranga hou me ngÄ hangarau hou, Ä, hei whakapĹŤmau tonu i te toitĹŤ Ä-pÄpori, Ä-ahurea, Ä-Ĺhanga, Ä-taiao hoki o anamata mĹ tĹ tÄtou whenua.
Kua whakaemihia e Te Tari Arotake MÄtauranga tÄnei papakupu e whakamÄmÄ ake ana i ngÄ kupu Ä-kaupapa, hei hÄpai, hei whakatinana hoki i te mÄramatanga ngÄtahi ki ngÄ ariÄ e whakamahia ana i tÄnei wÄ tonu i roto i NgÄ Tikanga Ako Moroki o Aotearoa, puta noa i ngÄ tini wÄhanga katoa o te ao mÄtauranga. NÄ te akiaki, nÄ te tautoko hoki o Te HĹnore HÄkia Parata, kua whakawhitihia te rauemi nei ki te reo MÄori, kia noho mĹhio ai ngÄ mÄtua me ngÄ whÄnau ki ngÄ Ähuatanga o te ako tika, me te whai pÄnga o aua Ähuatanga ki tÄnÄ e mÄramahia ana, e hiahiatia ana e rÄtou mĹ te mÄtauranga o Ä rÄtou tamariki. E tohu ana anĹ hoki i te whakatairanga ake me te hĹrapa haere o te reo MÄori.
E tĹŤmanakohia ana mÄtou, ka whai hua tÄnei papakupu hei tino rauemi mÄ ngÄ kaimÄtauranga me ngÄ whÄnau.
Nicholas Pole
Te ManahautĹŤ me te Toihau Arotake
E tupu mai ana Ä tÄtou tamariki i tÄtahi ao tere panoni nei, e kotahi mai ai ngÄ wero e matatini haere ana me ngÄ whai wÄhitanga whakahihiko. Kua Äta whakaaro anĹ tÄ tÄtou rÄngai mÄtauranga â me ngÄ kaiako, ngÄ kaiÄrahi, ngÄ kaitiaki, me ngÄ kaiwhakahaere o roto - ki te ako e whai pÄnga ana ki te ao whÄnui; kia auaha, kia urutau hoki te kĹkiri whakamua tonu.
E whakarerekÄ haere ana ngÄ tikanga ako moroki i te Ähua o te whai wÄhi atu a ngÄ Äkonga ki Ä rÄtou akoranga, i te Ähua o Ĺ rÄtou huarahi ako, Ä, i ngÄ kaupapa anĹ hoki e Äkona ana e rÄtou. NÄ Änei panonitanga ka puta mai ngÄ tini ariÄ hou. He maha ngÄ kura o Aotearoa e panoni ana i Ä rÄtou tikanga ako, i ngÄ pĹŤnaha, i ngÄ taiao, i te whakamahinga o ngÄ hangarau matihiko, Ä, i te Ähua tonu o te mahi tahi ki kura kÄ atu, kia ea ai ngÄ matea o te Äkonga moroki.
Koia nei NgÄ Tikanga Ako Moroki o Aotearoa (NTAM), me ngÄ tikanga ako tika o te wÄ. E hÄpai ana i ngÄ Äkonga ki te tĹŤ mÄia, te Äta tĹŤhono atu, te whai wÄhi mÄtÄtoa, me te ako tĹŤroa tonu, kia Ähei ai rÄtou ki te kapo atu i ngÄ hua ka whakaratohia ki ngÄ mÄtauranga hou me ngÄ hangarau hou, Ä, hei whakapĹŤmau tonu i te toitĹŤ Ä-pÄpori, Ä-ahurea, Ä-Ĺhanga, Ä-taiao hoki o anamata mĹ tĹ tÄtou whenua.
Kua whakaemihia e Te Tari Arotake MÄtauranga tÄnei papakupu e whakamÄmÄ ake ana i ngÄ kupu Ä-kaupapa, hei hÄpai, hei whakatinana hoki i te mÄramatanga ngÄtahi ki ngÄ ariÄ e whakamahia ana i tÄnei wÄ tonu i roto i NgÄ Tikanga Ako Moroki o Aotearoa, puta noa i ngÄ tini wÄhanga katoa o te ao mÄtauranga. NÄ te akiaki, nÄ te tautoko hoki o Te HĹnore HÄkia Parata, kua whakawhitihia te rauemi nei ki te reo MÄori, kia noho mĹhio ai ngÄ mÄtua me ngÄ whÄnau ki ngÄ Ähuatanga o te ako tika, me te whai pÄnga o aua Ähuatanga ki tÄnÄ e mÄramahia ana, e hiahiatia ana e rÄtou mĹ te mÄtauranga o Ä rÄtou tamariki. E tohu ana anĹ hoki i te whakatairanga ake me te hĹrapa haere o te reo MÄori.
E tĹŤmanakohia ana mÄtou, ka whai hua tÄnei papakupu hei tino rauemi mÄ ngÄ kaimÄtauranga me ngÄ whÄnau.
Nicholas Pole
Te ManahautĹŤ me te Toihau Arotake
He maha ngÄ kura o Niu Tireni e whakarÄkei ana i Ä rÄtou tikanga ako, i ngÄ pĹŤnaha, i ngÄ taiao, te whakamahinga o ngÄ hangarau matihiko me te Ähua o te mahi tahi ki kura kÄ atu kia ea ai ngÄ matea Ĺ ngÄ Äkonga moroki. Ko NgÄ Tikanga Ako Moroki o Niu Tireni tÄnei (MLP). Ko ngÄ tikanga ako tika o te wÄ. Ko te Äwhina i ngÄ Äkonga kia tĹŤ mÄia, kia tĹŤhonohono, kia tino kuhu atu hei Äkonga ĹŤ ki te ako, e taea ana te whakatinana te whaiwhÄhitanga e puta mai ana i ngÄ mÄtauranga me ngÄ hangarau hou hei whakamau ki te pÄpori toitĹŤ, ki te ahureitanga, ki te ohaohatanga me te taiao anamata mĹ te motu (Te Marautanga o Niu Tireni, whÄrangi 8).
E panoni ana te MLP i tÄ te Äkonga kuhu ki Äna akoranga, i tÄ rÄtou ako me ngÄ mea e ako nei rÄtou. NÄ Änei panonitanga ka puta ngÄ tini ariÄ hou. Ko Ätehi ariÄ he kupu Ä-kaupapa mÄmÄ noa nei, ka whakamÄrama Ätehi i ngÄ rautaki ako, Ä, mĹ Ätehi ko ngÄ taputapu e whakamahia ana. I whakahoahoatia ai tÄnei papa kupu ki te whakatairanga i tÄtehi mÄramatanga kotahi mĹ ngÄ ariÄ e whakamahia ana i tÄnei wÄ tonu i roto i ngÄ Tikanga Ako Moroki o Niu TÄŤreni, horapa i ngÄ tari mÄtauranga, i ngÄ mÄtanga ako, i ngÄ mÄtua, i ngÄ whÄnau me ngÄ Äkonga.
Â
Kei te pakeke mai ngÄ Äkonga i tÄtehi ao matihiko. Ka ako rÄtou, ka whakamahi hoki i te hangarau hei hanganga tÄ taea e te nuinga o ngÄ pakeke. He hononga kaha kÄ atu Ĺ ngÄ rangatahi i Änei rÄ, he hononga whÄnui kÄ atu, tÄnÄ i te whakatupuranga o Ĺ rÄtou mÄtua. Kei te takahi rÄtou i te Ao o te MÄtauranga i hihiri ai rÄtou ki te mĹhio ki ngÄ tĹŤÄhuatanga, engari me nui ake tĹ rÄtou matainaina ki te whakaao mÄrama i te whÄnuitanga o ngÄ pÄrongo e wÄtea ana mÄ runga ipurangi. Me mĹhio ngÄ Äkonga ki te rapa, ki te tomo me te arohaehae pÄrongo, Ä, me whakamahi ki te whakatupu mÄtauranga hou, Ä, ka whÄngai ki tangata kÄ atu.
Kei te tomo Ä tÄtou Äkonga ki tÄtehi ao kei tua o te kura e tere panoni haere nei. Kei te tÄutuhia e ngÄ kura o Niu TÄŤreni te mate ki te whakapakari i te katoa o te Äkonga kia riro ai i ngÄ Äkonga ngÄ tohu tika i te wÄ e poipoitia ana ngÄ pĹŤmanawa e ihonui ai rÄtou ki te tĹŤ pakari i taua ao. E rÄrangi mai ana i roto i Te Marautanga o Niu TÄŤreni ngÄ uara, ngÄ mÄtÄpono me ngÄ tino Äheinga me pakari ake i roto i te Äkonga.
Â
I roto i tÄnei whakatakotoranga tonu, ka rangahaua ngÄ kĹrero hÄpai i te hunga
whaipÄnga mĹ:
⢠Te whai hua o te papa kupu
⢠Te whakaaetanga mĹ te whakamÄramatanga o ngÄ ariÄ
⢠Te whakatutukitanga o te papa kupu. He ariÄ kÄ atu e taea ana te whakauru atu?
⢠Te whakatakotoranga whakamutunga
Ko te whÄinga kia whakaputaina he whakatakotoranga mÄ runga i te ipurangi a ERO e Ähei ana kia tomokia e te tĹŤmatanui. Ka tÄpiri atu ki tÄnei ko te hononga-itua hei pĹŤtake mĹ ngÄ rauemi me ngÄ ipurangi, Ä, ka whakahoutia i roto i te wÄ.
MĹ ngÄ mÄtua, ka tirohia anĹ te reo, Ä, kei te whakamÄtauria e ERO ngÄ huarahi e taea ai te tuitui i te papa kupu ki ngÄ rauemi pÄpÄho matarau, e tere ai ngÄ mÄtua i runga i te terenga o Ä rÄtou tamariki, mÄ te MLP e wheakotia nei mai i te ECE tae noa ki te wÄ ka puta i te haikura.
E whakamÄnawa ana ki ngÄ kĹrero hÄpai ka hoki mai i mua i te Mahuru 30, 2016.
He maha ngÄ kura o Niu Tireni e whakarÄkei ana i Ä rÄtou tikanga ako, i ngÄ pĹŤnaha, i ngÄ taiao, te whakamahinga o ngÄ hangarau matihiko me te Ähua o te mahi tahi ki kura kÄ atu kia ea ai ngÄ matea Ĺ ngÄ Äkonga moroki. Ko NgÄ Tikanga Ako Moroki o Niu Tireni tÄnei (MLP). Ko ngÄ tikanga ako tika o te wÄ. Ko te Äwhina i ngÄ Äkonga kia tĹŤ mÄia, kia tĹŤhonohono, kia tino kuhu atu hei Äkonga ĹŤ ki te ako, e taea ana te whakatinana te whaiwhÄhitanga e puta mai ana i ngÄ mÄtauranga me ngÄ hangarau hou hei whakamau ki te pÄpori toitĹŤ, ki te ahureitanga, ki te ohaohatanga me te taiao anamata mĹ te motu (Te Marautanga o Niu Tireni, whÄrangi 8).
E panoni ana te MLP i tÄ te Äkonga kuhu ki Äna akoranga, i tÄ rÄtou ako me ngÄ mea e ako nei rÄtou. NÄ Änei panonitanga ka puta ngÄ tini ariÄ hou. Ko Ätehi ariÄ he kupu Ä-kaupapa mÄmÄ noa nei, ka whakamÄrama Ätehi i ngÄ rautaki ako, Ä, mĹ Ätehi ko ngÄ taputapu e whakamahia ana. I whakahoahoatia ai tÄnei papa kupu ki te whakatairanga i tÄtehi mÄramatanga kotahi mĹ ngÄ ariÄ e whakamahia ana i tÄnei wÄ tonu i roto i ngÄ Tikanga Ako Moroki o Niu TÄŤreni, horapa i ngÄ tari mÄtauranga, i ngÄ mÄtanga ako, i ngÄ mÄtua, i ngÄ whÄnau me ngÄ Äkonga.
Â
Kei te pakeke mai ngÄ Äkonga i tÄtehi ao matihiko. Ka ako rÄtou, ka whakamahi hoki i te hangarau hei hanganga tÄ taea e te nuinga o ngÄ pakeke. He hononga kaha kÄ atu Ĺ ngÄ rangatahi i Änei rÄ, he hononga whÄnui kÄ atu, tÄnÄ i te whakatupuranga o Ĺ rÄtou mÄtua. Kei te takahi rÄtou i te Ao o te MÄtauranga i hihiri ai rÄtou ki te mĹhio ki ngÄ tĹŤÄhuatanga, engari me nui ake tĹ rÄtou matainaina ki te whakaao mÄrama i te whÄnuitanga o ngÄ pÄrongo e wÄtea ana mÄ runga ipurangi. Me mĹhio ngÄ Äkonga ki te rapa, ki te tomo me te arohaehae pÄrongo, Ä, me whakamahi ki te whakatupu mÄtauranga hou, Ä, ka whÄngai ki tangata kÄ atu.
Kei te tomo Ä tÄtou Äkonga ki tÄtehi ao kei tua o te kura e tere panoni haere nei. Kei te tÄutuhia e ngÄ kura o Niu TÄŤreni te mate ki te whakapakari i te katoa o te Äkonga kia riro ai i ngÄ Äkonga ngÄ tohu tika i te wÄ e poipoitia ana ngÄ pĹŤmanawa e ihonui ai rÄtou ki te tĹŤ pakari i taua ao. E rÄrangi mai ana i roto i Te Marautanga o Niu TÄŤreni ngÄ uara, ngÄ mÄtÄpono me ngÄ tino Äheinga me pakari ake i roto i te Äkonga.
Â
I roto i tÄnei whakatakotoranga tonu, ka rangahaua ngÄ kĹrero hÄpai i te hunga
whaipÄnga mĹ:
⢠Te whai hua o te papa kupu
⢠Te whakaaetanga mĹ te whakamÄramatanga o ngÄ ariÄ
⢠Te whakatutukitanga o te papa kupu. He ariÄ kÄ atu e taea ana te whakauru atu?
⢠Te whakatakotoranga whakamutunga
Ko te whÄinga kia whakaputaina he whakatakotoranga mÄ runga i te ipurangi a ERO e Ähei ana kia tomokia e te tĹŤmatanui. Ka tÄpiri atu ki tÄnei ko te hononga-itua hei pĹŤtake mĹ ngÄ rauemi me ngÄ ipurangi, Ä, ka whakahoutia i roto i te wÄ.
MĹ ngÄ mÄtua, ka tirohia anĹ te reo, Ä, kei te whakamÄtauria e ERO ngÄ huarahi e taea ai te tuitui i te papa kupu ki ngÄ rauemi pÄpÄho matarau, e tere ai ngÄ mÄtua i runga i te terenga o Ä rÄtou tamariki, mÄ te MLP e wheakotia nei mai i te ECE tae noa ki te wÄ ka puta i te haikura.
E whakamÄnawa ana ki ngÄ kĹrero hÄpai ka hoki mai i mua i te Mahuru 30, 2016.
NgÄ Aria |
NgÄ WhakamÄrama |
PÄnga |
---|---|---|
Whakatere |
Ko te Äkonga ka tino puta tĹna ihu i roto i te tau kotahi. Ka tere kÄ atu te koke a te Äkonga, tÄnÄ, i te nuinga nÄ ngÄ akoranga arotahi. E pÄnei ana kia koke tonu ki te taumata ako tika. Ko te whÄinga matua kia hÄŤkoitia e ngÄ Äkonga te ara ki te taumata paetae i kĹ atu rÄnei o tÄnÄ e ai ki ngÄ Paerewa Ä-motu tĹmua o te whakaotinga o te tau 8, he tohu whai take rÄnei nĹ te kura tuarua. TÄrÄ Ätehi atu karangatanga e whakamahia ana, he Ĺrite te tikanga. Hei tauira, ko te Ako Whakatere me te Kauneke Whakahoro. |
 |
Tomonga |
 E kĹrero ana mĹ te whai wÄhitanga ki te whakamahi i ngÄ pĹŤrere, i ngÄ hanganga me te taiao, tae noa ki te hono ki ngÄ rauemi ako mÄ runga ipurangi, ki te whakapÄ atu ki ngÄ mÄtanga, ki ngÄ hua o te wÄnanga, ki ngÄ mÄtauranga hou, ki Ä rÄtou ake akoranga, ki ngÄ kupu tohutohu me ngÄ kupu akiaki. |
PĹŤrere, Taiao, Hanganga, Pae tukutuku |
Tuwheratanga |
Ko tÄtehi hua o te tomonga, tae atu ki te wÄteatanga me te noho a ngÄ kaiako me ngÄ Äkonga i runga i te ipurangi. Ko te manaakitanga o ngÄ tĹŤmanako mĹ te tuwheratanga, he mea nui mĹ roto i tÄtehi kura tae atu ki te whaiwhakaaro ki te hauora me te waiora o ngÄ Äkonga me ngÄ kaimahi, Ä, ko te whakatinanatanga o Änei hoki. Me whakaaro ngÄ kura ki te whai i te kauhanganui i waenganui i te 24:7 tuwheratanga me ngÄ tĹŤmanakotanga tika. Hei tauira: he pai noa iho te uta i te mahi ki runga i ngÄ kaiako ki te whaiwhai haere I ngÄ pakirehua ka puta i te waenganui pĹ? E whakaaetia ana kia tukuna e ngÄ Äkonga ngÄ tuhinga roa i te 11.59 i te pĹ, i te rÄ tonu o te rÄ tuku? He mea nui hoki te whakatau i ngÄ mÄharahara o ngÄ mÄtua e whakapae ana he nui rawa tÄ Ä rÄtou tamariki hono ki te ipurangi. Mehemea ka tomo ngÄ Äkonga ki ngÄ pĹŤrere mĹ te rÄ katoa, me whai rÄhui hoki te roa o te wÄ ki a rÄtou? |
PĹŤrere |
Akoranga manahau |
E kuhu ana ngÄ Äkonga ki ngÄ akoranga, e mahi ana i ngÄ kaupapa e tautoko ana i Ä rÄtou akoranga, kÄore i te noho kia purea noa e ngÄ mÄtauranga. Ka kuhu mai ki ÄrÄ momo kaupapa mahi ko ngÄ hui, ko te mahi kaupapa i runga i te kotahitanga, ko te waihanga whakaaturanga hei whÄngai i ngÄ kitenga, he whakamÄtau rÄnei i Ätehi mea. Ka Ähei hoki ngÄ Äkonga ki te whai wÄhi atu ki te whakatau i ngÄ kaupapa pÄrekareka hei matapaki me te whakatau i ngÄ whÄinga mĹ ngÄ akoranga. I te wÄ e tino kuhu ana ngÄ Äkonga ki Ä rÄtou akoranga, e whanakehia ana Ätehi pĹŤkenga kÄ atu mĹ te manaaki whaiaro tÄnÄ i te ako kÄkÄ noa. |
Kotahitanga, Kuhukore |
Urutau |
Ko ngÄ tukanga urutau, he tukanga e kuhu mai ai ko ngÄ tikanga ako, e mataara ana ki te ahurea o te Äkonga, o ngÄ rerekÄtanga, o ngÄ ngÄkaunuitanga, o ngÄ whirikoka me ngÄ matea. Kei te manaaki ngÄ akoranga urutau I ngÄ panonitanga, i ngÄ Ähuatanga e toko mai ana me ngÄ horopaki. Ko ngÄ wÄhi urutau, he wÄhi e Ähei ana ki te whakarerekÄ, kia hÄngai ki ngÄ matea ako o te wÄ. Hei tauira mÄmÄ nei, ko te nekehanga pea o ngÄ rawa o te akomanga e taea ai te mahi Ä-rĹpĹŤ. |
Tikanga Ako, WÄhi pÄŤngore, Kanorau |
Äheinga urutau |
Ko te raukaha ki te whakahÄngai mÄtauranga, rauemi me ngÄ Äheinga ki ngÄ tini Ähuatanga me ngÄ horopaki o te ako. |
 |
Hangarau urutau |
Ko ngÄ pĹŤrere e taea ana i roto i ngÄ tini Ähuatanga mĹ ngÄ tini kaupapa, hei Äwhina i te Äkonga. |
PĹŤrere |
Toa urutau |
Ko te mĹhio ki te Äta tÄutu i roto i ngÄ horopaki matarau, me te kite i Ätehi ture ake, i Ätehi uara rÄnei kÄore i te hÄngai (Timperley 2013) me te whakamahi anĹ i ngÄ tÄututanga e tika ana. Ko te whakatupu i ngÄ pĹŤkenga o te Äkonga te mea nui (te whakaaro nui) e Ähei ai ki te kĹwhiri i ngÄ rautaki ako mĹ ia Ähuatanga ako. |
ManatĹŤ, PÄŤngore |
Mana Ake |
I te wÄ e kĹrerotia ana te Äkonga, kei te whakaarotia te mĹhio me te raukaha o te Äkonga: kia tĹŤ e nui ai ngÄ hua kia nui ngÄ kĹwhiringa me te pĹŤkenga ki te whakaĹŤ I aua kĹwhiringa ki te Ärahi i ngÄ akoranga me te waha i ngÄ kawenga mĹ Ä rÄtou ake akoranga kia whakamanatia te ako whaiaro kia whai takoha ki ngÄ akoranga a Ätehi atu me te Ähua o te whakahaeretanga o Ĺ rÄtou hapori ako tae noa ki te mÄramatanga ki ngÄ tukanga mĹ te ako me te ara ki te takaako. |
Takaako |
Akoranga Mana Ake |
Ko ngÄ akoranga e Ärahi ana, e akiaki ana hoki i te Äkonga ki te whai i te kĹrero hÄpai, ki te whakatika hapa,me te waha i Ä rÄtou ake akoranga. E kĹrerotia ana te Äkonga hei hoa ako, tÄnÄ, i te kai noa i ngÄ mÄtauranga a te kaiako. |
Mana Ake |
Mataara |
I roto i te horopaki o te mÄtauranga, ko te Äheinga, me te kore Ähei ki te tÄutu i te panonitanga o ngÄ matea o ngÄ Äkonga â katoa kei te taumata pĹŤnaha me ngÄ mahi whakaako. |
Waiaro |
Ako |
He hononga kaiako, he Äkonga hoki âko te tamaiti te kaiako me te Äkongaâ (Pere, 1982) kei te whai akoranga hoki te pouako i roto i tÄnei tukanga ararua. |
TÄutuutu Akoranga |
Arohaehae me te whakahaumi |
Ko te arohaehae me te whakahaumi tÄtehi tukanga auaha e taea ai e te kaipÄnui te Äta whakatĹmene i ngÄ tuhinga e pÄnuitia ana me ngÄ whakaaro, ngÄ korero hoki o roto. NĹ rÄtou e arohaehae ana, e whakahaumi ana hoki, kei te tohu ngÄ kaipÄnui i ngÄ whakaaro, I ngÄ kĹrero, i ngÄ Ähuatanga rÄnei o ngÄ tuhinga, me te whai whakaaro ki Änei e ai ki Ĺ rÄtou ake mĹhiotanga me ngÄ mÄtÄpono Ä-iwi (e hono ana rÄnei ki tuhinga kÄ atu), tae atu ki te whakatau whakaaro, hei whiriwhiri i te tino ngako mÄ roto mai i te huinga o ngÄ whakaaro. Ka wetewetehia e ngÄ kaipÄnui ngÄ tuhinga kua pÄnuitia, ka mÄtaitia e ai ki tÄ rÄtou titiro, Ä, kua whakakotahihia mai anĹ ngÄ pÄrongo hei whakatupu i tÄtehi kete mÄtauranga hou. |
 |
Akoranga ahakoa ki whea / Äwhea |
He akoranga e taea ana ahakoa ki whea, he aha te Ähua, te wÄ rÄnei, ki roto, ki waho rÄnei kei tua o te akomanga, o ngÄ kaupapa ako rÄnei. Ka whakatairanga tÄnei i te whakamahinga o te KH. I te nuinga o te wÄ he mea whakakaha i ngÄ Äkoanga ki te waha kÄ atu i ngÄ haepapa mĹ te ako. (E ai ki Ätehi ko te Ako RangiwhÄwhÄ) Ka whakaĹŤngia e te nuinga o ngÄ kura ngÄ taumata me eke mĹ te wÄtea me te tere me tÄutu e ngÄ kaiako, waihoki me whakatauira e ngÄ kaiako te manaakitanga o tÄnÄ tukanga Hei tauira, Ko te tuku i ngÄ rauemi me ngÄ whakautu ki ngÄ Äkonga i te wÄ e taea ana e rÄtou, me te tuku i a pikaru ki te mahi i Äna mahi. |
Tuwheratanga, KH, Akoranga herekore |
Äporo |
He kamupene hangarau whai mana e whakaputa ana i ngÄ tini ratonga hangarau, i ngÄ rawa hoki pÄnei i te iWaea, i te iPapa, i te iPÄ, i te iWÄti, i te Make pÄnaho me ngÄ rorohiko. |
 |
TaupÄnga |
He tĹpĹŤtanga hĹtaka, he wehewehenga pĹŤmanawa rÄnei i waihangatia ai mĹ tÄtehi take ake. E tohua ana hei ata iti i te pĹŤrere ka patohia e koe ki te whakatuwhera i te hĹtaka. Hei tauira. he kÄmera e whakaahua ana i te taupÄnga kiriata. |
Matihiko, Ipurangi, Mahi kÄmu |
Hangarau hÄpai |
He tini Ähuatanga matihiko me ngÄ akoranga Ä- ipurang i i ako ai ngÄ Äkonga i ngÄ tohutohu kua oti kÄ te hopu pÄnei i ngÄ tĹŤmahi kiriata, i ngÄ akoranga mahi kemu rÄnei. KÄore ngÄ kĹrero i te puta kanohi ki te kanohi mai, i taua wÄ rÄ rÄnei. KÄore nga Äkonga katoa e mahi ana i te mahi Ĺrite i te wÄ kotahi. Ka mahi takitahi, i ngÄ wÄ e tika ana mĹ rÄtou. Hei tauira, ko te whai wÄhi atu ki ngÄ rauemi akoranga mÄ tÄtehi PĹŤnaha Manaaki Akoranga. |
PĹŤnaha Manaaki |
Poutama akoranga |
He akoranga whÄnui, hĹhonu, whakapÄtari hoki ki te whakatupu i te mÄtauranga me te mÄramatanga. |
 |
Houtupu |
Motuhenga â hei karangatanga mÄ ngÄ Äkonga. |
 |
Aromatawai houtupu |
He arotake i te koke a tÄtehi Äkonga mÄ roto i ngÄ horopaki motuhenga i runga anĹ i te pÄŤngore mĹ te Ähua me te wÄ ka aromatawaingia ai te Äkonga. |
Kotahitanga, he horopaki nĹ te ao tĹŤroa ake |
Akoranga houtupu |
He whaiwÄhitanga akoranga e whakamana ana i te Äkonga ki te hÄŤraurau i ngÄ wero nui i te ao tĹŤroa nei. E taea ana tÄnei ki roto, horapa rÄnei i ngÄ wÄhi ako, Ä, haere nei te wÄ ko te mahi a ngÄ Äkonga i runga i te kotahitanga tÄtehi hua. Hei tauira, mahue kÄ nei te whakaĹŤ i tÄtehi whakakaupapatanga mĹ ngÄ Ähuatanga me ngÄ rĹrahi o ngÄ hanga i roto i ngÄ pukapuka, ka Ähei kÄ ngÄ Äkonga ki te tÄtai i te nui o te peita e taea ai e rÄtou te peita tÄtehi whare kurÄŤ e whakahoahoatia ana, e whakatĹŤria ana rÄnei. He akoranga ka puta i te wÄ ka mau kÄ atu tÄtehi Ähuatanga. |
KH, Akoranga herekore |
Hangatangata |
He ata, he Ähua rÄnei e whakamahia ana hei whakakanohi i tÄtehi tangata kei roto i te kÄmu rorohiko, he pae ipurangi he aha atu rÄnei. Hei tauira, ko te taurite matihiko-kore nei ko ngÄ taputapu moroiti o Monopoly â he kaitÄkaro rerekÄ ia taputapu. |
 |
Äwhina |
He Äwhina, he tautoko hoki i tÄtehi. |
 |
PĹŤrauhiko |
Te nui o te kĹrero e taea ana e ngÄ aho whakawhitiwhiti te kawe, tae atu ki te tere tae atu me te tuwhera o ngÄ rauhiko. |
Rauhiko |
Haki |
He rauhiko tÄnei kua huri hei hanga e taea ana e te mihini te pÄnui. I te nuinga o te wÄ he rÄrangi tarapu e kitea ana i runga i ngÄ rawa, hei tauira, he pÄkete pihikete. Ka mÄtaitia te haki i te wÄhi hoko hei tohu i ngÄ rawa me te utu. |
 |
TĹpĹŤtanga raraunga |
He puna iti o ngÄ raraunga i hiatongatia ai horapa i Ätehi puna matapĹkere nui. Hei tauira, ko ngÄ raraunga angitu mĹ ia akomanga i roto i te kura i kohia ai hei whakaatu i te angitu horapa i te kura. |
Raraunga |
Akoranga whenumi |
He akoranga ka puta i te wÄ e whakaakongia ana tÄtehi wÄhanga kotahi o te kaupapa me ngÄ tohutohu mÄ te matihiko me ngÄ pae tukutuku. Ka toko ake hoki ngÄ akoranga i hanga kÄ atu, pÄnei i te whakaako kanohi ki te kanohi. He paku mana Ĺ ngÄ Äkonga i runga i te wÄ, te wÄhi me te ara, te tere rÄnei o tÄ rÄtou ako. |
Pae tukutuku, Matihiko |
Rangitaki |
He pae tukutuku whakawhitiwhiti e tuku ai, e pĹhi ai hoki te tangata i Ĺna whakaaro. Ka whai wÄhi Ätehi atu hoki ki ngÄ whakawhitinga whakaaro. |
Pae tukutuku |
TohuwÄhi |
Ko te taurite; ko te tohuwÄhi o te pukapuka tonu nei. Ka whakairia ake he hononga ki te whÄrangi ipurangi kei te pĹŤtirotiro e wawe ai, e mÄmÄ ai te whaiwhai atu. |
PĹŤtirotiro, WhÄrangi |
TĹŤtohuwÄhi |
He tiaki i te tĹŤwÄhi o tÄtehi pae tukutuku, he mea rÄnei o tÄtehi puna kĹrero, e hiahia nei koe kia tere ai tĹ tomo anĹ, pÄnei i te tiaki i tÄtehi whÄrangi. |
Pae tukutuku |
WÄhi motuhake |
He wÄhi i tua atu i ngÄ wÄhi matua o te rĹŤma e taea ai e ngÄ Äkonga te mahi takitahi, i roto rÄnei i ngÄ rĹpĹŤ iti. |
 |
PĹŤtirotiro |
He pĹŤmanawa tautono mĹ te whakahokitanga, mĹ te whakaaturanga me te whakawhitiwhiti haere o ngÄ puna kĹrero i runga i te tukutuku-ao-whÄnui. Hei tauira, ko KĹŤkara, ko RÄwhari, WhakatĹmene Ipurangi (WI) |
TaupÄnga, PĹŤmanawa, Pae Tukutuku Ao WhÄnui, www |
MMTH â Mauria Mai |
Mauria mai tĹ ake pĹŤrere/hangarau. E aro ana tÄnei ki ngÄ tikanga o te whakamana, o te pÄtai rÄnei ki ngÄ Äkonga kia haria mai Ä rÄtou ake pĹŤrere waea (rorohiko pĹnaho, papa rorohiko, he waea koi) ki te kura, me te whakamahi i aua pĹŤrere ki te tautoko, ki te rangahau, ki te hopu hoki me te whakaatu i ngÄ akoranga. I te nuinga o te wÄ, ka whakaaetia rÄtou ki te takiuru ki te hononga kura mÄ Ä rÄtou pĹŤrere ake. |
PĹŤrere, KĹtuinga, |
KA3KOAU |
He kĹrero ki te tokotoru ki te wÄnanga i ngÄ whakaaro me te whakatupu mÄramatanga tĹmua o te tono ki te kaiako. |
 |
HĹpuni |
He wÄhi noho e taea ai e tÄtehi rĹpĹŤ kua karangahia te whakawhiti pÄrongo, he kĹrero Ĺpaki i te nuinga o te wÄ. |
 |
Ana whakaaro |
He wÄhi mĹ te ako takitahi, mĹ te whai whakaaro, mĹ te pÄnui wahangĹŤ me te rere o ngÄ hau auaha. |
 |
Pukarangi |
He rorohiko pĹnaho e whakamahi ana i te PĹŤnaha Pukarangi Whakahaere (OS). E hÄngai ana ki ngÄ taupÄnga KĹŤkara, hei tauira, ko ngÄ kĹnae KĹŤkara. Ka whakairia te rauemi ki te Kapua, ka tÄŤkina i te Kapua hoki. Ko te nuinga o ngÄ pukarangi he rorohiko pĹnaho iti iho i ngÄ mea pupuru i ngÄ rauemi i roto i ngÄ mahara ake o te rorohiko. |
TaupÄnga, PĹŤnaha Whakahaeere, KĹŤkara, Kapua, |
Kapuahiko |
He whata mariko rauhiko e taea ana te whÄwhÄ i ngÄ wÄhi katoa, tÄnÄ i te mate ki te hono atu ki tÄtehi pĹŤrere kotahi. E mĹhiotia whÄnuitia ana ko âTe Kapuaâ. |
Rauhiko, Mariko, |
AromÄtaitahi |
He mahi aromatawai i runga i te kotahitanga e puta ngÄtahi ai i te kaiaromatawai me te tangata e aromatawaingia ana he mahi. E taea ana tÄnei mahi e te kaiako, e tÄtehi pia, e ngÄ mÄtua rÄnei. |
Kotahitanga |
Marautahi |
Ko te mahi ngÄtahi ki te whakarÄkai i te marau e hÄngai ana ki te noho rangapĹŤ i waenganui i te kaiako, i ngÄ Äkonga, Ä, i Ätehi wÄ i waenganui tonu i ngÄ mÄtua ki te whakawhanake he marau e tino kuhu ai, e tino toro ai ngÄ Äkonga i roto i ngÄ akomanga, i ngÄ rĹpĹŤ rÄnei. Ka tĹŤtakina tonutia ngÄ here ki te marautanga o Niu Tireni, engari he houtupu ngÄ horopaki mÄ ngÄ Äkonga. |
Horopaki houtupu |
Akotahi |
Ka puta tÄnei Ähuatanga i te wÄ ka mahitahi ngÄ tamariki me ngÄ kaiako ki te whakatupu mÄramatanga me te mÄtauranga e pÄ ana ki te ao. Ka mÄrĹ kÄ atu ngÄ taura here tÄngata i te akotahi i waenganui i te rangapĹŤ ako katoa. |
 |
Whakaakotahi |
He hanga e tohe ana i te kotahitanga me te kĹrerorero i waenganui i ngÄ mema katoa o te tÄŤma kaiako e riro ai i te katoa te haepapa ki te manaaki i Ä rÄtou rĹpĹŤ Äkonga. I te nuinga o te wÄ ka whakatomenehia e te tÄŤma ngÄ raraunga e pÄ ana ki te angitu me ngÄ whanonga ako, Ä, ka maheretia te ara tika kia tutuki ai ngÄ matea ako o ngÄ Äkonga katoa. I te nuinga o te wÄ ko te ara tika ko ngÄ tĹŤmahi rerekÄ mÄ ngÄ Äkonga rerekÄ. |
 |
Whakaakoako |
He kĹrero taumÄtakitahi e aro ana ki te whakapai ake i te mahi mÄ roto mai i ngÄ pÄtai, te whakarongo pÄŤkari me ngÄ wero e tika ana i roto i tÄtehi taiao tautoko, akiaki hoki. E aro ana ngÄ whakaakoako ki te putanga e hiahiatia ana. Hei tauira, ko te whakaakoako i te Äkonga kia mÄia ai tana tĹŤ ki te kĹrero. |
WhakaÄrahi |
Uhingaro |
He rÄrangi tohutohu e ora ai tÄtehi hĹtaka rorohiko, Ä, e taea ai e tÄtou te waihanga Ätehi pĹŤmanawa me Ätehi taupÄnga pae tukutuku. Ko te pĹŤtirotiro, ko te pĹŤnaha whakahaere, ko ngÄ taupÄnga o runga waea me te Pukamata he mea hanga katoa e te uhingaro. |
Uhingarotanga, TaupÄnga, Pae tukutuku, PĹŤtirotiro, PĹŤnaha whakahaere, Pukamata |
Whakauhingaro |
He tuhituhi i Ätehi tohutohu e ora ai tÄtehi hĹtaka. MÄ te ako i ngÄ uhingaro e taea ai e te tangata te ako ngÄ rÄrangi tohutohu hei mahi i tÄtehi pae tukutuku, i ngÄ kÄmu me ngÄ taupÄnga. I tÄnei wÄ he kĹwhiringa te whakauhingaro i roto i ngÄ kura. |
TaupÄnga, Uhingaro, PĹŤnaha whakahaere, PĹŤmanawa, Pae tukutuku |
PĹŤtaiao hinengaro |
Ko te ako i ngÄ mahinga o te hinengaro me Ĺna Ähuatanga. E ai ki ngÄ pĹŤtaiao hinengaro hou, ko te mÄtauranga kounga me te mÄramatanga ngÄ mea nui i roto i te whakawhanaketanga o ngÄ Äkonga mÄia, tÄnÄ anake, i te nui o te mÄtauranga ka whakawhiwhia. |
 |
Whiringa whakaaro |
Ko te hikitanga o te kohu i kite ai koe e tukituki ana Ĺ whakaaro e rua, Ä, he uaua te kite i te hĹhonutanga me ngÄ wero o roto. |
 |
Kotahitanga |
Ko te mahi ngÄtahi a te takitahi hei tÄŤma mĹ ngÄ take, mĹ ngÄ kaupapa, mĹ ngÄ whÄinga rÄnei i runga i te riterite, e ako ai rÄtou mai i Ätehi, e ako atu ai ki Ätehi hoki. He mana ake i te whakakotahi anake. Ko te kotahitanga i roto i te ako tÄtehi Ähuatanga ka pupĹŤ ake i waenganui i ngÄ Äkonga tokorua, i roto rÄnei i tÄtehi rĹpĹŤ nui, Ä, he maha Ĺna mata. |
 |
Rukutahi |
Ka ako ngÄtahi ngÄ Äkonga kia mÄrama kÄ atu rÄtou ki te ao e noho nei rÄtou. Ka waihangatia he pÄtai, ka whakaemitia, ka arohaehaetia hoki ngÄ kĹrero taunaki, ka puta he mahi hei whai ake me te whÄngai i ngÄ kitenga me ngÄ taunakitanga. |
 |
TÄtai |
He tukanga e whai ana i tÄtehi whakaraupapatanga e riro ai te whakautu (tÄtaitanga). E hÄngai ana hoki ki te whakahaeretanga o te rorohiko, o te pĹŤnaha rÄnei kia kitea te mÄramatanga. E whakamahia ana hoki hei whakakaupapa i te PĹŤtaiao Rorohiko. |
Whakaaro TÄtai |
TÄtai whakaaro |
E kuhu mai ana ko ngÄ pĹŤkenga maha, e hÄngai ana ki ngÄ Ähuatanga o te tÄtai, e whakamahia ana kia nui ake te mÄramatanga me te whakaoti rapanga. E tÄpiri ana ki tÄnei ko ngÄ pĹŤkenga hiringa e whakawhanakehia ana horapa i te marau, pÄnei i te auahatanga, i te mĹhio ki te whakamÄrama me te mahi ngÄtahi. Waihoki, ko ngÄ tino pĹŤkenga mĹ te whakaoti rapanga pÄnei i te whakaaro arotau. Hei tÄpiri anĹ ko te mÄrama ki ngÄ whanonga o te tangata i roto i ngÄ tini kaupapa. |
TÄtai |
Mahere kaupapa |
He momo taputapu hÄpai i ngÄ mahere kaupapa mĹ te whakariterite me te whakaahua mÄtauranga. Ka noho pea hei hoahoa e whakaatu ana i ngÄ hononga i waenganui i ngÄ ariÄ me ngÄ whakaaro. I te nuinga o te wÄ ka kitea pea te hononga mÄ tÄtehi porowhita honohono, mÄ te hono rÄnei o ngÄ rÄrangi me ngÄ kupu. |
 |
Akorua |
E hÄngai ana ki ngÄ akomanga â ngÄ akomanga e haere ana i te wÄ kotahi. |
 |
Akoranga |
I Niu TÄŤreni nei, e aro ana ki ngÄ akoranga i puta mai ai i te tuituitanga o ngÄ hangarau ki ngÄ akoranga, kia tutuki ai ngÄ tino mĹ ngÄ Äkonga o ngÄ kura me ngÄ hapori. E taea ana ngÄ hononga Ä-rohe, Ä-ao hoki. MĹ Ätehi, ko te akohono e aro ana ki ngÄ akoranga moroki e arotahi nei te horopaki, mĹ ngÄ akoranga ki te mana Ĺrite. |
NgÄ Waiaro, Mahira, |
Hononga |
Ko te hononga o te tangata ki tangata kÄ atu i waho atu o te akomanga. Ka mÄrĹ kÄ atu ngÄ hononga ki te tika te whakamahitanga o ngÄ hangarau matihiko. |
 |
Whakaao MÄrama |
Ko te whakaao mÄrama e kĹrero ana mĹ te Ähua o tÄ te tangata whai pea i te mÄtauranga me ngÄ akoranga. Ko te ariÄ e mea ana ka whai mÄramatanga te tangata mĹ te ao e noho nei rÄtou, ka whiwhi i ngÄ mÄtauranga kia tupu kÄ atu ai Ĺ rÄtou ake wheako. KÄore pea i te tika tÄnei momo whakawhiwhinga ki te mÄtauranga i ngÄ wÄ katoa. |
 |
Akoranga arotahi |
He Ähuatanga ako e mahi tahi ai ngÄ Äkonga ki te Äwhina i a rÄtou anĹ, i te wÄ tonu e tĹŤ nei te kaiako hei kaiÄrahi, hei kaimanaaki rÄnei. I te nuinga o te wÄ, kÄore i te pÄrÄ rawa te whakatakotoranga o ngÄ whakaritenga mĹ te akoranga arotahi, pÄnei i te kotahitanga. Ka whakaĹŤ hoki tÄnei tukanga i ngÄ akoranga ake a ngÄ Äkonga tae atu ki te ako a Ĺ rÄtou mema, katoa he pĹŤkenga whakawhanaunga e whanaketia ana. |
 |
Auahatanga matanui |
He uepĹŤ kua whakatakotohia he huarahi atu anĹ mĹ te manatÄrua. E tĹŤhonotia ana ngÄ ara e rua, i waenganui i te manatÄrua ake, arÄ, ko te kore whakamahi i ngÄ kĹrero i te korenga o te whakaaetanga, me ngÄ wÄhi tĹŤmatanui kÄore he take o te whakaaetanga. I te nuinga o te wÄ, mÄ te raihana auahatanga matanui e whakaaetia ai ngÄ tÄngata ki te whakamahi, me te tĹŤhonohono Ä-ture nei i runga anĹ i te kore whakamahi ki te penapena moni. |
 |
Whakaaro arohaehae |
He mĹhio ki te Äta whakaaro me te whakaaro tika mĹ ngÄ huarahi, mĹ ngÄ mahi rÄnei. E tÄpiri ana ki tÄnei ko te mĹhio ki te kuhu ki ngÄ Ähuatanga whaiwhakaaro, me te noho puku. MĹ te tangata kei a ia ngÄ pĹŤkenga whakaaro arohaehae, ka taea e ia ngÄ hononga arotau i waenganui i ngÄ whakaaro me te whakatau i te mana o tÄtehi puna pÄrongo. |
 |
Whai huatanga |
Te tukanga mĹ te penapena rawa mĹ te wÄhi mahi, i te nuinga o te wÄ kei te pae tukutuku, nĹ tÄtehi huinga tÄngata |
Pae tukutuku |
Mana ahurea |
E kĹrero ana mĹ ngÄ whakaaro me ngÄ mÄtauranga ka pÄ ki te tangata e kuhu atu ana ki ngÄ mahi whakawhanaunga. Ko ngÄ Ähuatanga ka puta mai i ngÄ tikanga whakahaere ko te mĹhio ki te kĹrero me te tuhi tika, katoa he mana ake. Ko te mana ahurea kÄore i te hÄngai ki te moni, ki te wÄriu tĹpĹŤ, ki ngÄ tÄtainga pĹŤtea rÄnei. Ka whakaute, ka karangatia hoki e ngÄ kaiako te mana ake o ngÄ Äkonga ki te akiaki i te kuhutanga atu ki ngÄ akoranga. |
 |
Haumaru- tÄururangi |
Ko te mĹhio ki te mahi i runga i te tika me te pono mÄ runga i te ipurangi me ngÄ taiao honohono kÄ atu. MĹ ngÄ kura, ko te haumaru-tÄururangi he mea whakaĹŤ i te ara pai ki ngÄ hua nui ka taka mai i ngÄ hangarau me te ako i ngÄ Äkonga ki te tautuhi me te manaaki i ngÄ mĹrearea e pÄ ana ki te KH. |
Hononga, Ipurangi, KH |
Papatohu |
I te ao hangarau pÄrongo, ko te papatohu he rite ki te papatohu o te waka, e whakarite mai ana, e whakaatu ana hoki i ngÄ pÄrongo hei whakahoahoatanga, Ä, e mÄrama ana te pÄnui. TÄrÄ ngÄ papatohu rorohiko he taunekeneke Ätehi. |
Taunekeneke |
Raraunga/Rauhiko |
He pÄrongo kua tahuritia hei hanga mÄmÄ ki te nuku, ki te whiriwhiri rÄnei. MĹ tÄtehi akomanga, ka Äpiti atu ki ngÄ raraunga ko ngÄ kĹrero aromatawai, ko te rÄhita whakakanohi, ko ngÄ kĹnae ako rÄnei. I roto i te horopaki o te rorohiko, ko te rauhiko he pÄrongo matihiko e taea ana e te rorohiko te kai. Ka taea te tiki ake ngÄ rauhiko me te tĹŤhono ki rorohiko kÄ atu, ki te pae tukutuku rÄnei. He maha ngÄ ritenga ipurangi ka whakaae anake ki tÄtehi kohinga rauhiko kua oti te whakatau kia rere ki roto, ki waho hoki o te rorohiko ia marama. Ko te paita he wehenga nĹ te rauhiko rorohiko. |
Rauhiko nui, Matihiko, |
Raraunga Ärahi |
He huarahi e kite ana i te hua o ngÄ whakataunga kua taunakitia e ngÄ raraunga. Ka whakaratohia e ngÄ arohaehaetanga raraunga tÄtehi matapihi ki te mĹhio o ngÄ Äkonga ki ngÄ mea me mĹhio rÄtou, me ngÄ ara hei whakaea i Ĺ rÄtou matea ako. Ki te whai arohaehae hÄngai me ngÄ kĹrero mĹ ngÄ raraunga, ka taea e te pouarahi te whakatau tika i runga i te mĹhio, hei painga mĹ ngÄ putanga Äkonga. |
Raraunga |
RÄW |
Tirohia ngÄ Raraunga Ärahi Whakataunga. |
Raraunga Ärahi |
Akoranga rÄtĹ |
I roto i te akomanga e aro nui nei ki te akoranga rÄtĹ, ka whakatinana ngÄ Äkonga i ngÄ mea kua ako nei rÄtou i roto i tÄtehi kaupapa, i roto i tÄtehi horopaki rÄnei, tae noa ki ngÄ Ähuatanga hou kua toko ake i roto i ÄrÄ. Kei te kite rÄtou i te hÄngaitanga o ngÄ akoranga ki te ao tĹŤroa nei. Kei roto i te akoranga rÄtĹ ko te ĹŤ tonu, ko te whÄnuitanga me ngÄ Ähuatanga pai e whai pÄnga ana ki te whanonga o ngÄ Äkonga, ki Ĺ rÄtou whakaaro, kare Ä-roto rÄnei. |
 |
TĹŤmahi akoranga |
Kei te arotahi ngÄ akoranga ki te tukanga o te ako, e whakatupu nei i te mÄtau o ngÄ Äkonga ki te Ärahi i Ä rÄtou ake akoranga me te mahi i Ätehi mahi e hÄngai ana ki Ä rÄtou akoranga. He hoa haere ngÄ kaiako me ngÄ Äkonga i roto i ngÄ tĹŤmahi ako rÄtĹ, he Ähuatanga nĹ te whakatĹmene, nĹ te whakahonohono me ngÄ take whÄnui nĹ te ao tĹŤroa tonu. |
 |
Akoranga manapori |
He pae tawhiti nĹ te ao mÄtauranga tÄnei, Ä, ko te manapori he whÄinga, he whakaraupapatanga tohutohu hoki. Ko te tĹŤhonotanga o ngÄ mÄtÄpono manapori ki te ao mÄtauranga, Ä, ka whai wÄhi hoki pea ko te tino rangatiratanga i roto i te hapori hei mana Ĺrite, tae atu ki ngÄ mÄtÄpono tika, ki te whakaute me te whakapono. |
 |
Tikanga tuwhera |
He mea mÄrakerake, he ngÄtahi hoki tÄ ngÄ kaiako mahi tahi me te mahere tahi. Ka tonoa e ngÄ kaiako, Ä, he mea nui ki a rÄtou te kĹrerorero, te rapa haere me te arohaehae ngÄtahi i ngÄ Ähuatanga, o ia rÄ, o Ä rÄtou tikanga mahi. KÄore he kĹŤaha e kati ana. |
Mahira, Kotahitanga |
PĹŤrere |
He kupu e whakaahua ana i ngÄ hangarau matihiko pÄnei i te iPapa, i te waea koi, i te rorohiko pĹnaho me ngÄ pukarangi. |
Matihiko |
WhakamÄtau kĹingo |
He aromatawai e taea ai e te kaiako te tautuhi ngÄ Ähuatanga ako whirikoka me ngÄ matea o te takitahi. Ka whakamahia ngÄ putanga hei mahere i ngÄ tĹŤmahi kia koke kÄ atu ngÄ Äkonga hei Äkonga. |
 |
Kauwhau |
Ko te kauwhau e kĹrero ana mĹ te Ähua o te whakaako e rite nei ki tÄtehi kaikauwhau, he tikanga whakaako nĹ mua rÄ anĹ. Ko te otinga atu, ka tohutohungia ngÄ Äkonga, tÄnÄ, i te whai wÄhi atu ki roto i ngÄ akoranga. |
Akoranga manahau |
Tangongitanga |
Ka whakaratohia e te kaiako ngÄ tĹŤmahi ako rerekÄ mĹ ngÄ wÄhanga o te akomanga. Ka whakahoahoatia Änei kia ea ai ngÄ matea ako, ngÄ whirikoka me ngÄ ngÄkaunuitanga o ngÄ Äkonga. I te nuinga o te wÄ, he tĹŤmahi âme otiâ tÄrÄ Ätehi âka taea te mahi.â Ka whai kĹwhiringa ngÄ Äkonga mĹ ngÄ tĹŤmahi ka mahia e rÄtou nĹ te puna âka taea te mahiâ, Ä, tÄrÄ Ätehi atu wÄ ka Ärahina rÄtou ki Ätehi mahi hei whakapiki i te whirikoka i roto i tÄtehi Ähuatanga o Ä rÄtou akoranga |
Me otiâ me te âka taea te mahi,â Akoranga HÄngai, Ähuatanga Ako Huri Noa, AAHN |
Akoranga tangongi |
Tirohia te tangongitanga |
Tangongitanga |
Matihiko |
He mea e whakamahi ana i te uhingarorua (he uhingaro matarua). E hÄngai ana te whakamahinga o te matihiko ki ngÄ mea kei te taumata mÄmÄ, me te whakamahinga o te uhingarorua. Hei tauira, ko te rorohiko tÄtehi pĹŤrere matihiko, pÄnei i te waea me Ätehi atu mea. Ki te âmatihokotiaâ tÄtehi akomanga, kei te whakamahia ngÄ taputapu nĹ te pae tukutuku ki te whakarite mai i ngÄ rauemi mĹ te akoranga, he maha ngÄ wÄ ka mÄmÄ kÄ atu te tomo atu me te mahi i runga i te kotahitanga mÄ ngÄ Äkonga me ngÄ kaiako. |
Ipurangi, Kotahitanga |
Kirirau matihiko |
He tangata e mÄia ana, e mÄrama ana hoki ki te whakamahi i ngÄ KH (Hangarau Whakawhiti Whakaaturanga) i roto i ngÄ tini Ähuatanga. Ka mahia i runga i te pono, e whakaatu ana i ngÄ pĹŤkenga whakaaro arohaehae, me te kite anĹ, he manaaki hoki i ngÄ wero o te ao matihiko. He whai tikanga, he whai hua, he whakaute ngÄ hononga ki tangata kÄ atu i runga i te ipurangi. |
Hikorangi, KH, Ipurangi, |
Hononga Ä- matihiko |
He Äheitanga ki te kĹrero me te hono atu ki te tukutukuao- whÄnui. |
Tukutuku-ao-whÄnui |
WhÄrua matihiko |
Te whÄrua i waenganui i te iwi mĹhio ki te whakamahi hangarau, me te iwi kore mĹhio. E tÄpiri ana ki Änei hangarau ko ngÄ waea, ko te pouaka whakaata, ko ngÄ rorohiko ake me te ipurangi. I Ätehi wÄ ko te whÄrua te hua i te korenga o tÄtehi tomonga ki te ipurangi, ki ngÄ pĹŤrere rÄnei. |
Tomonga, PĹŤrere |
MÄtauranga matihiko |
Te pĹŤkenga ki te kimi, ki te whakarite mai, ki te mÄrama, ki te arotake me te whiriwhiri i ngÄ pÄrongo mÄ ngÄ hangarau matihiko. Ka whakamahia e ngÄ Äkonga ngÄ hangarau tika kia tutuki ai tÄ rÄtou e hiahia nei. (Ka toro atu Ätehi ki te âmÄtauranga matihikoâ hei rerenga atu anĹ mĹ te âwhakamahi matihikoâ). |
Whakamahi Matihiko, |
Tapuwae matihiko |
Ko ngÄ kĹrero katoa ka toe mai nĹu e whakamahi ana i te ipurangi. Ko ngÄ pitopito kĹrero o runga o ngÄ pae pÄpÄho pÄpori, ko te huirangi, ko ngÄ taupÄnga me ngÄ kohinga ÄŤmera, katoa nĹ tÄtehi wÄhanga o ngÄ whakamahinga o te pae tukutuku, Ä, he wÄ pea tĹna ka kitea e tangata kÄ atu, e whÄia ana rÄnei i roto i tÄtehi pÄtengi raraunga, ahakoa i maharatia kua whakamoea kÄtia e koe. Ko te whakatupu i te mÄramatanga i roto i ngÄ Äkonga mĹ te Ähuatanga ka puta pea i ngÄ tapuwae matihiko, i tÄtehi mea whai take e hÄngai ana ki Ä rÄtou akoranga me te manaaki anĹ i tĹ rÄtou haumarurangitanga. Â |
Pae tukutuku, paepÄpÄho- |
Manene matihiko |
He tangata kua toro atu ki te hangarau matihiko hei kÄŤnaki i Äna ake mahi. He tokomaha ngÄ kaiako he manene matihiko, Ä, he maha tonu ngÄ wÄ he Äkonga kei ngÄ akomanga kua waia ake rÄtou ki te mahi i ngÄ pĹŤmanawa me ngÄ Äheinga o ngÄ pĹŤrere. |
Hangarau matihiko, |
Akoranga matihiko |
E whakaratohia ana e te pae tukutuku he wÄ e Ähei ai ngÄ Äkonga ki te ako mÄ te akoranga matihiko, Hei tauira, mÄ te tĹŤhonohono hononga, mÄ te ipurangi, mÄ ngÄ hui kiriata, mÄ ngÄ kĹnae KĹŤkara rÄnei. Ka haere ngÄ akoranga mÄ te kotahitanga, mÄ te whakaputa rauemi, mÄ te whai wÄhi atu me te takoha atu ki ngÄ kĹrero me ngÄ whakataunga. |
Pae tukutuku, Ipurangi, |
WhÄinga Ako |
He rauemi matihiko i runga anĹ i te whakaaro mÄtauranga. Ka whakamahia pea e ngÄ Äkonga ngÄ whÄinga ako matihiko i roto i ngÄ akomanga, kanohi ki te kanohi, mÄ te ipurangi, i roto rÄnei i ngÄ akoranga whenumi. Hei tauira, ko te rauemi matihiko he kÄmera, he whakaahua ipurangi, he pÄtuhi, he whakaaturanga, he kĹnae ipurangi, he kiriata o ngÄ kauwhau, he kĹrero TED, he kÄmu, he whakatarunatanga rÄnei. |
Akoranga Whenumi, |
MÄtauranga matihiko |
Ko te mĹhio ki te whakamahi i ngÄ hangarau matihiko ki te ako, ki te mahi me te tÄkaro. E mÄtau ana ngÄ Äkonga ki te whakamahi i ngÄ hangarau, engari ehara i te mea he whai hua te katoa o ngÄ whakamahinga. (Ka toro atu Ätehi ki te âwhakamahi matihikoâ hei rerenga atu anĹ mĹ te âmÄtauranga matihikoâ). |
MÄtauranga Matihiko, |
MÄtanga matihiko |
He tangata i rumakina ai i roto i te hangarau nĹna e pakeke mai ana, pÄnei i te pae tukutuku, i ngÄ rorohiko, me ngÄ pĹŤrere waea i ngÄ Ähuatanga katoa o tĹna ao. |
 |
Hangarau matihiko |
Ko ngÄ hangarau katoa e whirinaki atu ana ki ngÄ uhingarorua hei whakaatu i ngÄ kupu me ngÄ nama. |
Matihiko, Uhingaro |
Taunaha akoranga |
He raupapatanga e hÄngai tonu ana ki te mahira, he aro ngÄtahi ki te whakaoti rapanga. Ka toro atu te Äkonga ki Ĺna ake wheako me Ĺna ake mÄtauranga ki te taunaha i ngÄ tika me ngÄ hononga, tae atu ki ngÄ akoranga hou. Ka ako ngÄ Äkonga ki te taunekeneke me te ao mÄ te taunaha me te rÄwekeweke kaupapa, mÄ te pakanga ki ngÄ pÄtai me ngÄ tohe, mÄ te whakamÄtau kaupapa rÄnei. |
Mahi ngÄtahi, Akoranga |
Waiaro |
Ko ngÄ aro, ko ngÄ whakaaro me ngÄ Ähuatanga o te tangata. Hei tauira, he waiaro pea Ĺu ki te whakaoti i tÄtehi mahi, ahakoa he uaua ki a koe ngÄ mahi. |
 |
Kanorau |
Ko te kanorau i roto i tÄtehi taupori rangatahi, e kĹrero ana mĹ ngÄ rerekÄtanga o taua taupori. E tÄpiri ana ki Änei rerekÄtanga ko te momo, ko ngÄ iwi, ko te ira tangata, ko te momo ira, ko te nui o ngÄ rawa, ko te pakeke, ko ngÄ Äheinga o te tinana, ko te kĹrero PÄkehÄ hei reo tuarua, ko ngÄ momo whakaaro, ko ngÄ whirikoka me ngÄ matea ako, ko ngÄ whakapono, ko ngÄ whakaaro tĹrangapĹŤ, me Ätehi atu whakaaro whai hua rÄnei. Ko te mÄtau ki ngÄ rerekÄtanga e mea ana he mana Ĺ te katoa me te manaaki me te whakaute i ngÄ rerekÄtanga. Ko te mÄtau ki a rÄtou anĹ tĹna pĹŤtake me te koke ki tua o manawanui anake, ki te manaaki me te whakanui i ngÄ Ähuatanga whai hua o te kanorau i roto i tÄtehi taiao haumaru, wairua pai me tÄtehi taiao poipoi. |
 |
WAM |
Tirohia ngÄ WhÄinga Ako Matihiko |
WhÄinga ako matihiko |
Tikiake |
He whakawhiti i tÄtehi kĹnae mai i tÄtehi rorohiko ki tÄtehi atu, he nui ngÄ wÄ he iti iho, he kotahi. Hei tauira. Ka tikiake pea koe i Ätehi waiata mai i te pae tukutuku hei whakarongotanga mÄu mÄ runga i tĹ waea. Â |
Tikiake |
Poutaka |
Ko te poutaka, he ratonga e tukuna ana he pÄtakahiko utu kore nei, tÄtehi o ngÄ mea ka ratohia e ia. Ko te poutaka e whakaÄhei ana i ngÄ kaimahi ki te whakairi rauemi ki roto i te kapua, Ä, e taea ana ngÄ rauemi te tomo nĹ ngÄ rorohiko me ngÄ pĹŤrere katoa |
Kapua, PĹŤrere |
Akoranga Ä-hiko |
Ko te akoranga Ä-hiko (NgÄ akoranga hiko) he akoranga e manaakitia ana, e tautokona ana mÄ roto mai i ngÄ hangarau matihiko. E kĹrerotia ana te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmahi mai i te ako tautoko, ki te ako kanohi ki te kanohi e ai ki te ako-hiko, e mĹhiotia ana ko te akoranga whenumi, tae noa ki te ako mÄ runga i te pae tukutuku. MÄ te tangata e whakatau i te tere o te ako, Ä, ka toko ake ki roto, ki waho rÄnei i te akomanga, i te kÄinga rÄnei.. Â |
Akoranga whenumi, |
Akoranga Hinonga |
Akoranga Hinonga. E ai ki Te TÄhuhu o te MÄtauranga ko te Akoranga Hinonga he âtukanga ako mĹ te whakaako me te ako e arotahi ana ki te whakawhanake i roto i ngÄ taiohi ÄrÄ pĹŤkenga, ngÄ matatautanga, ngÄ mÄramatanga, ngÄ pĹŤmanawatanga e taea ai e rÄtou te mahi auaha, te tautuhi, te waihanga, te whakaara, me te manaaki tika i ngÄ kaupapa ake, i te hapori, i ngÄ pakihi me ngÄ whaiwÄhitanga mahi, tae atu ki te mahi mÄ rÄtou ake.â Ka whai wÄ ngÄ Äkonga ki te kuhu ki ngÄ pakihi me te hapori me tÄtehi kaupapa ake, e ako ai rÄtou ki te tĹŤ hei kaipakihi me te whakamÄtau i ngÄ mĹrearea kua matapakitia. |
 |
Puka-hiko |
He mata hiko o ngÄ pukapuka i tÄngia i mua e Ähei ana ki te tikiake i te Ipurangi me te pÄnui i runga i te rorohiko, i tÄtehi pĹŤrere kawe rÄnei. |
Ipurangi |
KĹnae-hiko |
Ko te kĹnae-hiko he huarahi mÄ ngÄ Äkonga ki te hopu i Ä rÄtou mahi, i ngÄ pae tawhiti me ngÄ angitutanga, he whaiwhakaaro hoki ki ngÄ akoranga, he tĹŤhonohono akoranga me te whiwhi i ngÄ kĹrero hÄpai, i ngÄ kĹrero whakamua hoki. E wÄtea ana ki ngÄ Äkonga te whakaatu pÄrongo i roto i ngÄ takotoranga rerekÄ, Ä, mehemea e tika ana te pĹŤmanawa rorohiko, he kawe hoki i ngÄ pÄrongo i Ĺ rÄtou taha mai i ngÄ akoranga whare kĹhungahunga ki ngÄ kura. |
 |
PÄnga nui |
Ko te pÄnga nui tÄtehi huarahi ki te tÄtai i te pÄnga o tÄtehi Ähuatanga ake. E wÄtea ana ki a tÄtou te koke ki tua atu o te matua âHe hua Ĺna, kÄore rÄnei?â ki tÄtehi mea mĹmona kÄ atu, âHe aha tĹna hua horapa i ngÄ tini horopaki?â Ko te pÄnga nui e hÄngai ana ko te nui o te rerekÄtanga i puta, Ä, i te nuinga o te wÄ e inengia ana mai i te 0 ka piki ake, e noho nei ko te 0 hei tohu i te tino korekore nei o te pÄnga. Hei tauira. E whakaatu ana a Hattie ko te 0.88 te pÄnga nui o ngÄ rautaki whakatere, ko 0.72 te pÄnga nui mĹ ngÄ hononga i waenganui i te Äkonga me te kaiako (hononga ako), Ä, i roto i ngÄ akomanga ko te 0.16 te pÄnga nui, he Ähua pÄrÄ i ngÄ tohutohu pĹŤmanawa rorohiko he 0.18. |
 |
MÄtauranga |
Ko te mÄtauranga whakapĹŤmau e kĹrero ana mĹ ngÄ akoranga ki te whakaaro me te tĹŤ i roto i ngÄ hanga e haumaru ana i te oranga tonutanga o te tangata me tĹ tÄtou ao. |
 |
MÄrama kehokeho |
Ko te mÄrama kehokeho he rerenga kĹrero e whakarÄpopoto ana i ngÄ whakaaro hira me ngÄ tino tukanga e hÄngai pĹŤ ana ki te kaupapa ako, Ä, ka whai hua tonu i waho atu o te akomanga. Ka wÄnangatia ngÄ mea me mÄrama ki te te Äkonga â kaua ko te mĹhio me te mahi anake â i puta mai ai i te arotahi ki tÄtehi kaupapa ake. |
 |
Kuhutanga |
I te wÄ e kuhu ana ngÄ Äkonga ki Ä rÄtou akoranga ka kite rÄtou i te hÄngaitanga, he ngÄkaunuitanga nĹ rÄtou, Ä, e hiahia ana rÄtou ki te whaiwhai haere hei whakamĹmona i tĹ rÄtou mÄrama, i tĹ rÄtou mÄtau me ngÄ pĹŤkenga. He nui hoki ngÄ wÄ ka hiahia rÄtou ki te tuku i ngÄ mea kua ako nei rÄtou. |
 |
Kaupapa whakakuhu |
Ko ngÄ kaupapa o te marau e whakakori ana, e whakahihiri ana i ngÄ Äkonga ki te ako. I te nuinga o te wÄ he akoranga houtupu. I Ätehi wÄ, ka kĹrerotia ngÄ kaupapa o te marau e te Äkonga, e te kaiako hoki. Kei te kaiako tonu Ätehi putanga ako kua maheretia hei whakatutukitanga mÄna, ko te huarahi mÄ te/ngÄ Äkonga ki taua putanga te wÄhi ka kĹrerotia. |
Houtupu |
MÄtauranga mana |
Ko te mÄtauranga mana taurite e kĹrero ana mĹ te matatika o ngÄ whaiwÄhitanga, o ngÄ angitu me ngÄ akoranga. Ko te whakamoe i ngÄ take mana taurite, e mea ana me tautuhi, me arotahi ki ngÄ Äkonga, ahakoa te take kÄore i te eke, me Äwhina kia angitu ai rÄtou. |
 |
Whakataunga whai |
E aro ana ki ngÄ tukanga mĹ te arotake me te kĹwhiri i waenganui i ngÄ mea e Ähei ana i runga i te tika me te pono. Ko te mahi he whiriwhiri i ngÄ whakataunga tika e whakatairanga ana i te kairangi me te mana taurite. |
 |
AromÄtaitanga |
He tukanga e arotahi ana ki te wÄriu me te whai hua o Ä tÄtou mahi. E kimi ana i ngÄ whakautu pÄnei i te âHe aha te pÄnga?â âHe aha te pai?â âE eke ana?â |
 |
Akoranga tautĹhito |
Te tukanga o te ako mÄ roto mai i ngÄ wheako, i kÄŤa ai ko ngÄ akoranga ka puta i te tino whaiwhakaaro ki te wheako. He tauaro tÄnei i te ako kÄkÄ, i te ako whakahau rÄnei e noho nei ko te Äkonga i tÄtehi nohoanga kuhukore nei. |
Whakahau, Kuhukore |
WhakatĹmene |
Ko te mahi ki te whakamÄtau i tÄtehi wÄhi tauhou. E tÄpiri ana ki ngÄ kupu taurite ko te ketuketutanga, ko te wÄnanga, ko te rapunga kĹrero, ko te kimikimi, ko te whakamÄtau, ko te hurahura, ko te mahira, me te wetewete. |
 |
MÄtauranga whÄnui |
He ara ki te whakaaro me te ako e whakatupu ana i te hunga pÄŤkoko ki te ako. E tupu ana i runga anĹ i te mÄramatanga ko te atamai kÄore anĹ i toka, Ä, e taea ana e te kaiako te hiki ngÄ tĹŤmanakotanga mĹ ngÄ Äkonga katoa mÄ te whakapakari i ngÄ whakaaro tika me ngÄ akoranga. He nui kÄ atu te angitu i ngÄ mÄka o ngÄ whakamÄtautau anake. Kei te kĹrero kÄ mĹ ngÄ taiohi e taea ana te koke i tÄnei ao tĹŤroa, me te whiwhi hoki i ngÄ mÄka pai. Ko te puta ki waho atu o ngÄ kÄti o te kura kia kaha kuhu ai ngÄ mÄtua me ngÄ kaimahi. He kairapu kĹrero ngÄ kaiako nÄ Ä rÄtou ake tikanga mahi, Ä, kei te whakatauira rÄtou i ngÄ waiaro kei te hiahiatia i roto i ngÄ Äkonga. |
Waiaro |
Putanga whakamana |
Ko te hua o ngÄ tĹŤmahi o te marau i maheretia ai ki te whakarato i ngÄ wheako whai hua mĹ te putanga o te tangata tonu. Hei tauira, ka aro pea rÄtou ki tÄtehi putanga i roto i te marau pÄnei i te mahi toi. |
Wheako whai hua |
KKK â Kanohi ki te |
He akoranga kanohi ki te kanohi, e noho nei te kaiako me te Äkonga i te wÄhi kotahi, kanohi ki te kanohi. |
 |
Pukamata |
Pukamata (FB) he ratonga hono pÄpori mÄ runga i te pae tukutuku. |
KĹtuinga pÄpori |
Mata-WÄ |
He taupÄnga nÄ Äporo e Ähei ai koe ki te tuku waea kiriata (he kĹrero me te kite i te tangata e kĹrero nei koe i taua wÄ tonu). He pai te mahi mai mÄ runga iWaea, iPapa, me ngÄ rorohiko Maake. |
 |
NgÄ AriÄ |
NgÄ WhakamÄrama |
PÄnga |
TĹŤwatawata |
Ko te tĹŤwatawata he kohinga hĹtaka e tĹŤ nei hei waharoa ki tÄtehi kĹtuinga rorohiko, e wÄtea ana anake kia kuhu atu Ätehi mea, Ätehi tÄngata rÄnei. I te nuinga o te wÄ he tĹŤwatawata o ngÄ rorohiko e tohu nei, e karo ana hoki i ngÄ huaketo, i ngÄ noke me ngÄ Äraitanga. Kei ngÄ ture haumaru i ngÄ hĹtaka te tikanga he aha ngÄ mea ka karongia. |
KĹtuinga, Huaketo, |
KĹnae |
Koinei te whakaahuatanga o ngÄ pÄrongo o runga i te rorohiko. He kĹnae te kohinga pÄrongo. Ka noho Ätehi kĹnae i tÄtehi kĹpaki â he Ähua pÄnei i tÄtehi pĹŤnaha kĹnae ake, heoi kei tÄtehi rorohiko kÄ. |
KĹpaki |
TĹŤhono kĹnae |
Ko ngÄ wÄ ka tĹŤhonotia tÄtehi kĹnae ki tangata kÄ atu e pai ai tÄ rÄtou kite me tÄ rÄtou whakamahi. Hei tauira, e wÄtea ana ngÄ kĹnae KĹŤkara ki te hunga i tono ki te tomo me te whakamahi i te kĹnae Ĺrite, ko te Poutaka e tuwhera ana ki te tangata ki te tono ki tangata kÄ atu, ki te tĹŤhono ki ngÄ whakaahua kei runga i te pae tukutuku. |
KĹŤkara, kĹnae KĹŤkara, |
PÄŤngore |
Mehemea e pÄŤngore ana te pĹŤnaha a te kura ki te manaaki i ngÄ matea kanorau o ngÄ Äkonga. Hei tauira, tÄrÄ Ätehi Äkonga tuakana ka whai hua i te noho kotahi te rÄ ia te wiki i tÄtehi wÄhi mahi. Ka Äheitia i roto i tÄtehi pĹŤnaha kura pÄŤngore ÄrÄ Ähuatanga te whakatinana me te kore whakataumaha i ngÄ Äkonga. Hei tauira, ko te kore mahue i ngÄ aromatawai ka tĹŤ i ngÄ rÄ kei te whakamahia rÄtou. Mehemea he pÄŤngore ngÄ tikanga ako (ngÄ tikanga mĹ te whakaako) e mea ana kei te manaaki ngÄ akoranga i roto i te akomanga i ngÄ whirikoka, i ngÄ ngÄkaunuitanga me ngÄ matea o ngÄ Äkonga. Hei tauira, tÄrÄ Ätehi Äkonga he pai ake kia whiwhi rÄtou i ngÄ tino kĹrero whakamÄrama i te kaupapa, heoi tÄrÄ Ätehi atu he pai kÄ ki a rÄtou te Äta mahi i te tĹŤmahi, Ä, ka tahuri ki te tuhi i ngÄ kĹrero whakamÄrama, i ngÄ pikitia rÄnei ki te mau i te kaupapa. Ka manaakitia Änei rerekÄtanga e ngÄ tikanga ako pÄŤngore. |
Kanorau, Tikanga Ako |
WÄhi ako pÄŤngore |
He wÄhi i whakahoahoatia ai hei wÄhi ako matarau me te wÄhi whakahuihui. E taea ana te panoni i roto i ngÄ tini hanga mĹ ngÄ tino wheako akoranga. E mea ana, ka whakaratohia he whaiwÄhitanga mĹ te tangata ki te mahi tahi i roto i ngÄ tini Ähuatanga |
 |
WAP |
Tirohia te WÄhi Ako PÄŤngore |
WÄhi ako pÄŤngore |
Akoranga takahuri |
He tikanga ako e takahuri ana i ngÄ tikanga ake kia noho ai ko ngÄ kaupapa ako hei akoranga mĹ roto i te akomanga, Ä, he mahi kÄinga Ä ngÄ Äkonga, hei whakaoti, e hÄngai ana ki te whakawhanaketanga o tĹ rÄtou mÄramatanga. I roto i tÄtehi hanga takahuri, ka tukuna ngÄ kĹrero tohutohu ki ngÄ Äkonga, i te nuinga o te wÄ, mÄ runga i te pae tukutuku (hei tauira, ko ngÄ kiriata poto nei), kei waho i ngÄ wÄ o te akomanga. Ka whakamahia ngÄ wÄ o te ako i kĹnei hei wÄnanga i ngÄ rauemi mÄ roto mai i ngÄ kĹrerorero, i ngÄ mahi whakatinana, i ngÄ kaupapa rÄnei. Ko tÄnei momo akoranga whenumi ka whakawhiwhia ki ngÄ Äkonga, he matihiko.. Â Â |
Akoranga whenumi, |
Akoranga hÄngai |
He akoranga e taka mai ana / e tÄutu ana i ngÄ ngÄkaunuitanga, i ngÄ whirikoka me ngÄ matea nĹna e toko mai ana. |
 |
KĹpaki |
He pÄtaka whakairinga i roto i te rorohiko â he kĹnae kei roto i ngÄ kĹpaki, he Ähua pÄnei i ngÄ pĹŤnaha whakakĹnae i roto i ngÄ tari. |
KĹnae |
Aromatawai Ĺkawa |
He tĹŤmomo aromatawai Ĺkawa, Ĺpaki hoki ka whai wÄhi atu ki te tukanga o te ako. Ka mahia Änei aromatawai hei tohu i ngÄ panonitanga ki ngÄ mahi whakaako me ngÄ Ähuatanga ako, hei whakapai ake i ngÄ angitutanga o ngÄ Äkonga. I te nuinga o te wÄ e kuhu mai ana ko ngÄ kĹrero hÄpai (tÄnÄ i ngÄ piro) mÄ ngÄ Äkonga me ngÄ kaiako, Ä, e arotahi ana ki ngÄ kĹiriiritanga me te tĹŤ o te kaupapa. Ahakoa i te nuinga o te wÄ e whakamahia ana e ngÄ kaiako ngÄ aromatawai Ĺkawa, ka taea hoki te mahi mÄ ngÄ aromatawai pia, mÄ te whaiaro hoki, mÄ te aromÄtaitahi rÄnei. I te nuinga o te wÄ ka whakatauritea ki ngÄ aromatawai kohikohi, ka kĹkiritia tÄnei mahi i te otinga o ngÄ akoranga. |
WhakamÄtau |
Whiriware |
He pĹŤmanawa rorohiko e wÄtea ana ki te whakamahi kore utu nei, he paku utu rÄnei e taea ana te kĹwhiri. I te nuinga o te wÄ he ture Ĺ te pĹŤmanawa rorohiko mĹ te whakamahi. |
Auahatanga Matanui, |
HÄngai-whakamua |
I roto i te marau o Niu TÄŤreni, e kĹrerotia ana te whakariterite mai i ngÄ Äkonga mĹ anamata mÄ te whakatĹmene kaupapa pÄnei i te kaitiakitanga, i te tangata whenuatanga, i te hinonga me te whakaaotanga. He whakahÄngai hoki i te aro a ngÄ Äkonga ki ngÄ Äheinga mĹ anamata me ngÄ ara whakangungu hei whakaarotanga mÄ rÄtou. |
Whakaaotanga, |
Whakaanamata |
Ko te whakamĹmona i ngÄ Äkonga ki ngÄ pĹŤkenga me ngÄ iho pĹŤmanawa kia pai ai tÄ rÄtou manaaki i a rÄtou anĹ i anamata. Kua paku rerekÄ te aro, he whÄnui ake i te manaaki noa iho i te ara o te Äkonga ki te mÄtauranga/tiwhikete i a rÄtou e koke ana i roto i te ao mÄtauranga. Ko te whakaanamata e kĹrero ana mĹ te whakapoipoitanga o ngÄ Äkonga kia tĹŤmÄia, kia whai hononga, kia nui te takoha, kia hiri tonu te mahara, kia pÄrÄ ki tÄ tÄtou i manako ai. |
Hononga |
Äkonga hÄngai-kianamata |
Ko ngÄ Äkonga kei a rÄtou ngÄ pĹŤkenga ki te whakatau i ngÄ puehu ka whakatutĹŤhia pea, Ä, he mÄtau hoki ki te kite i a naianei me anamata, Ä, me ngÄ whÄinga e aro pĹŤ ana ki anamata. He hunga mahira, auaha me te pÄkiki. He Äkonga tĹŤmÄia, he nui ngÄ hononga, he nui te takoha, e hiri nei te mahara. |
Auaha, Mahiratanga, |
TÄŤ-mÄra |
NĹ KĹŤkara, he ratonga ÄŤmera e noho nei i te pae tukutuku kia tomokia ai e ngÄ rorohiko katoa, e ngÄ pĹŤrere rÄnei. E tuwhera ana Ätehi pÄtaka hiko, Ä, he hononga hoki ki ngÄ ratonga e whai pÄnga ana. |
PĹŤrere, Pae tukutuku |
TKTM |
TaupÄnga Kukara Tuku MÄtauranga |
KĹŤkara, TaupÄnga |
Ako Ä-kÄmu |
Ko te Ako Ä-kÄmu he whakamahi i ngÄ kÄmu matihiko i roto i ngÄ mahi whakaako me ngÄ akoranga. (Hei tauira, Mahimaina) |
Matihiko, KÄmu |
WhakakÄmutanga |
Ko te whakakÄmutanga e tahuri ana i te tukanga ako katoa hei kÄmu. Hei tauira, ko ngÄ piro whakanui, he tahuri i ngÄ akoranga hei mahi whakatĹmene, he poutama koke. |
 |
TĹŤtei |
He tukanga pupuru i te mana tomo ki ngÄ tĹŤmomo pÄrongo me ngÄ whaiwÄhitanga. Hei tauira, ko te whakatĹmuri i te kokenga ki ngÄ taumata tiketike o te ako tae noa ki te wÄ ka oti ngÄ taumata Ĺ raro. |
 |
TaupÄnga hou |
Ko ngÄ taupÄnga kĹtuinga hanganga hou kua whakahÄngaitia mÄ ngÄ pÄpori me ngÄ kaiwaihanga pĹŤnaha rorohiko. |
KĹtuinga, TaupÄnga, |
Tangata Ao |
He whai wÄhi atu ki tÄtehi whakaaotanga hapori, me te Ähei ki te taunekeneke ki ngÄ iwi whÄnui me te takoha ki te hapori. |
Kanorau, |
Hapori Ä-Ao |
He tÄngata, he iwi rÄnei o te ao, e mea nei he tata te hononga nÄ ngÄ hangarau hou, Ä, he taupuhipuhi ÄĹhanga, Ä-pÄpori, Ä-tĹrangapĹŤ. |
 |
Whakaaotanga |
Ko te rite tonu o te haere a te tukanga e hono ana i ngÄ tÄngata puta noa i te ao kia whakawhiti mai ai ngÄ whakaaro o te ao, ngÄ ariÄ me ngÄ ahurea tae noa ki Ätehi atu mea. E tupu ana te Whakaaotanga nÄ te kaha whakamahia o ngÄ hangarau |
 |
KĹŤkara |
Ko te ingoa tohu o tÄtehi kamupene hangarau e whakarato ana i ngÄ ratonga ipurangi maha, pÄnei i te tohu kimi KĹŤkara, i te TÄŤ-mÄra, i ngÄ kĹnae KĹŤkara, me te Poutaka.. Â |
Ipurangi, Poutaka, |
Tohu Whakaputa |
E whakamÄrama ana i te Ähua o tÄ te hapori o te kura tautuhi i ngÄ putanga ako e whai hua ana ki ngÄ Äkonga Ä te wÄ ka wehe rÄtou i te kura. I te nuinga o te wÄ, ka whanaketia ngÄ tohu puta mÄ roto mai i te kĹrerorero ki te hapori o te kura e pÄ ana ki ngÄ mÄtÄpono me ngÄ tĹŤmanakotanga mĹ Ä rÄtou tamariki. E ai ki Ätehi kura, ko te âwhakakitengaâ mĹ Ä rÄtou Äkonga. |
 |
Hiringa mahara |
Ko te mau tonu ki te waiaro, ki runga anĹ i te hiringa me te ĹŤ tonu, ka taea e koe te angitu, kÄore Ĺ kĹpiripiri. Ko ÄrÄ e whakaaro whÄnui ana ka kotahi atu ki te hiki i te mÄnuka, ka ako i ngÄ hÄ, ka mau tonu ki te wairua pai i roto i ngÄ kĹrero hÄpai, Ä, ka haere anĹ. I roto i ngÄ whakaaro whÄnui, kÄore i te takahia, i te taiepatia rÄnei tĹ mana me Ĺ pĹŤkenga ki te ako me te tupu. |
 |
Arataki akoranga |
Ko ngÄ tĹŤmomo Ähua ako o ngÄ Äkonga, i te nuinga o te wÄ e tohua ana e te kaiako e mahi ana i te taha o ngÄ rĹpĹŤ iti. |
 |
Nanakia |
I te nuinga o te wÄ, e hÄngai ana tÄnei ki tÄtehi kua kuhu tono kore nei ki tÄtehi pĹŤnaha rorohiko, ki tÄtehi kĹtuinga rorohiko rÄnei. He nui ngÄ wÄ ka toko ake tÄnei mÄ roto mai i tÄtehi mĹioiotanga i roto i te pĹŤnaha. |
KĹtuinga |
Hapara |
He pae tukutuku e taea ai e te kaiako te waihanga tĹŤmahi ako me ngÄ huarahi ako e ai ki ngÄ matea me ngÄ ngÄkaunuitanga. E Ähei ana ngÄ kaiako ki te tomo me te tĹŤhono tuhinga roa, te whakarite mai i ngÄ Äkonga hei rĹpĹŤ me te Äta tirotiro i tÄ rÄtou koke me te whakarato i ngÄ kĹrero hÄpai hei whakaniko i te whakawhanake tonutanga o ngÄ pĹŤkenga. |
 |
Papa Hapara |
Ka whakamÄmÄhia e te papatohu Hapara ngÄ taupÄnga KĹŤkara mĹ te ao mÄtauranga kia nui ake ngÄ whakamahinga, kia mÄmÄ kÄ atu te whakamahi ki te kite he aha ngÄ Ähuatanga matihiko e pÄ ana ki ngÄ Äkonga. |
TaupÄnga, Matihiko, |
PĹŤmÄrĹ |
He pÄtaka pĹŤrere mĹ ngÄ pÄrongo matihiko i roto i te rorohiko. |
Matihiko |
PĹŤmÄrĹ rorohiko |
E aro ana te pĹŤmÄrĹ rorohiko ki ngÄ wÄhanga ake o ngÄ pĹŤrere matihiko. Hei tauira, he papa rorohiko, he pĹŤmÄrĹ, he pÄtaka maumahara. |
PĹŤrere matihiko, |
He kĹtuinga ako |
He kĹtuinga ako Ä-ipurangi |
He kĹtuinga ako Ä- ipurangi |
Marau huna |
Ehara i te mea ko te mea i Äkona i puta mai i ngÄ akoranga tonu. I te nuinga o te wÄ, he hua tÄnei o ngÄ mÄtÄpono me ngÄ uaratanga. Hei tauira, âE Ähei ana te katoa ki te ako i te pÄngarau engari me mihi ngÄ kĹtiro mĹ te nganaâ, âhe autaia, ahakoa he kĹtiroâ rÄnei. Kei roto rÄ ko ngÄ toki huna e mea ana kÄore e tika ana kia pĹhehetia te ekenga o ngÄ kĹtiro i roto i ngÄ mahi pÄngarau. Ka taea e te marau huna te takahi te whakapono o te Äkonga ki Ĺna pĹŤkenga kia angitu. |
 |
Hononga huanui |
Ko ngÄ huarahi e whakatairanga ana i ngÄ akoranga puta noa i ngÄ Ähuatanga o te mÄtauranga me ngÄ Ähuatanga me ako, tae atu ki te hapori me te ao whÄnui. Ka ako ngÄ Äkonga ki te whakawhiti i te mÄtauranga ki ngÄ Ähuatanga hou me te whakamahi, horapa i ngÄ tini horopaki. |
 |
PĹŤhono |
He pĹŤrere ake iti noa nei, pÄnei i te waea, e mahi mai ana i tÄtehi wÄhi iti nei mĹ te korowai Ihirangi e taea ai e ngÄ pĹŤrere Ihirangi e tata ana te hono atu ki te pae tukutuku. Me kÄŤ, kei te tĹŤ te pĹŤrere hei takawaenga i waenganui i ngÄ pĹŤrere Ihirangi me tÄtehi kĹtuinga waea harihari. - E hÄngai ana hoki tÄnei ariÄ ki ngÄ akoranga tere, ko te nuinga he pÄngarau, i hokihoki tonu ai ki tÄtehi matea i mua o te taki i Ätehi akoranga hou. |
Ihirangi, Ipurangi, |
Ata |
He tohu noa nei e whakaata ana i ngÄ mea, i ngÄ tukanga, i ngÄ Äheinga rÄnei. Ko ngÄ ata, he huarahi poto i te nuinga o te wÄ, ki te tono ki Ätehi atu kaimahi ki te pato i te tohu i te papa whakaata hei tomo atu ki ngÄ kĹnae me ngÄ hĹtaka, te mea, te mea. Â |
 |
PWH |
PÄrongo Whakawhiti Hangarau |
PÄrongo Whakawhiti |
Tohutautuhi |
He ingoa, he uhingaro, he taunga rÄnei e tapu ana |
Uhingaro |
Akoranga takitahi |
Ka puta ngÄ akoranga takitahi i ngÄ wÄ ka maheretia e te kaiako ngÄ putanga ako e hÄngai tonu ana ki te whirikoka o te takitahi, ki ngÄ ngÄkaunuitanga me ngÄ matea. E kitea ana he wehewehenga ake tÄnei o te ako hÄngai. |
Akoranga hÄngai |
PÄrongo Whakawhiti |
Ko ngÄ hangarau katoa e hÄngai ana ki ngÄ pĹŤrere ka whakamahia ki te whakawhitiwhiti kĹrero. He nui ngÄ wÄ ka rangona ngÄ kupu Ä mohoa nei pÄnei i te pĹŤrere matihiko, i te HaMP rÄnei (he akoranga matihiko pĹŤrere). I roto i Ätehi kura, e aro kÄ ana tÄnei hanga ki te marau o te pĹŤtaiao rorohiko. |
PĹŤrere matihiko, LwDT |
Auahatanga |
He mea hou, he mea rerekÄ hoki, tÄnÄ, i te hanga i reira i mua me te arotahi ki te whakapai ake i ngÄ putanga. |
 |
Taiao Ako Auaha 1 |
Te katoa o ngÄ horopaki Ä-tinana, Ä-pÄpori, Ä-tikanga ako i toko ake ai ngÄ akoranga i whakaarotia ai. Ko te pupuru ki te whenua tika me ngÄ wÄhi ako pÄŤngore tÄtehi Ähuatanga kotahi o te (TAA) taiao ako auaha. |
WÄhi ako pÄŤngore, |
Taiao Ako Auaha 2 |
Ko te Taiao ako moroki me te Taiao ako auaha he karangatanga hei whakaahua i ngÄ wÄhi ako pÄŤngore me ngÄ taputapu ako i taea ai te whakarerekÄ ngÄ mahi ako, ngÄ whakaako hoki. I whakahoahoatia ai ki te tautoko i ngÄ tikanga ako moroki, e whai mana ake ai ngÄ Äkonga. Heoi anĹ, kÄore pea i te tika te whakamahia o ngÄ mea nei hei whakatutuki i tÄnei Ähuatanga. |
WÄhi ako pÄŤngore, |
Tikanga Ako Auaha |
Tikanga Ako Moroki |
Tikanga Ako Moroki |
PĹŤrere tÄuru |
Ka whai wÄhi atu te kaimahi mÄ te pĹŤrere tÄuru ki te hoatu i ngÄ pÄrongo ki te pĹŤnaha, he tohutohu rÄnei i ngÄ whakahaere. Hei tauira, he kiore, he papapÄ, he papapato, he atatuku, he hopuoro hoki. |
PĹŤrere Whakaputa, |
Mahira |
Ko te mahira he kakenga ki te whai i te mÄtauranga. Ko tĹna pĹŤtaketanga he whakawÄ, he kimi pÄrongo, he rapu i te mea ngaro. |
Akoranga mahira, Ako |
Akoranga mahira |
Ko te akoranga mahira he tukanga e whai mÄtauranga ai ngÄ Äkonga e pÄ ana ki tÄtehi ngÄkaunuitanga mÄ te whakatakoto pÄtai hei whakawÄtanga, mÄ te rapu i ngÄ whakautu, me te whakatinana i ngÄ mÄramatanga me te tĹŤhonohono i ngÄ kitenga. Ko te wÄhi ki te kaiako he manaaki, he Ärahi i ngÄ Äkonga ki Ätehi akoranga whai take, whaiaro hoki. I ngÄ wÄ o te akoranga mahira pai, he mÄrama te rÄrangi mai o ngÄ tĹŤmanakotanga e pÄ ana ki ngÄ putanga ako. |
Akoranga whaiaro, |
KĹtuitui Hangarau |
Ko te wÄ e noho tangata whenua ana te whakamahinga o ngÄ hangarau matihiko i roto i ngÄ mahi ako a ngÄ Äkonga. |
Matihiko |
Whiriwhiri ngÄtahi |
He mahi whiriwhiri whakaaro kua oti te whakapoupou, Ä, ka whai wÄhi tonu ki te hĹtaka ako, haere ake nei. Ka haere tonu, tÄnÄ, i te mutunga anake, kia pai ai te whakarerekÄ i te hĹtaka i tautuhia e ngÄ whiringa whakaaro. Ka puta mai pea i ngÄ puna pÄrongo ka whaiwhakaarotia ai ngÄ tini kÄhui kĹrero, nĹ ngÄ punaine me te puna-kounga. |
Huihuinga |
Ipurangi |
He pĹŤnaha ao whÄnui o ngÄ kĹtuinga rorohiko kua tuituia nei, i taea ai te tomo ki te whÄnuitanga o ngÄ mÄtauranga me ngÄ pÄrongo e tupu tonu nei. |
KĹtuinga |
TÄura ipurangi |
E kĹrero ana mĹ ngÄ mea, he tÄututanga ake tĹ ia mea, e taea ana te whakawhiti rauhiko mÄ tÄtehi kĹtuinga me te kore mate ki te taunekeneke tangata ki te tangata, tangata ki te rorohiko rÄnei. Hei tauira, ko ngÄ uhingaro QR ki ngÄ iWaea, he pĹŤtea rÄnei kua whakawhitia ki tÄtehi kÄri hei mahi i ngÄ mea pÄnei i te: tÄmure, i ngÄ kÄri kawhe rangatira. |
TÄututanga, Uhingaro |
Ipurangiroto |
He kĹtuinga rorohiko nÄ tÄtehi kamupene, Ä, he tomonga anake mĹ te hunga e hono ana ki te kamupene. Hei tauira, ko ngÄ kaiako, ko ngÄ Äkonga me ngÄ mÄtua. E tiakina ana e ngÄ tĹŤwatawata rerekÄ me Ätehi atu Ähuatanga haumaru kia kore ai a waho e kuhu mai. |
TĹŤwatawata, KĹtuinga |
HP |
Hangarau Whakawhiti PÄrongo |
Hangarau Whakawhiti |
WhakawÄ rawa |
He whakatau i ngÄ whakaaro mĹ ngÄ rauemi i runga i te tika; he Äta whakaaro ki ngÄ nama e ea ai ngÄ matea kua tautuhia. |
 |
Akoranga tĹŤpono |
He akoranga tÄnei ka puta mĹ te tĹŤpono ka hiahiatia Ä tĹna wÄ. Hei tauira, he ako ki te tÄtai i te nui me te rĹrahi. |
 |
Akoranga meÄke nei |
He akoranga Änei ka puta i te wÄ e tika ana. Hei tauira, he ako ki te tÄtai i te nui me te rĹrahi i te mea kei te hiahia koe ki te whakatau he aha te nui o te wairÄkau me hoatu ki te tiritiri i te whenua. |
 |
Tino Äheinga |
Ko ngÄ Äheinga ko te Whakaaro, ko te WhakakĹrero i ngÄ tohu reo me ngÄ tuhinga, he Manaaki Whaiaro, he Whakawhanaunga, he Kuhu atu me te whai takoha. Ka mau tonu te tangata ki Änei mÄtautanga mĹ te ora, mĹ te ako, mĹ te mahi me te whai takoha hei mema ake o te hapori. (NZC whÄrangi 12) |
 |
Khan WÄnanga |
He ratonga utu kore (E tautokona ana inÄianei e te Kohikohinga o Gates) e whakarato ana i tÄtehi huarahi ki ngÄ tini kauwhau poto mÄ runga TiriAta tae noa ki Ätehi tĹŤmahi mÄ runga i te pae tukutuku a Khan WÄnanga. TÄrÄ Ätehi kura maha e Ärahi ana i Ä rÄtou Äkonga ki Khan WÄnanga mĹ Ätehi kauwhau ake. Ka tomokia tÄnei pae tukutuku e ngÄ Äkonga ake hei Äwhina i Ä rÄtou akoranga. |
TiriAta |
Whakatupu |
Ko te whakatukanga i ngÄ pÄrongo e rite tonu ai te hanga mai o ngÄ whakaaro hou me ngÄ whakaaro whai hua hoki kua whakanikotia ai ki te tangata kotahi, ki tÄtehi hapori rÄnei. I te nuinga o te wÄ e aratakina ana e ngÄ akoranga mahira. |
Akoranga mahira |
MÄtauranga whÄnui |
Te whÄnuitanga o te ao mÄtauranga, kei tua pea o tÄ te kanohi i kite ai. |
 |
WhakaĹŤ haepapa |
He ariÄ e whakatĹmene ana i ngÄ tikanga o te kotahitanga. Ka whakamahia hei whakaahua i te mana o te whakakotahi, i te wÄ e noho nama ana ki a koe anĹ me Ĺ pia. (Michael Fullan). |
Kotahitanga |
Te Reo o te Ako |
Ko te reo e karangatia ana ki te whakaahua i ngÄ akoranga ka kaha whakamahia e ngÄ kaiako ki te hiki i te kohu i runga i te tukanga ako mÄ ngÄ Äkonga, Ä, kia mÄtau hoki ngÄ Äkonga ki te whaiwhakaaro mĹ te Ähua o Ä rÄtou akoranga me ngÄ Ähuatanga me whakawhanake e rÄtou |
 |
Hapori ako |
He rĹpĹŤ, he kÄhui rÄnei, e whai wÄhi nei pea ngÄ Äkonga, ngÄ kaiako, ngÄ hapori o ngÄ kura me ngÄ pouako, e kĹwhiri nei kia tĹŤ hei kĹtuinga kotahitanga ki te whakamĹmona i ngÄ putanga ako me ngÄ whaiwÄhitanga mÄ ngÄ Äkonga puta noa i te hapori.. Â |
Kotahitanga |
Äheinga ako |
I roto i ngÄ akoranga moroki e kuhu mai ana ki tÄnei ko ngÄ pĹŤkenga, ko ngÄ pĹŤmanawa ake me ngÄ Ähuatanga ako e tika ana kia whakaanamatatia ai ngÄ Äkonga; he whakarite i a rÄtou mĹ Ĺ rÄtou ake ÄpĹpĹ. |
Waiaro ako, |
Waiaro ako |
He whenumitanga o ngÄ mĹhiotanga o ngÄ tamariki e puta mai ana, o ngÄ pĹŤkenga me ngÄ waiaro ki te ako. Ka whai wÄhi mai ki ngÄ waiaro ako nei ko te Ähua o tÄ ngÄ tamariki whai i te mÄtauranga, hei tauira ko te hiakai, ko te whai wÄhi atu, ko te ĹŤ mĹ te hemo tonu atu, ko ngÄ wero, ko ngÄ rehurehutanga me te whakaputa i Ätehi whakaaro. |
 |
PMA |
PĹŤnaha Manaaki Akoranga. Hei tauira, Akorangi, MÄtaurangi rÄnei. He pĹŤnaha e noho tata ana (kÄore i te iri i te kapua) e taea ai e ngÄ kaiako me ngÄ Äkonga te tuku atu me te tomo pÄrongo. E Ähei ana hoki ngÄ mÄtua ki te tomo. |
Kapua, MÄtaurangi, |
Mahere akoranga |
He whakaataatanga o Ätehi mea e pÄ ana ki te ako a ngÄ Äkonga. MÄ te waihanga mahere ako e kuhu ai ngÄ Äkonga, ngÄ kaiako me te whÄnau ki te mahi tahi ki te kimi i ngÄ ara tika ki te tautoko i ngÄ akoranga e aro anamata ana ki te Äwhina i ngÄ Äkonga ki te waha i ngÄ kawenga mĹ Ä rÄtou akoranga. |
Kaupapa Whakamahere |
Rua akoranga |
He wÄhi tonu e pakanga ai te Äkonga ki ngÄ whakaaro hĹhonu, ki ngÄ pÄtai whakakorikori, me ngÄ wheako âhe whakaaro hĹŤkokikokiâ. E whÄ ngÄ tukanga raparapa mĹ te wero akoranga nei: 1. AriÄ 2. Rapanga - Wero 3. Waihanga 4. Whai whakaaro |
Whiringa whakaaro |
WÄhi ako |
He wÄhi tonu e arotahi ana ki ngÄ akoranga. He wÄ tĹna ka whakamahia hei whakaahua i te tari pÄrongo o te kura / i te wharepukapuka / i te tomonga ki te ipurangi. He wÄ tĹna e hÄngai ana ki tÄtehi kaupapa ake âTe PokapĹŤ Ako PĹŤtaiaoâ. He wÄ tĹna e whakamahia ana hei akomanga ki te whakahuihui mai i ngÄ rĹpĹŤ nui. TÄrÄ Ätehi kura ka tapaina ngÄ wÄhi nei ki ngÄ karangatanga pÄnei i te huinga, i te wharau hoki, hei whakaahua i ngÄ wÄhi nui nei e tĹŤhonotia ana, i te nuinga o te wÄ, e te akomanga kotahi neke atu. E karangatia ana Ätehi atu wÄhi ako ko ngÄ hĹpuni, ko ngÄ ana me ngÄ pokapĹŤ. |
HĹpuni, Ana, Ipurangi |
TÄera ako |
He rerekÄ katoa ngÄ Ähuatanga ako o ngÄ Äkonga. Hei tauira, e tautuhia ana te punenga matarau me te puna tÄera akoranga, Ä, e whitu ngÄ tÄera e mahi tahi ana, he kaha ake ki Ätehi, he iti iho ki Ätehi:  Ataata (torowÄhi): he pai ake te whakamahi pikitia, whakaahua me ngÄ mÄramatanga torowÄhi  Oro (kĹrero-waiata): he pai ake te whakamahi oro me ngÄ waiata.  Reo (wetereo): he pai ake te whakamahi kupu, i roto i te kĹrero me te tuhi.  Ĺkiko (Whakatinana): he pai ake te whakamahi i te tinana, i ngÄ ringa me te rongo o te tinana.  Whakakaupapa (pÄngarautanga): he pai ake te whakamahi i ngÄ whakaaro whakakaupapa, whai mÄramatanga me ngÄ pĹŤnaha. PÄpori (whanaungatanga): he pai ake te ako hei rĹpĹŤ, ki tangata kÄ atu rÄnei. Motuhake (takitahi): he pai ake te mahi me te ako takitahi. |
 |
He ako ki te ako |
He whai mÄramatanga e pÄ ana ki tĹ tĹŤmomo ako, e tÄpiri ana ki tÄnei ko ngÄ mahi a te hinengaro, ko Ĺ huarahi ako ake, ko ngÄ pĹŤmanawa ake ka kuhu mai ki Ĺ akoranga me ngÄ rautaki hei whakamahi mÄu kia angitu ai. |
 |
Te mana |
Te nui o te mana o ngÄ Äkonga ki te manaaki i ngÄ kaupapa e pÄ ana ki Ä rÄtou akoranga. Ko te nuku o te mana whakahaere mai i te kaiako ki te Äkonga, koinÄ tÄtehi mahi ake o ngÄ tikanga ako moroki (NTAM). |
 |
HaMtH |
He ako mÄ te hangarau |
Hangarau matihiko |
Mahi tahi |
I roto i te ao mÄtauranga, ko tÄnei mea te mahi tahi ki te whai i ngÄ whÄinga mÄtauranga e aropĹŤ ana ki te Äkonga |
 |
Manaakitanga |
E whakaahua ana i ngÄ haepapa ake me te mana o te mana whenua ki te tiaki i te oranga ngÄkau, i te oranga wairua, i te oranga tinana me te oranga hinengaro. I roto i te horopaki ako, e kĹpakina ana te kĹingo ki te manaaki i ngÄ tamariki me ngÄ taiohi hei tangata mana ake, mÄ te whakarato i ngÄ taiao haumaru.. Â |
 |
Tukutuku |
He tÄpu e kÄŤ ana i ngÄ wÄhanga me ngÄ rÄrangi o ngÄ pÄrongo tĹŤhonohono. I te ao mÄtauranga, ko te pae arohaehae tÄnei. |
Pae arohaehae |
Reo pÄpaoho |
He Ähuatanga reo matatini nĹ te ao mÄtauranga. E whakaratohia ana tÄtehi aro horapa i te whÄnuitanga o te ao pÄpaoho (mai i te tÄtanga, ki te kiriata, ki te ipurangi) hei whakawhanake i ngÄ pĹŤkenga ki te tomo, ki te whiriwhiri, ki te arotake, ki te waihanga, ki te taunekeneke me te whai wÄhi atu me ngÄ karere. |
 |
KaiÄrahi |
Ko te tautoko i tÄtehi ki te whanake i ngÄ pĹŤkenga whaiaro. I te nuinga o te wÄ, ka roa e haere ana, Ä, ko te whanaungatanga ka tupu i waenganui i te kaiÄrahi me te tangata e Ärahitia ana. Ehara i te mea ko te whakawhanake i te tĹŤ i te whakataunga e manakotia ana, arÄ, ko te whakaako te mea nui. |
Whakaakoako |
Whakaaroaro |
Ko te whaiwhakaaro ki tÄtehi whakaaro. He waia, he mÄrama ki ngÄ momo whakaaro me te mĹhio ki te whakamahi. E tÄpiri ana ki tÄnei ko te mĹhio ki te whakaoti rapanga, he aha ngÄ momo rautaki hei whakamahi me ngÄ wÄ, te ara ki ngÄ akoranga whai hua, me te mĹhio ki te whakawÄ i te kokenga me te mÄramatanga. |
 |
Mahimaina |
He kÄmu ataata o runga i te pae tukutuku ka whakamahia mĹ ngÄ tini kaupapa. Hei kaitÄkaro, ka whakamahi koe i ngÄ paraka ki te whakatĹŤ i ngÄ whare me te taunaha i te whenua. E tÄpiri ana hoki ki te kÄmu ko ngÄ taonga puiaki, ko ngÄ whakaohoreretanga me te whakaoti rapanga, nĹ reira, he mea whakakuhu i ngÄ Äkonga. He whai hua te whakamahinga Ĺna i roto i Ätehi kura mĹ te mÄtauranga te take, pÄnei i te mahere me te whakatinana i tÄtehi mÄkete Ä-rohe. TÄrÄ tÄtehi mata Ĺna mĹ te whakakotahi matĹŤ rÄpoi ngota. |
 |
ManatĹŤ |
He waiaro hinengaro, he Ähuatanga rÄnei kua puta mai i tÄtehi wheako e whakatoka ana i tÄ te tangata tÄutu, titiro rÄnei ki tÄtehi kaupapa. |
Waiaro |
(RTK) Rongorau |
He ratonga e whakaaetia ana kia tukuna Ätehi pikitia me Ätehi kĹpaki iti pÄnei i te wÄ e tuku ana koe i tÄtehi pÄtuhi. |
KĹnae |
Waeataki |
Te pĹhi ki tĹ rangitaki mÄ tĹ pĹŤrere harihari, i te nuinga o te wÄ he waea. |
Rangitaki, PĹhi |
Moroki |
Ko te kupu moroki i takea mai i ngÄ RÄtini, e mea ana âmĹ tÄnei wÄâ. Ka hua mai ko te ariÄ âmorokiâ me whakaaro hei Ähuatanga mutunga kore. Ehara i tÄtehi mea kua toka ki tÄtehi wÄ, engari e koke whakamua ana. NĹ reira, ko te Tikanga Ako Moroki e panonitia ana i ngÄ wÄ katoa kia ea ai ngÄ matea e ara ake ana. |
 |
Taiao ako moroki |
Ko te Taiao Ako Moroki he wÄhi ako pÄŤngore nei kia taea ai ngÄ tini mahi whakaako, ako hoki i roto i taua wÄhi. Hei tauira, kei te mahi pea tÄtehi rĹpĹŤ nui o ngÄ Äkonga i te taha o tÄtehi kaiako ki te mahi i tÄtehi tĹŤmahi kotahi, i te wÄ tonu e mahi ana ngÄ rĹpĹŤ iti ake ki wÄhi kÄ atu, Ä, he wÄhi nohopuku tĹ tÄtehi, tĹ Ätehi tamariki rÄnei ki te mahi motuhake. |
WÄhi Ako PÄŤngore, |
NgÄ tikanga ako |
E tuituia ana ki tÄnei ko ngÄ tikanga tÄutu whakaako, ko te mana ake o te Äkonga ki te ako, ko ngÄ horopaki houtupu, ko te whakawhanaketanga o ngÄ pĹŤmanawa me te rautaki whakamahi i ngÄ hangarau matihiko ki te hono atu, ki te whakakotahi, ki te waihanga me te tĹŤhonohono akoranga. |
Houtupu, Kotahitanga, |
APTW (Akoranga pae tukutuku whÄnui) |
He akomanga mÄ runga pae tukutuku e aro ana kia kuhu mutunga kore nei mÄ tÄtehi tomonga mĹ te katoa ki te pae tukutuku. |
Pae tukutuku |
MĹŤtara |
He puna e tuwhera ana, he atamira mĹ ngÄ akomanga Ä-ipurangi e mahi ana me ngÄ Ähuatanga pĹŤnaha whakahaere katoa. Ka whakamahia te MĹŤtara hei waihanga i tÄtehi akomanga mariko mÄ te ipurangi e taea ai e ngÄ kaiako me ngÄ Äkonga te takoha rauemi e hÄngai ana ki Ä rÄtou akoranga. |
Puna tuwhera, |
Whakahau Matatika/ |
Ko te whakahau matatika i te ao mÄtauranga he kaihautĹŤ mĹ ngÄ panonitanga e aro ana ki te whakarato i ngÄ putanga e taea ana mÄ ngÄ Äkonga. |
 |
KÄŤore |
He pĹŤrere tÄuru mĹ ngÄ rorohiko. MÄ te neke i te kiore e taea ai e koe te nuku te kĹpere ki ngÄ mea kei runga i te rorohiko. Ka taea hoki e koe te hĹŤnuku, te kĹwhiri rÄnei ngÄ mea nei. |
 |
TÄera ako matarau |
He nui ake i te tÄera ako kotahi e whakamahia ana. Kua puta te rongo ka whai wÄhi atu ngÄ Äkonga katoa ki ngÄ tini tÄera i roto i Ä rÄtou akoranga. Ka rerekÄ hoki pea tÄnei e ai ki te horopaki ako. Hei tauira, mĹ te pÄngarau ka pai kÄ atu pea te ako a te Äkonga i roto i ngÄ mahi pÄpori, heoi anĹ, i roto i ngÄ Ähuatanga waiata he pai ake pea te mahi motuhake. |
TÄera ako |
Tini atamira |
E rua, neke atu ngÄ pĹŤnaha whakahaere. Hei tauira, mehemea tÄtehi hĹtaka, pÄnei i te Kupu, ka ora mÄ Wini me Äporo, e mea ana ka tautoko te pĹŤmanawa i ngÄ tini atamira. |
PĹŤnaha whakahaere, |
âMe otiâ me âNgÄ |
He whakatakotoranga e Ähei ai te Äkonga ki te mĹhio he aha ngÄ tĹŤmahi me oti e rÄtou me te maha o ngÄ kĹwhiringa mĹ ngÄ tĹŤmahi kÄ atu hei kĹwhiringa mÄ rÄtou. Ka manaaki ngÄ Äkonga i tÄnei hanga puta noa i ngÄ akoranga o ia rÄ. |
 |
KĹtuinga ki te ako |
I waihangatia e te kÄwanatanga te kĹtuinga ki te ako hei whakamĹmona i tÄtehi kĹtuinga e whakahaeretia ana mÄ ngÄ kura o Niu TÄŤreni me te whakarato i tÄtehi taiao hei akiaki i te tere mau o ngÄ matihiko ako nei. Ko te KKA kĹtuinga whakahaere, e whakarato ana i tÄtehi ipurangi tere i runga i te haumaru me te mÄhea me ngÄ rauhiko mutunga kore, he tÄtaritanga kaupapa mÄ runga ipurangi me ngÄ ratonga kĹtuinga haumaru. Ka noho te Puna hei pokapĹŤ mĹ ngÄ whakatĹmenetanga hangarau me ngÄ kuhutanga, e tomokia ai ngÄ rauemi mÄtauranga, me te mÄmÄ, te whai take hoki o te tĹŤhono. |
Puna, Rauhiko |
Kawatukutuku |
He kawa mĹ te pae tukutuku. Ko ngÄ ture o te whakamahi o runga ipurangi, mÄ ngÄ kaiwhakamahi i te ipurangi rÄnei. |
 |
KĹtuinga rorohiko |
Ko te kĹtuinga rorohiko he tĹpĹŤtanga o ngÄ pĹŤnaha rorohiko e rua neke atu kua hono ngÄtahi nei. Ko te kĹtui he mahi tonu ki te hono kia kotahi ai. Ko te kĹtuinga tÄngata he rĹpĹŤ o te tokorua neke atu e mahi tahi ana. Ko te kĹtuinga he whakapakari i tÄtehi hononga whai hua e taea ai e koe te tĹŤhonohono pÄrongo ki tangata kÄ atu, ki ngÄ rĹpĹŤ me ngÄ whare ako |
KĹtuinga akoranga |
KĹtuinga taupÄnga |
He taupÄnga e mahi ana i tÄtehi rorohiko motuhake, i tÄtehi ratonga pae tukutuku rÄnei e Ähei ana kia tomokia e ngÄ tini rorohiko, i ngÄ pĹŤrere rÄnei. Hei tauira, ko te pae tukutuku: He pĹŤmanawa ratonga pae tukutuku ka tomokia e te pĹŤmanawa pĹŤtirotiro. |
PĹŤtirotiro, Tukunga Pae |
KĹtuinga akoranga |
He akoranga i tautokona ai e te tĹŤhonohonotanga o ngÄ pÄrongo ki tangata kÄ atu, ki ngÄ rĹpĹŤ me ngÄ whare ako i tĹŤ ai te kĹtuinga. |
 |
MÄtairoro |
Ko ngÄ rangahau e pÄ ana ki ngÄ io o te tinana. He nui ngÄ mahi kua oti i roto i te mÄtairoro kia mÄrama kÄ atu ki ngÄ mahinga o te roro, ko te hÄngaitanga rawa ki te ako. |
 |
Tikanga ako hou |
He neke mai i te whakaako arotahi, i te huarahi whÄngai kaupapa a te kaiako o mua, ki ngÄ Ähuatanga o te ako e akiaki ana i te mana ake o te Äkonga me te aro o ngÄ pĹŤkenga ka whakawhanakehia ki anamata. |
Whakaanamata, |
PĹŤmanawa puna |
He pĹŤmanawa utu kore e tuwhera nei ki ngÄ Ähuatanga katoa o te uhingaro kia whakahÄngaitia ai ki te tangata, me ngÄ here kore ki te whakamahi me te tĹŤhonohono. |
Uhingaro, |
PĹŤnaha whakahaere |
Te pĹŤnaha e whakahaere ana i te rorohiko. Hei tauira. Ko te Korome OS, ko te Makarihota OS me te Rainati |
 |
PW |
Tirohia te PĹŤnaha whakahaere |
PĹŤnaha whakahaere |
PĹŤrere whakaputa |
He pĹŤrere ka whakaahua i ngÄ pÄrongo. Hei tauira, ko te pĹŤreretÄ, ko te mÄŤhini pÄoho, ko te whakaata me te mÄŤhini tÄ nÄ Braille |
 |
Ara pakeke |
Ka whai wÄhi atu ngÄ mÄtua ki ngÄ Ähuatanga o te kĹtuinga kura, i te nuinga o te wÄ kia kite ai rÄtou i ngÄ mahi, i ngÄ whakatutukinga, i ngÄ rangitaki me ngÄ kĹpaki-hiko me Ätehi atu mea. Ko te nui o te whai wÄhitanga he rerekÄ mĹ tÄnÄ kura me tÄnÄ kura. |
Rangitaki, KĹpaki-hiko, |
Kuhukore |
I te wÄ e whakatinanahia ana i roto i ngÄ akoranga, he akoranga tÄnei e whÄngai ana i te Äkonga ki ngÄ kĹrero. He kauwhau kÄ te momo whakaako. Kei te tohutohutia ngÄ Äkonga, Ä, ehara i te mea e whai whakaaro ana rÄtou. |
Kauwhau |
Tikanga ako |
Ko ngÄ mÄtÄpono, ko ngÄ tikanga me te ao o te whakaako. |
 |
Aromatawai aropÄ |
I te wÄ ka riro mÄ te pia ngÄ mahi a te pia e aromatawai. Koinei te pĹŤkenga me whakaako, waihoki, ko te tuku me te whakaae ki ngÄ kĹrero hÄpai whai kounga. |
 |
Akoranga hÄngai |
He tohutohu kua whakahÄngaitia ki tÄtehi matea me ngÄ kaingÄkaunuitanga o ngÄ Äkonga katoa. I roto i tÄtehi taiao ako kua whakahÄngaitia, ko ngÄ whÄinga ako me ngÄ kĹrero, waihoki, ka paku rerekÄ pea ngÄ huarahi me te tere (nĹ reira, ka kĹpakina e te whakahÄngaitanga, e te tangongitanga me te motuhaketanga). I te nuinga o te wÄ, e mĹhio ana, e mÄrama ana hoki ngÄ Äkonga ki te Ähua o tÄ rÄtou ako me te whakatau kĹwhiringa e pÄ ana ki ngÄ mea me te Ähua o tÄ rÄtou ako. Ka kĹrerotia tÄnei i te taha o ngÄ kaiako, Ä, ka noho i roto i tÄtehi takotoranga kia tutuki ai ngÄ whÄinga ako. |
Akoranga tangongi, |
Atamira |
Ko te takotoranga rorohiko i whakahoahoatia ai ngÄ pĹŤmanawa rorohiko ki te mahi, i roto i ngÄ Ähuatanga e whakaaetia ana me te whakamahi tika i ngÄ hangarau. Ko te Make OS X me te Wini 2000 Ätehi tauira o Änei atamira. |
PĹŤmanawa rorohiko |
KĹnae ipurangi |
He hĹtaka rorohiko e wÄtea ana i roto i te takotoranga matihiko, (he rorohiko pea, he hopunga reo rÄnei o tÄtehi hĹtaka reo irirangi) e taea ana te tikiake mÄ te ipurangi e wÄtea ai Ätehi atu ki te kite, ki te rongo hoki. Ka whakamahia pea e ngÄ Äkonga Ä rÄtou ake kĹnae ipurangi i roto i Ä rÄtou akoranga. |
Tikiake, Ipurangi |
Puna |
He pokapĹŤ, i whakatĹŤria ai e KKA mĹ ngÄ whakatĹmenetanga me te kuhu ki ngÄ matihiko, e wÄtea nei te toro atu me te tĹŤhono rauemi nĹ te ao mÄtauranga. KÄore tÄtehi i te whakamÄtau i te kounga o ngÄ rauemi e whakanohohia ana i roto i te Puna. |
KKA, Matihiko |
PĹhi |
He hoatu i tÄtehi karere ki tÄtehi wÄhi mĹ ngÄ karere tĹŤmatanui. |
 |
Te Mana o te 3 |
He noho ki te tokorua ake ki te whiriwhiri whakaaro, ki te whakatupu mÄramatanga hoki tĹmua o te haere ki te âmÄtangaâ. |
KA3KOAU |
Akoranga whakaoti |
He mahi mĹ tÄtehi wÄ ki te whakatĹmene i ngÄ rapanga mutunga kore. KÄore pea Ĺna whakautu tika. E kÄŤ ana i Ätehi wÄ he rapanga whÄuaua. |
He rapanga whÄuaua |
Akoranga |
He koke tonu i roto i tÄtehi wÄ ki te ketuketu i tÄtehi pÄtai, i ngÄ rapanga, i ngÄ mÄtÄtaki rÄnei. I te nuinga o te wÄ he rongoÄ Ĺ ngÄ mea nei. |
 |
Akoranga whai take |
He akoranga e arotahi ana ki te whakawhÄnui i te mĹhiotanga, i ngÄ pĹŤkenga me te urutau ki taumata whakawhanake kÄ atu. E mÄtau ana te Äkonga ki te take e ako nei rÄtou i ngÄ mea e ako nei rÄtou. |
 |
Uhingaro Kakama |
He uhingaro matarua, e taea ai e te kÄmera o te waea, kua whakatĹkia ki te pĹŤmanawa pÄnui tika, te mÄtai ki te whakarato pÄrongo ki te kaimahi. He nui ngÄ wÄ ko te honotanga tÄnei ki tÄtehi pae tukutuku kei reira ngÄ pÄrongo. |
Haki, PĹŤmanawa pÄnui |
PĹŤmanawa pÄnui |
He pĹŤmanawa i whakahoahoatia tonutia ai ki te pÄnui haki me ngÄ uhingaro kakama. NÄ te pĹŤmanawa pÄnui i taea ai e ngÄ mihini mÄtai i roto i ngÄ toa hokohoko te whiriwhiri ngÄ rauhiko kua whakatĹkia ki ngÄ haki o ngÄ mea e hokona ana. |
Haki, PĹŤmanawa |
TÄutuutu akoranga |
He akoranga hourua. Hei tauira, ko te tuakana- teina, ko te Äkonga ki te kaiako, ko te kaiako ki te Äkonga. Ko te tokorua o te houruatanga e ako ana i a rÄua anĹ. |
Ako, Tuakana-teina |
TÄutuutu whakaako |
He Ähuatanga ako e tautoko ana i te Äkonga ki te mÄrama he aha tÄ rÄtou e pÄnui nei. Kei te mÄtua aro ngÄ kaiako ki te Ärahi tonu i ngÄ Äkonga kia whanake ai ngÄ pĹŤkenga mĹ te hiki i te kohu, mĹ te pÄtai, mĹ te whakarÄpopoto me te matakite. Ka whai wÄ i konÄ ngÄ Äkonga ki te Ärahi i te rĹpĹŤ, e mahi nei rÄtou, kia mÄrama te tuhinga e pÄnui ngÄtahi nei rÄtou. He rautaki e taea ana te whakamahi mÄ ngÄ Äkonga katoa ahakoa te pakeke. |
 |
Manaaki hononga |
Ko te whakapono kua whakatĹkia ki tÄtehi hononga, e aronui nei ki te whakaute, ki te mana whaiaro, ki te tĹŤmÄia me te pono o te tangata. E kĹrerotia ana te kounga o ngÄ hononga i waenganui i ngÄ mema o te hapori kura. E mÄrama kehokeho ana ia tangata o te hononga nei ki ngÄ here ki a rÄtou anĹ. |
Manaakitanga |
KirimÄrĹ |
He pĹŤkenga whakahirahira ki te koke tonu i roto i tÄtehi rapanga, he ako i ngÄ hÄ, me te kore hopo, te takoto rÄnei tae noa ki te otinga o ngÄ mahi. |
 |
Marau tÄutu |
He marau e rite tonu ana te tirohia kia hÄngai ai ki ngÄ ngÄkaunuitanga, ki ngÄ whirikoka me ngÄ matea o ngÄ Äkonga. Me pÄnei ka tika kia manaakitia ai te haere a te Äkonga puta noa i ngÄ kura âkia tika te hono atu ki tÄnÄ, ki tÄnÄ me te whakatakoto i te tĹŤÄpapa mĹ te ora me te ako kÄ atu.â |
 |
Arotake |
Kia hoki, kia whakaarotia, kia kĹrerotia rÄnei tÄtehi Ähuatanga anĹ kia pai ai te whakapanoni, te whakatau rÄnei he aha e whai mai ana. He momo whakaaturanga ngÄ arotake. |
 |
Akoranga haumako |
He kohinga tĹŤmahi ako i whakahoahoatia ai ki te whakarato i ngÄ horopaki manawareka. |
Horopaki whakakuhu, |
TĹŤmahi mĹmona |
He mahi ka whakaaraara i ngÄ whaiwÄhitanga ki ngÄ akoranga whakahirahira mÄ te hono atu ki ngÄ wÄhanga rerekÄ o te marau, Ä, mÄ te whakamahi hoki i ngÄ tini rautaki whakaako, ako hoki. I whakahoahoatia ai ki te whakapiki i te mÄramatanga, i ngÄ mÄtauranga me ngÄ pĹŤkenga, i te wÄ tonu e whakaatuhia ana ngÄ kokenga. Ka toko ake ngÄ ngÄkaunuitanga i ngÄ tĹŤmahi whai hua, ka hÄngai ki ngÄ take o te wÄ me te tautoko i ngÄ Äkonga kia tupu ai ngÄ pĹŤkenga whai take. |
 |
Akoranga whakatÄŤtina |
He akoranga ka puta i te wÄ he whÄinga teitei, he mÄtÄtaki hoki Ä ngÄ Äkonga katoa, engari e taea ana te whakatinana. E kuhu ana tÄnÄ Äkonga me tÄnÄ Äkonga, Ä, e tautokona ana hoki ki te whakatinana i Ä rÄtou whÄinga. |
 |
PWW (Pae |
Ko te kakau RSS (te Ähua o te tuku rauhiko ki tÄtehi atu pĹŤrere) he mÄtaitanga o ngÄ whakahoutanga mĹ te pae tukutuku kua kĹwhiria, kia tae atu ki a koe ko ngÄ pÄrongo o te wÄ e whakahoungia ana. |
PĹŤrere |
Anga |
He rÄkau aromÄtai, he rÄrangi tohutohu rÄnei e whakamahia ana ki te whakatairanga i te rite tonutanga o tÄtehi whakahau angitu e ai ki ngÄ tĹŤmanakotanga mÄrama, ki ngÄ paearu rÄnei. E noho ana i te nuinga o te wÄ hei tÄpu. E whakamahia ana ki te whakawÄ i te koke a tÄtehi Äkonga e ai ki ngÄ putanga akoranga, te pai rÄnei o te kokenga o te hĹtaka whakaniko a te kura. MÄ tÄtehi anga kua oti te Äta whakahoahoa, e Ähei ai ngÄ kaiako/kaiÄrahi ki te kite i te taumata o te Äkonga/kura me ngÄ mahi hei whai ake ki te whakamÄrĹ i te tĹŤ. |
 |
Mahere WWRM |
He mahere e whakamahia ana kia kitea te whai hua o ngÄ hangarau matihiko ki te whakapai ake i ngÄ akoranga. Ko te mahi mÄmÄ, ko te wÄ ka whakamahia ngÄ pĹŤrere hei mahi kÄ atu i tua atu o ngÄ pukapuka mahi. Ko ngÄ taumahatanga ka tau i te wÄ e whakamahia ana ngÄ pĹŤrere ki te whakahou, ki te panoni rÄnei i ngÄ akoranga. |
PĹŤrere, Hangarau |
Poutama |
Ko te tautoko ka puta i ngÄ wÄ o te ako. E hÄngai ana ki ngÄ matea o ngÄ Äkonga hei poipoi i a rÄtou ki te whakatutuki i Ĺ rÄtou whÄinga ako. Ka tutuki mÄ te Äta whakapakari, mai i tÄtehi pae ki tÄtehi, i ngÄ akoranga o mua. |
 |
KĹtuinga kura |
He tĹpĹŤtanga o ngÄ pĹŤnaha rorohiko e rua, neke atu rÄnei e honohono nei i roto i te kura. E manaakitia ana te kĹtuinga kura i te nuinga o te wÄ e tÄtehi tĹŤwatawata, Ä, me whai kupu huna hoki kia whai wÄhi atu. |
KĹtuinga, TĹŤwatawata |
Tohu kimi |
He pĹŤnaha pĹŤmanawa hei kimi i ngÄ pÄrongo o runga i te Tukutuku-ao-whÄnui |
Tukutuku-ao-whÄnui, |
Tikanga whaiaro |
Te nui o te kaha whakapono ki Ĺ ake pĹŤkenga ki te whakaoti mahi me te whakatutuki whÄinga. |
 |
Ritenga whaiaro |
He Äkonga kua riro mÄna anĹ ia e manaaki ki ngÄ whakaaro e tika ana mĹ Ä rÄtou akoranga me ngÄ whanonga. |
 |
Whakaao mÄrama |
Ko te ruku hĹhonu ki ngÄ kĹrero e pÄ ana ki ngÄ raraunga, kia kitea ai te take e pÄnÄ ana te noho. |
Raraunga |
Tukunga |
He hĹtaka rorohiko e whakarato ana i ngÄ tukunga pÄnei i te tĹŤhono rauhiko, i te whakarauemi pĹŤmanawa rÄnei ki Ätehi hĹtaka rorohiko kÄ atu. I Ätehi wÄ, ka noho ngÄ hĹtaka nei i te rorohiko Ĺrite, i Ätehi atu rorohiko rÄnei i te kĹtuinga. He nui ngÄ wÄ ka whakairia ngÄ kĹnae ki te tukunga o te kĹtuinga. |
 |
Akoranga whakarato |
He raupapatanga ako e tĹŤhono ana i ngÄ tohutohu i te akomanga me ngÄ mahi whai take i te hapori. E whakataukÄŤ ana i te whakaaro arohaehae me te whaiwhakaaro whaiaro me te akiaki i te aro ki te hapori, ki ngÄ kuhutanga o te tangata whenua nei me ngÄ haepapa ake. |
 |
WhakamÄmÄ |
Ko te hurihanga o tÄtehi mea uaua, hei mea mÄmÄ. |
 |
Huirangi |
He ratonga utu kore e taea ai e te tangata te whakawhiti kĹrero mÄ te tuku karere, mÄ ngÄ waea kĹrero, mÄ te kiriata rÄnei. He taupÄnga utu kore me tikiake rawa. |
TaupÄnga, Tikiake |
PÄtuhi |
He karere pÄnei i te pÄtuhi i tukuna mÄ te ipurangi. |
PĹŤnaha manaaki |
PMA (PĹŤnaha |
Tirohia hoki te pĹŤnaha manaaki Äkonga. |
PĹŤnaha manaaki |
KWKK (Kaupapa |
He hÄpai, he manaaki hoki i ngÄ whakahoutanga kĹtuinga KH ki ngÄ kÄti o ngÄ kura o te KÄwanatanga me ngÄ kura tĹpĹŤ o te KÄwanatanga i Niu TÄŤreni. NÄ tÄnei whakahoutanga ka wÄtea te whakamahinga o te aunui tino tere a te KÄwanatanga (ATT) Ä te wÄ ka wÄtea. Ka hono te nuinga o ngÄ kura mÄ te mukahiko. |
ATT, KH |
Mana pÄpori |
Ko ngÄ mÄtÄpono me ngÄ mÄramatanga o tÄtehi iwi e taea ai e te tangata kotahi, e te rĹpĹŤ rÄnei te whakapono ki a rÄtou anĹ me te mahi tahi. |
 |
KĹtuinga pÄpori |
He whakamahi pĹŤmanawa ki te whakatĹŤ i ngÄ hapori tÄngata Ä-ipurangi e tĹŤhonohono ana i ngÄ ngÄkaunuitanga me ngÄ tĹŤmahi, e hiahia ana rÄnei ki te whakatĹmene i ngÄ ngÄkaunuitanga me ngÄ tĹŤmahi a tangata kÄ atu. Ka tutuki tÄnei mÄ te pahupahu, mÄ te tuku karere, mÄ te ÄŤmÄra, mÄ ngÄ kiriata, mÄ te tĹŤhonohono kĹnae, mÄ te whakarangitaki me ngÄ kĹrero Ä-rĹpĹŤ. |
Rangitakitanga, |
Akoranga |
He akoranga |
 |
Ako ngÄtahi |
He tukanga mĹ te whakatupu akoranga mÄ ngÄ taunekneke. E takoto ana, e manaakitia ana e te kaiako kia tutuki ai i te tukanga ngÄ putanga ako i maheretia ai. |
NgÄtahitanga |
Whakaaro ngÄtahi |
Ko te mĹhio ki te kite me te tÄutu i ngÄ Ähuatanga pÄpori. |
 |
Akoranga tĹŤwÄhi |
Ko ngÄ akoranga e pÄ ana ki ngÄ taiao Ä-rohe, Ä- pÄpori hoki. |
 |
Akoranga tiaki-taiao |
He akoranga e whaiwhakaaro ana ki ngÄ tikanga. |
 |
Whakawhitinga |
Ko ngÄ tohutohu ka rere ki te Äkonga ki te whakawhiti tika i waenganui i ngÄ wÄhi ako me ngÄ tĹŤmahi. Hei tauira, ko ngÄ whakaritenga kia whakawhiti te Äkonga mai i tÄtehi akomanga ki tÄtehi atu. |
 |
PĹŤmanawa |
Ko ngÄ mahi uhingaro nikoniko e tohutohu ana i tÄtehi hĹtaka rorohiko, i tÄtehi pĹŤnaha rÄnei ki te whakatinana i tÄtehi taumahi ake. E tÄpiri ana ki ngÄ pĹŤmanawa pĹŤnaha ko te pĹŤnaha whakahaere me ngÄ Äheinga e ora ai te rorohiko. E tÄpiri ana ki ngÄ pĹŤnamawa taupÄnga ko ngÄ hĹtaka ki te whakaoti mahi mÄ te kaimahi. Hei tauira, ko Kupu me Excel. |
PĹŤnaha whakahaere, |
Parahiko |
NgÄ karere hiko kÄore i te hiahiatia. |
 |
He Papa Whakaaro |
He tikanga whakahoahoa mĹ te whakaatu i te raupapatanga o ngÄ whakaari ataata, he whakarongo hoki hei wÄhanga motuhake. Ko te raupapatanga o ngÄ Ähuatanga nei e paku rite ana pea ki ngÄ pakiwaituhi. |
 |
Akoranga whirikoka |
He mahi whakaako e whakakaha ana i te whirikoka o ngÄ Äkonga hei whakapakari i ngÄ Äheinga / pĹŤkenga i roto i Ätehi atu Ähuatanga. He akoranga hou e whakapakari ana i ngÄ angitutanga o mua. |
 |
Äkonga mana ake |
Te mĹhio me te Äheinga: ki te whakatinana me te whai hua ki te whai kĹwhiringa me te mĹhio ki te whakatinana i aua kĹwhiringa ki te Ärahi akoranga me te waha i ngÄ haepapa ki te whakamana i ngÄ akoranga Ä-whaiaro me ngÄ akoranga Ä-pia ki te takoha atu ki te hapori ako ki te mau ki te tukanga o te ako me te takaako |
 |
Äkonga kĹkiri |
Ka puta i ngÄ Äkonga ngÄ akoranga hei mahi mÄ rÄtou. Ka kĹrerotia tÄnei i te taha o ngÄ kaiako ki te whakatau i te tika o te whakawhanake i ngÄ Äheinga o te Äkonga hei tÄura. Ka whai wÄhi atu ngÄ Äkonga ki ngÄ pÄrongo katoa, nĹ reira, kÄore he hua o te Äta whÄngai i a rÄtou ki ngÄ mÄtauranga, ki ngÄ akoranga rÄnei e mea ana he tika mÄ te katoa. |
 |
Te Reo o te Äkonga |
I toko ake i runga i ngÄ Ähuatanga e whai ake nei: he ahurei te titiro a te rangatahi ki ngÄ akoranga, ki ngÄ whakaakoranga me te kuratanga ko Ĺ rÄtou mÄramatanga ehara i te mea noa anake, engari me whai wÄhi ki ngÄ mahi a ngÄ pakeke me whai wÄ rÄtou ki ngÄ whaiwÄhitanga ki te whakarÄkei i tĹ rÄtou ao mÄtauranga. He nui ake tÄnei i te uiui Äkonga anake. |
 |
Äkonga toko |
He akoranga e arotahi ana ki ngÄ Äkonga hei tÄura, takitahi me Ĺ rÄtou ake whirikoka, Ĺ rÄtou ake ngÄkaunuitanga me ngÄ matea. Kua whakahÄngaitia te marau ki te manaaki i Änei mea. |
 |
PĹŤnaha Manaaki |
He pĹŤmanawa ka whakamahia e ngÄ kura ki te pukapuka i ngÄ pÄrongo e pÄ ana ki te kura me ngÄ Äkonga. E tÄpiri ana ki ngÄ whakamahinga ko ngÄ rÄhita, ko ngÄ whakaurutanga, ko ngÄ whakawhiwhinga ki te TÄhuhu, ko ngÄ kĹrero mĹ ngÄ tatĹŤtanga, ko te hauora me te haumaru, ko ngÄ kaupapa e ara mai ana, ko te wÄtaka, ko ngÄ mahi kÄ atu, ko ngÄ tohu whakanui me ngÄ angitutanga, he pukapuka i ngÄ mÄka, ko te whakahaere me ngÄ pĹŤrongo ki ngÄ mÄtua, ko te kĹŤaha mĹ ngÄ mÄtua, ko ngÄ kĹrero mĹ ngÄ kaimahi, me ngÄ whakairinga, he whakahokinga hoki o ngÄ kĹrero NCEA. E taea ana te whiriwhiri raraunga ki te tautuhi i ngÄ ia me ngÄ whakatauiratanga o ngÄ angitutanga me ngÄ kuhutanga, me te aromÄtai i te whai hua o ngÄ hĹtaka. |
PĹŤmanawa Rorohiko, |
Kaupapa |
I tĹŤ te kaupapa mai i te Huitanguru ki te Pipiri, 2015. He kaupapa hourua tÄnei i whakahaeretia ai e Te Whare WÄnanga o TÄmakimakaurau me te TÄhuhu. He Äwhina i ngÄ Äkonga ki te Ärahi i Ä rÄtou ake akoranga ki te whÄinga nui. |
 |
Aromatawai kohikohi |
Ka tÄtai ngÄ aromatawai kohikohi i ngÄ putanga mÄtauranga i te otinga o te tĹŤmahi, o ngÄ akoranga rÄnei. Ka whakamahia te aromatawai kohikohi i te nuinga o te wÄ ki te whakatutuki i te nama i waho o te kura, me te whai wÄhi atu hoki ki ngÄ raraunga ka whakamahia e ngÄ kaiako, e ngÄ kaiÄrahi o ngÄ kura me ngÄ kaitiaki o ngÄ poari hoki, hei whakatau tonu i te whai hua o ngÄ hĹtaka ako. E whakatairitia ana ki ngÄ aromatawai kohikohi, he mahi haere ake nei, Ä, ka whakamahia hoki ki te whakahÄngai i te marau nĹ ngÄ Äkonga e ako ana. |
Aromatawai Ĺkawa |
Kaiako hei |
Ko te kaiako te pou o taua panonitanga, he Äwhina i ngÄ Äkonga kia tĹŤ motuhake, kia tĹŤmÄia hei Äkonga whaiaro. E whakapono ana te kaiako ka taea e rÄtou ngÄ hua nui tika, Ä, ko te wÄhi nui ki a rÄtou he manaaki, he whakamana i te whakawhanaketanga me te puÄwaitanga o te tangata tonu. Kia hari, kia koa. |
Whakaaro |
Ako Ä-mahira |
Ko te pĹŤtake o te Ako Ä-mahira ko te whakapakari i tÄtehi hurihanga whakaniko i roto i ngÄ mahi ako. E mea ana tÄnei ko ngÄ whakanikotanga o ngÄ putanga ako mÄ ngÄ Äkonga katoa. Ka toro atu te kaiako ki ngÄ pÄrongo e wÄtea ana, kia pai ai te whaiwhakaaro ki te whai hua o Ä rÄtou akoranga, o ia rÄ me te whakatutukinga o tÄtehi wÄhanga o ngÄ mahi. Ka aromÄtai rÄtou i te pai o tÄ ngÄ Äkonga ako me te whakarerekÄ i ngÄ mahere i te wÄ e tika ana kia mĹmona kÄ atu ai ÄrÄ akoranga. |
Tikanga Ako, Mahira |
KÄhui whakaako |
Ko te kÄhui whakaako e aro ana ki tÄtehi rĹpĹŤ o ngÄ mÄtanga ako e mahi ana kia whai take, kia rite tonu, kia kotahi te hoe ki te Äwhina i tÄtehi tĹpĹŤtanga Äkonga ki te ako. Ka mahi ngÄtahi ngÄ kaiako ki te whakatakoto whÄinga, ki te whakahoahoa marautanga, ki te whakarite i ngÄ mahere ako a te takitahi, ki te ako i ngÄ Äkonga, me te aromÄtai i ngÄ putanga. Ka tĹŤhonohono kitenga rÄtou, ka tautohetohe ki a rÄtou anĹ e pÄ ana ki ngÄ mea e tika ana te mahi, me te take, tae noa ki te mahi ka whai ake. He haepapa o te katoa ki te tautoro i ngÄ akoranga a ngÄ Äkonga katoa. |
Kotahitanga |
MÄtauranga |
Ko te mÄtauranga hangarau, ko te mĹhio o te takitahi, ko te mahi motuhake me te mahi ki tangata kÄ atu, me te whakamahi i ngÄ taputapu hangarau, i runga i te whakaaro nui, i te tika me te whai hua, ki te tomo, ki te manaaki, ki te tuitui, ki te aromÄtai, ki te waihanga me te whakawhiti pÄrongo. E whakamahia ana i te taha, Ä, e whakatauritea ana ki te âwhakamahi matihikoâ. |
Whakamahi Matihiko |
Toa Hangarau |
Ko te Toa Hangarau kÄore i te kĹrero mĹ te mĹhio ki te whakamahi i ngÄ taputapu hangarau anake, engari ko te mĹhio tonu ki te waihanga i ngÄ mea whakahirahira mÄ ngÄ taputapu nei. |
 |
KĹrero (Hangarau, |
He kamupene whai hua kore e pono ana ki te tĹŤhonohono whakaaro ki te whakamĹmona i te hĹhonutanga o ngÄ mÄramatanga mĹ te ao. Kei waho ngÄ kĹrero TED i te whÄnuitanga o ngÄ kaupapa, Ä, he 15 meneti te roa i te nuinga o te wÄ. Ka whakamahi ngÄ kaiako i ngÄ mea nei ki te toutou i te hiahia me te kĹrero i waenganui i ngÄ Äkonga. (TEDx he kĹrerorero e motuhake ana te whakahaeretanga e ngÄ hapori. Hei tauira, kua tĹŤ ngÄ TEDx kĹrerorero i PĹneke) |
 |
Te rua ako |
Tirohia te rua ako |
Rua Ako |
Tukutuku-ao- whÄnui |
He wÄhi tuwhera ki ngÄ puna pÄrongo i tautuhia ai ngÄ pukapuka me Ätehi atu rauemi nĹ te pae tukutuku, e te TWI (TĹhu whÄrangi ipurangi), e tĹŤhonohono ana, Ä, ka tomokia mÄ te ipurangi. |
Tohutautuhi, Puna |
PapapÄ |
He papa o runga i te pĹŤrere matihiko e rongo ana i ngÄ nekehanga me te mirimiri hei tohutohu, pÄnei i te kiore ki te pĹŤrere. |
Kiore |
Tikanga ako |
Ko ngÄ tikanga ako e panoni ana i te akotanga o ngÄ Äkonga me te huarahi ki te ako. E arotahi ana te tikanga ako ki ngÄ tikanga o te mahi (he mahi i ngÄ mea whai hua, he whakarato rÄnei i ngÄ ratonga whai hua), o te mahi ngÄtahi me te patapÄtai. Ko te mÄtauranga whakaumu he manapori, Ä, he Ähuatanga e kuhu ai te Äkonga me te kaiako ki te whaikĹrero, ki te whakarongo, ki te mahi me te whaiwhakaaro ki te putanga o Ä rÄtou mahi. E tino kuhu ana ngÄ Äkonga, e puta ana ngÄ pÄtai atamai, Ä, kei te kimihia Ätehi pÄrongo kÄ atu. |
Tikanga ako |
Akoranga pĹŤataata |
He akoranga e mÄramatia ana, e tĹŤhonohonotia ana, Ä, e kitea ana i roto i te akomanga. |
 |
Tuakana teina |
He hononga tautoko nei i waenganui i te tokorua, i te nuinga o te wÄ ka ako rÄua i a rÄua anĹ. He ariÄ tÄnei nĹ te horopaki o te MÄori, i nui kÄ atu ai i te tautoko Ä-pia nei. I te nuinga o te wÄ ko te tuakana te mea pakeke Ä-tau, Ä-whakaaro hoki, Ä, ko te teina he tamariki ake, he ruarua rÄnei ngÄ wheako. I te nuinga o te wÄ ka whakamahia i roto i te horopaki o te whakaako me te ako, he hononga Äta tautoko rÄnei i waenganui i ngÄ Äkonga. I Ätehi wÄ, ka rerekÄ ana te horopaki ka huri ngÄ kawenga a te tuakana me te teina i roto i te hononga nei. |
 |
Raweke ki te |
Ko te taitara o te pukapuka kuhu mĹ ngÄ kura ki te whakaoti i ngÄ whakatutukitanga toitĹŤ â he mahi iti nei, kia nui ake ai ngÄ hua. Ko te aro o Te Raweke ko te whakaumu ko te Äheinga o ngÄ kaiako matua me ngÄ kaiÄrahi o ngÄ kura ki te manaaki i te tukanga panoni me te whakapai ake i te kounga o ngÄ akoranga i roto i ngÄ kura. |
ToitĹŤtanga |
Tihau |
He ratonga kĹtuinga pÄpori mÄ runga pae tukutuku e taea ai e te kaimahi te tuku me te pÄnui ngÄ karere 140 kupu e kÄŤ ana ko te âwhakatihauâ ko te tuku rÄnei i te âwhakatihauâ a tÄtehi atu mÄ te âwhakatihau anĹâ. |
 |
Akoranga herekore |
He akoranga ka puta i ngÄ wÄhi me ngÄ wÄ katoa. |
Akoranga ki whea / |
AAKN |
Ähuatanga Ako Huri Noa |
Ähuatanga Ako Huri |
ATT (Aunui |
He aunui e whakamahi ana i te mukahiko ki te tuku i ngÄ whakawhitinga me te tukunga tino tere nei o ngÄ rauhiko (he 25Mbps te rahi), tÄnÄ, e taea ana mÄ ngÄ hononga ihirangi. |
Aunui, Rauhiko |
Akorangi |
He kĹtuinga o te ao ipurangi. I Niu TÄŤreni nei, ko te Akorangi tÄtehi o ngÄ tino PĹŤnaha Manaaki Akoranga i roto i ngÄ kura, ko te whakaratonga o ngÄ akomanga mariko, o te tara pakeke, o ngÄ kĹnae- hiko hihiri, o te haumaru i te kĹtuinga pÄpori me te whakahaere ngÄtahi i te taha o te PĹŤnaha Manaaki Äkonga. |
LMS, Ao mariko, |
Rauhiko pĹtaekore |
E mea ana kei a koe te whakatau mĹ te nui o ngÄ rauhiko e hiahia nei koe, kÄore he âtaupokiâ, he rÄhuitanga rÄnei mĹ te nui ka whakamahia. |
Rauhiko |
Takaako |
He wÄnanga i Ĺ mÄtauranga e ai ki ngÄ pÄrongo hou e puta mai ana. He nui ake i te Äpiti kĹrero ki ngÄ mea e mĹhio nei koe. Ko te Takaakotanga e mea ana kei te hÄ Ätehi o ngÄ mea kua ako kÄ te Äkonga, me tuku e rÄtou kia rere, Ä, he mahi uaua tÄnei i Ätehi wÄ. |
 |
Ähuatanga Ako Huri |
Ko te whakahoahoatanga o Ätehi putanga me ngÄ taiao kia whakamahia ai e ngÄ tÄngata katoa, ki tĹna mutunga tonu, me te kore mate ki te whakaurutau ki te Äta whakahoahoa ake rÄnei. Ko ngÄ mahere he pÄŤngore rawa kia ngata ai ngÄ matea o ngÄ Äkonga katoa. Ka taea e ngÄ Äkonga te whakahÄngai ngÄ wheako akoranga ki ngÄ kĹwhiringa e mau nei taua mahere rÄ. E tÄpiri ana ki ngÄ Ähuatanga Ako Huri Noa o tÄtehi wÄhi, o tÄtehi ara rĹnaki hei tomonga mÄ ngÄ tĹŤru hauÄ ahakoa ehara mĹ taua wÄ tonu, tÄnÄ, i te whÄwhai ki te whakarite i tÄtehi i te wÄ e tika ana. |
 |
TWI (Tohu WhÄrangi |
Te tohu wÄhi o tÄtehi whÄrangi ipurangi. |
 |
Te Whakamahi |
He whakamahi i ngÄ pĹŤrere matihiko hei rÄkau |
Matihiko |
Akomanga mariko |
He akomanga ehara i te wÄhi tĹŤturu, engari kei te pae tukutuku. Ka Ähei ngÄ Äkonga ki te tomo, Ä, he maha ngÄ Ähuatanga taunekeneke kei te akomanga nei. |
Taunekeneke |
Ao mariko |
He taiao whakaata, i runga tonu i te rorohiko, i mahia mai mÄ ngÄ kaimahi kia nohohia, kia tauneketia hoki mÄ ngÄ hangatangata. |
Hangatangata |
He kĹtuinga ako Äipurangi |
He kĹtuinga ako Ä-ipurangi |
He kĹtuinga ako Äipurangi |
He kĹtuinga ako |
He kĹtuinga o runga i te pae tukutuku e whakarato ana i ngÄ tini ratonga ki te tautoko i ngÄ whaiwÄhitanga ako kÄore pea i te tuwhera ki Ätehi atu Äkonga i roto i Ĺ rÄtou kura. Hei tauira, ka whakahaeretia e tÄtehi kaiako nĹ tÄtehi kura tÄtehi akomanga mÄ te VLN, Ä, ka taea e ngÄ Äkonga o kura kÄ te whai wÄhi mai i wÄhi kÄ atu. Ka whakamahi rÄtou i tÄtehi pĹŤnaha whakaata e taea ai e rÄtou katoa te hono ngÄtahi atu, te tirotiro me te kĹrero ki a rÄtou anĹ i te wÄ kotahi. KÄore i te pÄrÄ ki a Huirangi me MatawÄ. Ko te VLN he mea whakarato e te TÄhĹŤhĹŤ o te MÄtauranga mÄ roto i tÄtehi kirimana ki a CORE. |
Huirangi, MatawÄ |
Huaketo |
He hĹtaka rorohiko, nĹ te wÄ ka tomo ki te rorohiko, ka whakatoke, Ä, ka tino patua ngÄ kĹnae o te kĹpae matua, arÄ, te whakakorenga o ngÄ kĹnae, tae atu ki Ätehi atu Ähuatanga. TÄrÄ Ätehi wÄ, ka whakahorapatia ai mÄ roto i ngÄ ÄŤmera me ngÄ PT. |
KĹnae, KĹpae |
Rua WÄnanga |
He wÄhi, nĹ te ao hurihuri, nĹ te ao matihiko rÄnei, whakakotahi nei, mĹ ngÄ akoranga Ä-pia me te tĹŤhonohono. |
Matihiko |
Tukutuku |
Tirohia te www |
 |
Tukutuku 2.0 |
Ko te taumata tuarua o ngÄ whakawhanaketanga o te ipurangi, e whakaahungia ana e ngÄ whakarerekÄtanga tonu mai i te whÄrangi ipurangi e mau tonu ana, ki ngÄ momo mea ka whakarerekÄhia pea, tae atu ki te whakahou me te tupu o te pÄpÄho pÄpori. |
PÄpÄho PÄpori |
Atatukutuku |
He kÄmera whakaata i runga i tÄtehi rorohiko. Ko te whakaataatanga mai ka hopukina, ka rere mÄ te rorohiko ki te kĹtuinga o te rorohiko. Hei tauira. Huirangi me te MatawÄ, ka whakamahi i ngÄ atatukutuku kia Ähei ai te tangata o runga i te pae tukutuku ki te kite hoki, nĹ rÄtou e kĹrero ana ki a rÄtou anĹ i taua wÄ tonu. |
Huirangi, MatawÄ |
RapaTukutuku |
He whakatakotoranga akoranga i tÄŤkina ai te nuinga o ngÄ pÄrongo, ngÄ pÄrongo katoa rÄnei hei whakamahinga mÄ ngÄ Äkonga, i te ipurangi. Ka mate ngÄ Äkonga ake ki te tiki mai i ngÄ pÄrongo i te ipurangi. |
 |
Pae tukutuku |
He kohinga whÄrangi i runga i te pae tukutuku i whakakotahihia ai e tÄtehi kamupene, e tÄtehi tangata rÄnei kia tomokia e tangata kÄ atu Ä rÄtou ake pÄrongo. Ka tomokia ngÄ pae tukutuku mÄ te ipurangi me te whakamahi i ngÄ tohutautuhi, ngÄ wÄhi noho TWI e hÄngai tonu ana ki te pae tukutuku. |
Tohutautuhi, TWI |
Tukunga Tukutuku |
He pĹŤnaha rorohiko ka whakawhiti i ngÄ kĹnae, e tonoa ana e te kaimahi, mai i ngÄ pae tukutuku ki tĹ rÄtou rorohiko. |
Tukunga |
WhÄnau |
He rĹpĹŤ kua honoa, kua tĹŤhonotia mÄ roto mai i te toto, i te wairua rÄnei. |
 |
Whanaungatanga |
I te horopaki ako, e aro ana tÄnei ki te kounga o ngÄ hononga mahi ako me ngÄ taunekeneke me te mana ake o te kaiako ki te whakanoho i tÄtehi horopaki ÄwhÄnau e tautoko ana i te kuhutanga me ngÄ akoranga. |
 |
Rapanga whÄuaua |
He rapanga uaua, kÄore e taea rÄnei te whakaoti te mea kÄore i te noho tika mai, e tukituki ana tae atu ki te panonitanga o ngÄ whÄinga he uaua ki te kite i Ätehi wÄ. Ko te whakamahinga o te kupu âwhÄuauaâ i kĹnei e mea ana ko te kore aro ki te rongoÄ, tÄnÄ i te kĹrero rÄwera. NÄ ngÄ rapanga whÄuaua i Ähei ai ngÄ Äkonga ki te whakapakari i ngÄ pĹŤkenga arohaehae whakaaro, kia hÄneanea ai te noho i roto i te rehurehutanga me te kore kite i te rongoÄ, tae rawa mai ki te whakamana i te hua i roto i te tukanga ako, tÄnÄ, i tÄtehi rongoÄ pai nei. |
 |
Ihirangi |
He waka honohono, taurahiko kore, ki te ipurangi. Ko ngÄ rorohiko pĹnaho, ko ngÄ paparorohiko me ngÄ waea koi he ihirangi katoa Ĺ rÄtou e taea ai te hono atu ki te ipurangi me Ätehi atu pĹŤrere ihirangi, pÄnei i te pĹŤreretÄ. |
Ipurangi |
Wiki |
He pae tukutuku mÄmÄ noa iho nei kore utu hoki e wÄtea ana. He mÄmÄ, he tere hoki te whakaara ake me te whakahÄngai. Ka taea e ngÄ tini kaimahi (me whakaae rawa) te tomo me te takoha ki te wiki, Ä, he tini ngÄ kura e whakamahi ana mĹ ngÄ mea pÄnei i ngÄ rangitaki, ngÄ kaupapa mahi, me ngÄ whakaaturanga. |
Rangitaki |
Tukutuku-ao- whÄnui |
Tukutuku-ao-whÄnui (te tukutuku) he wÄhi puna tuwhera pÄrongo e tautuhi nei i ngÄ kĹnae me Ätehi atu rauemi tukutuku e ngÄ TWI, kua tuituia, Ä, ka taea te tomo mÄ te ipurangi. |
Puna tuwhera, |
Awheawhe |
Hei kupu tĹŤmahi, e mea ana tÄnei he tĹpĹŤtanga tÄngata e kaha kuhu ana ki ngÄ kĹrerorero, ki ngÄ tĹŤmahi rÄnei e arotahi ana ki tÄtehi kaupapa ake, ki tÄtehi kaupapa mahi rÄnei. |
 |
www |
Tukutuku-ao-whÄnui (te tukutuku) he wÄhi puna tuwhera pÄrongo e tautuhi nei i ngÄ kĹnae me Ätehi atu rauemi tukutuku e ngÄ TWI, kua tuituia, Ä, ka taea te tomo mÄ te ipurangi. |
Pae tukutuku, Puna |
TiriAta |
He pae tukutuku mĹ te tĹŤhonohono ataata. Ka taea e te katoa te whakairi ataata ki runga o TiriAta. He tini ngerongero, he kounga hoki te hanga o ngÄ rauemi o runga o TiriAta. TÄrÄ Ätehi kaiako ka kĹwhiri pea i ngÄ ataata TiriAta hei puna rauemi mĹ te akomanga, Ä, i Ätehi wÄ ka hangaia pea e ngÄ Äkonga Ä rÄtou ataata TiriAta ake hei Äpiti atu ki Ä rÄtou mahi akoranga. |
Pae tukutuku |
NgÄ Aria |
NgÄ WhakamÄrama |
PÄnga |
---|---|---|
Whakatere |
Ko te Äkonga ka tino puta tĹna ihu i roto i te tau kotahi. Ka tere kÄ atu te koke a te Äkonga, tÄnÄ, i te nuinga nÄ ngÄ akoranga arotahi. E pÄnei ana kia koke tonu ki te taumata ako tika. Ko te whÄinga matua kia hÄŤkoitia e ngÄ Äkonga te ara ki te taumata paetae i kĹ atu rÄnei o tÄnÄ e ai ki ngÄ Paerewa Ä-motu tĹmua o te whakaotinga o te tau 8, he tohu whai take rÄnei nĹ te kura tuarua. TÄrÄ Ätehi atu karangatanga e whakamahia ana, he Ĺrite te tikanga. Hei tauira, ko te Ako Whakatere me te Kauneke Whakahoro. |
 |
Tomonga |
 E kĹrero ana mĹ te whai wÄhitanga ki te whakamahi i ngÄ pĹŤrere, i ngÄ hanganga me te taiao, tae noa ki te hono ki ngÄ rauemi ako mÄ runga ipurangi, ki te whakapÄ atu ki ngÄ mÄtanga, ki ngÄ hua o te wÄnanga, ki ngÄ mÄtauranga hou, ki Ä rÄtou ake akoranga, ki ngÄ kupu tohutohu me ngÄ kupu akiaki. |
PĹŤrere, Taiao, Hanganga, Pae tukutuku |
Tuwheratanga |
Ko tÄtehi hua o te tomonga, tae atu ki te wÄteatanga me te noho a ngÄ kaiako me ngÄ Äkonga i runga i te ipurangi. Ko te manaakitanga o ngÄ tĹŤmanako mĹ te tuwheratanga, he mea nui mĹ roto i tÄtehi kura tae atu ki te whaiwhakaaro ki te hauora me te waiora o ngÄ Äkonga me ngÄ kaimahi, Ä, ko te whakatinanatanga o Änei hoki. Me whakaaro ngÄ kura ki te whai i te kauhanganui i waenganui i te 24:7 tuwheratanga me ngÄ tĹŤmanakotanga tika. Hei tauira: he pai noa iho te uta i te mahi ki runga i ngÄ kaiako ki te whaiwhai haere I ngÄ pakirehua ka puta i te waenganui pĹ? E whakaaetia ana kia tukuna e ngÄ Äkonga ngÄ tuhinga roa i te 11.59 i te pĹ, i te rÄ tonu o te rÄ tuku? He mea nui hoki te whakatau i ngÄ mÄharahara o ngÄ mÄtua e whakapae ana he nui rawa tÄ Ä rÄtou tamariki hono ki te ipurangi. Mehemea ka tomo ngÄ Äkonga ki ngÄ pĹŤrere mĹ te rÄ katoa, me whai rÄhui hoki te roa o te wÄ ki a rÄtou? |
PĹŤrere |
Akoranga manahau |
E kuhu ana ngÄ Äkonga ki ngÄ akoranga, e mahi ana i ngÄ kaupapa e tautoko ana i Ä rÄtou akoranga, kÄore i te noho kia purea noa e ngÄ mÄtauranga. Ka kuhu mai ki ÄrÄ momo kaupapa mahi ko ngÄ hui, ko te mahi kaupapa i runga i te kotahitanga, ko te waihanga whakaaturanga hei whÄngai i ngÄ kitenga, he whakamÄtau rÄnei i Ätehi mea. Ka Ähei hoki ngÄ Äkonga ki te whai wÄhi atu ki te whakatau i ngÄ kaupapa pÄrekareka hei matapaki me te whakatau i ngÄ whÄinga mĹ ngÄ akoranga. I te wÄ e tino kuhu ana ngÄ Äkonga ki Ä rÄtou akoranga, e whanakehia ana Ätehi pĹŤkenga kÄ atu mĹ te manaaki whaiaro tÄnÄ i te ako kÄkÄ noa. |
Kotahitanga, Kuhukore |
Urutau |
Ko ngÄ tukanga urutau, he tukanga e kuhu mai ai ko ngÄ tikanga ako, e mataara ana ki te ahurea o te Äkonga, o ngÄ rerekÄtanga, o ngÄ ngÄkaunuitanga, o ngÄ whirikoka me ngÄ matea. Kei te manaaki ngÄ akoranga urutau I ngÄ panonitanga, i ngÄ Ähuatanga e toko mai ana me ngÄ horopaki. Ko ngÄ wÄhi urutau, he wÄhi e Ähei ana ki te whakarerekÄ, kia hÄngai ki ngÄ matea ako o te wÄ. Hei tauira mÄmÄ nei, ko te nekehanga pea o ngÄ rawa o te akomanga e taea ai te mahi Ä-rĹpĹŤ. |
Tikanga Ako, WÄhi pÄŤngore, Kanorau |
Äheinga urutau |
Ko te raukaha ki te whakahÄngai mÄtauranga, rauemi me ngÄ Äheinga ki ngÄ tini Ähuatanga me ngÄ horopaki o te ako. |
 |
Hangarau urutau |
Ko ngÄ pĹŤrere e taea ana i roto i ngÄ tini Ähuatanga mĹ ngÄ tini kaupapa, hei Äwhina i te Äkonga. |
PĹŤrere |
Toa urutau |
Ko te mĹhio ki te Äta tÄutu i roto i ngÄ horopaki matarau, me te kite i Ätehi ture ake, i Ätehi uara rÄnei kÄore i te hÄngai (Timperley 2013) me te whakamahi anĹ i ngÄ tÄututanga e tika ana. Ko te whakatupu i ngÄ pĹŤkenga o te Äkonga te mea nui (te whakaaro nui) e Ähei ai ki te kĹwhiri i ngÄ rautaki ako mĹ ia Ähuatanga ako. |
ManatĹŤ, PÄŤngore |
Mana Ake |
I te wÄ e kĹrerotia ana te Äkonga, kei te whakaarotia te mĹhio me te raukaha o te Äkonga: kia tĹŤ e nui ai ngÄ hua kia nui ngÄ kĹwhiringa me te pĹŤkenga ki te whakaĹŤ I aua kĹwhiringa ki te Ärahi i ngÄ akoranga me te waha i ngÄ kawenga mĹ Ä rÄtou ake akoranga kia whakamanatia te ako whaiaro kia whai takoha ki ngÄ akoranga a Ätehi atu me te Ähua o te whakahaeretanga o Ĺ rÄtou hapori ako tae noa ki te mÄramatanga ki ngÄ tukanga mĹ te ako me te ara ki te takaako. |
Takaako |
Akoranga Mana Ake |
Ko ngÄ akoranga e Ärahi ana, e akiaki ana hoki i te Äkonga ki te whai i te kĹrero hÄpai, ki te whakatika hapa,me te waha i Ä rÄtou ake akoranga. E kĹrerotia ana te Äkonga hei hoa ako, tÄnÄ, i te kai noa i ngÄ mÄtauranga a te kaiako. |
Mana Ake |
Mataara |
I roto i te horopaki o te mÄtauranga, ko te Äheinga, me te kore Ähei ki te tÄutu i te panonitanga o ngÄ matea o ngÄ Äkonga â katoa kei te taumata pĹŤnaha me ngÄ mahi whakaako. |
Waiaro |
Ako |
He hononga kaiako, he Äkonga hoki âko te tamaiti te kaiako me te Äkongaâ (Pere, 1982) kei te whai akoranga hoki te pouako i roto i tÄnei tukanga ararua. |
TÄutuutu Akoranga |
Arohaehae me te whakahaumi |
Ko te arohaehae me te whakahaumi tÄtehi tukanga auaha e taea ai e te kaipÄnui te Äta whakatĹmene i ngÄ tuhinga e pÄnuitia ana me ngÄ whakaaro, ngÄ korero hoki o roto. NĹ rÄtou e arohaehae ana, e whakahaumi ana hoki, kei te tohu ngÄ kaipÄnui i ngÄ whakaaro, I ngÄ kĹrero, i ngÄ Ähuatanga rÄnei o ngÄ tuhinga, me te whai whakaaro ki Änei e ai ki Ĺ rÄtou ake mĹhiotanga me ngÄ mÄtÄpono Ä-iwi (e hono ana rÄnei ki tuhinga kÄ atu), tae atu ki te whakatau whakaaro, hei whiriwhiri i te tino ngako mÄ roto mai i te huinga o ngÄ whakaaro. Ka wetewetehia e ngÄ kaipÄnui ngÄ tuhinga kua pÄnuitia, ka mÄtaitia e ai ki tÄ rÄtou titiro, Ä, kua whakakotahihia mai anĹ ngÄ pÄrongo hei whakatupu i tÄtehi kete mÄtauranga hou. |
 |
Akoranga ahakoa ki whea / Äwhea |
He akoranga e taea ana ahakoa ki whea, he aha te Ähua, te wÄ rÄnei, ki roto, ki waho rÄnei kei tua o te akomanga, o ngÄ kaupapa ako rÄnei. Ka whakatairanga tÄnei i te whakamahinga o te KH. I te nuinga o te wÄ he mea whakakaha i ngÄ Äkoanga ki te waha kÄ atu i ngÄ haepapa mĹ te ako. (E ai ki Ätehi ko te Ako RangiwhÄwhÄ) Ka whakaĹŤngia e te nuinga o ngÄ kura ngÄ taumata me eke mĹ te wÄtea me te tere me tÄutu e ngÄ kaiako, waihoki me whakatauira e ngÄ kaiako te manaakitanga o tÄnÄ tukanga Hei tauira, Ko te tuku i ngÄ rauemi me ngÄ whakautu ki ngÄ Äkonga i te wÄ e taea ana e rÄtou, me te tuku i a pikaru ki te mahi i Äna mahi. |
Tuwheratanga, KH, Akoranga herekore |
Äporo |
He kamupene hangarau whai mana e whakaputa ana i ngÄ tini ratonga hangarau, i ngÄ rawa hoki pÄnei i te iWaea, i te iPapa, i te iPÄ, i te iWÄti, i te Make pÄnaho me ngÄ rorohiko. |
 |
TaupÄnga |
He tĹpĹŤtanga hĹtaka, he wehewehenga pĹŤmanawa rÄnei i waihangatia ai mĹ tÄtehi take ake. E tohua ana hei ata iti i te pĹŤrere ka patohia e koe ki te whakatuwhera i te hĹtaka. Hei tauira. he kÄmera e whakaahua ana i te taupÄnga kiriata. |
Matihiko, Ipurangi, Mahi kÄmu |
Hangarau hÄpai |
He tini Ähuatanga matihiko me ngÄ akoranga Ä- ipurang i i ako ai ngÄ Äkonga i ngÄ tohutohu kua oti kÄ te hopu pÄnei i ngÄ tĹŤmahi kiriata, i ngÄ akoranga mahi kemu rÄnei. KÄore ngÄ kĹrero i te puta kanohi ki te kanohi mai, i taua wÄ rÄ rÄnei. KÄore nga Äkonga katoa e mahi ana i te mahi Ĺrite i te wÄ kotahi. Ka mahi takitahi, i ngÄ wÄ e tika ana mĹ rÄtou. Hei tauira, ko te whai wÄhi atu ki ngÄ rauemi akoranga mÄ tÄtehi PĹŤnaha Manaaki Akoranga. |
PĹŤnaha Manaaki |
Poutama akoranga |
He akoranga whÄnui, hĹhonu, whakapÄtari hoki ki te whakatupu i te mÄtauranga me te mÄramatanga. |
 |
Houtupu |
Motuhenga â hei karangatanga mÄ ngÄ Äkonga. |
 |
Aromatawai houtupu |
He arotake i te koke a tÄtehi Äkonga mÄ roto i ngÄ horopaki motuhenga i runga anĹ i te pÄŤngore mĹ te Ähua me te wÄ ka aromatawaingia ai te Äkonga. |
Kotahitanga, he horopaki nĹ te ao tĹŤroa ake |
Akoranga houtupu |
He whaiwÄhitanga akoranga e whakamana ana i te Äkonga ki te hÄŤraurau i ngÄ wero nui i te ao tĹŤroa nei. E taea ana tÄnei ki roto, horapa rÄnei i ngÄ wÄhi ako, Ä, haere nei te wÄ ko te mahi a ngÄ Äkonga i runga i te kotahitanga tÄtehi hua. Hei tauira, mahue kÄ nei te whakaĹŤ i tÄtehi whakakaupapatanga mĹ ngÄ Ähuatanga me ngÄ rĹrahi o ngÄ hanga i roto i ngÄ pukapuka, ka Ähei kÄ ngÄ Äkonga ki te tÄtai i te nui o te peita e taea ai e rÄtou te peita tÄtehi whare kurÄŤ e whakahoahoatia ana, e whakatĹŤria ana rÄnei. He akoranga ka puta i te wÄ ka mau kÄ atu tÄtehi Ähuatanga. |
KH, Akoranga herekore |
Hangatangata |
He ata, he Ähua rÄnei e whakamahia ana hei whakakanohi i tÄtehi tangata kei roto i te kÄmu rorohiko, he pae ipurangi he aha atu rÄnei. Hei tauira, ko te taurite matihiko-kore nei ko ngÄ taputapu moroiti o Monopoly â he kaitÄkaro rerekÄ ia taputapu. |
 |
Äwhina |
He Äwhina, he tautoko hoki i tÄtehi. |
 |
PĹŤrauhiko |
Te nui o te kĹrero e taea ana e ngÄ aho whakawhitiwhiti te kawe, tae atu ki te tere tae atu me te tuwhera o ngÄ rauhiko. |
Rauhiko |
Haki |
He rauhiko tÄnei kua huri hei hanga e taea ana e te mihini te pÄnui. I te nuinga o te wÄ he rÄrangi tarapu e kitea ana i runga i ngÄ rawa, hei tauira, he pÄkete pihikete. Ka mÄtaitia te haki i te wÄhi hoko hei tohu i ngÄ rawa me te utu. |
 |
TĹpĹŤtanga raraunga |
He puna iti o ngÄ raraunga i hiatongatia ai horapa i Ätehi puna matapĹkere nui. Hei tauira, ko ngÄ raraunga angitu mĹ ia akomanga i roto i te kura i kohia ai hei whakaatu i te angitu horapa i te kura. |
Raraunga |
Akoranga whenumi |
He akoranga ka puta i te wÄ e whakaakongia ana tÄtehi wÄhanga kotahi o te kaupapa me ngÄ tohutohu mÄ te matihiko me ngÄ pae tukutuku. Ka toko ake hoki ngÄ akoranga i hanga kÄ atu, pÄnei i te whakaako kanohi ki te kanohi. He paku mana Ĺ ngÄ Äkonga i runga i te wÄ, te wÄhi me te ara, te tere rÄnei o tÄ rÄtou ako. |
Pae tukutuku, Matihiko |
Rangitaki |
He pae tukutuku whakawhitiwhiti e tuku ai, e pĹhi ai hoki te tangata i Ĺna whakaaro. Ka whai wÄhi Ätehi atu hoki ki ngÄ whakawhitinga whakaaro. |
Pae tukutuku |
TohuwÄhi |
Ko te taurite; ko te tohuwÄhi o te pukapuka tonu nei. Ka whakairia ake he hononga ki te whÄrangi ipurangi kei te pĹŤtirotiro e wawe ai, e mÄmÄ ai te whaiwhai atu. |
PĹŤtirotiro, WhÄrangi |
TĹŤtohuwÄhi |
He tiaki i te tĹŤwÄhi o tÄtehi pae tukutuku, he mea rÄnei o tÄtehi puna kĹrero, e hiahia nei koe kia tere ai tĹ tomo anĹ, pÄnei i te tiaki i tÄtehi whÄrangi. |
Pae tukutuku |
WÄhi motuhake |
He wÄhi i tua atu i ngÄ wÄhi matua o te rĹŤma e taea ai e ngÄ Äkonga te mahi takitahi, i roto rÄnei i ngÄ rĹpĹŤ iti. |
 |
PĹŤtirotiro |
He pĹŤmanawa tautono mĹ te whakahokitanga, mĹ te whakaaturanga me te whakawhitiwhiti haere o ngÄ puna kĹrero i runga i te tukutuku-ao-whÄnui. Hei tauira, ko KĹŤkara, ko RÄwhari, WhakatĹmene Ipurangi (WI) |
TaupÄnga, PĹŤmanawa, Pae Tukutuku Ao WhÄnui, www |
MMTH â Mauria Mai |
Mauria mai tĹ ake pĹŤrere/hangarau. E aro ana tÄnei ki ngÄ tikanga o te whakamana, o te pÄtai rÄnei ki ngÄ Äkonga kia haria mai Ä rÄtou ake pĹŤrere waea (rorohiko pĹnaho, papa rorohiko, he waea koi) ki te kura, me te whakamahi i aua pĹŤrere ki te tautoko, ki te rangahau, ki te hopu hoki me te whakaatu i ngÄ akoranga. I te nuinga o te wÄ, ka whakaaetia rÄtou ki te takiuru ki te hononga kura mÄ Ä rÄtou pĹŤrere ake. |
PĹŤrere, KĹtuinga, |
KA3KOAU |
He kĹrero ki te tokotoru ki te wÄnanga i ngÄ whakaaro me te whakatupu mÄramatanga tĹmua o te tono ki te kaiako. |
 |
HĹpuni |
He wÄhi noho e taea ai e tÄtehi rĹpĹŤ kua karangahia te whakawhiti pÄrongo, he kĹrero Ĺpaki i te nuinga o te wÄ. |
 |
Ana whakaaro |
He wÄhi mĹ te ako takitahi, mĹ te whai whakaaro, mĹ te pÄnui wahangĹŤ me te rere o ngÄ hau auaha. |
 |
Pukarangi |
He rorohiko pĹnaho e whakamahi ana i te PĹŤnaha Pukarangi Whakahaere (OS). E hÄngai ana ki ngÄ taupÄnga KĹŤkara, hei tauira, ko ngÄ kĹnae KĹŤkara. Ka whakairia te rauemi ki te Kapua, ka tÄŤkina i te Kapua hoki. Ko te nuinga o ngÄ pukarangi he rorohiko pĹnaho iti iho i ngÄ mea pupuru i ngÄ rauemi i roto i ngÄ mahara ake o te rorohiko. |
TaupÄnga, PĹŤnaha Whakahaeere, KĹŤkara, Kapua, |
Kapuahiko |
He whata mariko rauhiko e taea ana te whÄwhÄ i ngÄ wÄhi katoa, tÄnÄ i te mate ki te hono atu ki tÄtehi pĹŤrere kotahi. E mĹhiotia whÄnuitia ana ko âTe Kapuaâ. |
Rauhiko, Mariko, |
AromÄtaitahi |
He mahi aromatawai i runga i te kotahitanga e puta ngÄtahi ai i te kaiaromatawai me te tangata e aromatawaingia ana he mahi. E taea ana tÄnei mahi e te kaiako, e tÄtehi pia, e ngÄ mÄtua rÄnei. |
Kotahitanga |
Marautahi |
Ko te mahi ngÄtahi ki te whakarÄkai i te marau e hÄngai ana ki te noho rangapĹŤ i waenganui i te kaiako, i ngÄ Äkonga, Ä, i Ätehi wÄ i waenganui tonu i ngÄ mÄtua ki te whakawhanake he marau e tino kuhu ai, e tino toro ai ngÄ Äkonga i roto i ngÄ akomanga, i ngÄ rĹpĹŤ rÄnei. Ka tĹŤtakina tonutia ngÄ here ki te marautanga o Niu Tireni, engari he houtupu ngÄ horopaki mÄ ngÄ Äkonga. |
Horopaki houtupu |
Akotahi |
Ka puta tÄnei Ähuatanga i te wÄ ka mahitahi ngÄ tamariki me ngÄ kaiako ki te whakatupu mÄramatanga me te mÄtauranga e pÄ ana ki te ao. Ka mÄrĹ kÄ atu ngÄ taura here tÄngata i te akotahi i waenganui i te rangapĹŤ ako katoa. |
 |
Whakaakotahi |
He hanga e tohe ana i te kotahitanga me te kĹrerorero i waenganui i ngÄ mema katoa o te tÄŤma kaiako e riro ai i te katoa te haepapa ki te manaaki i Ä rÄtou rĹpĹŤ Äkonga. I te nuinga o te wÄ ka whakatomenehia e te tÄŤma ngÄ raraunga e pÄ ana ki te angitu me ngÄ whanonga ako, Ä, ka maheretia te ara tika kia tutuki ai ngÄ matea ako o ngÄ Äkonga katoa. I te nuinga o te wÄ ko te ara tika ko ngÄ tĹŤmahi rerekÄ mÄ ngÄ Äkonga rerekÄ. |
 |
Whakaakoako |
He kĹrero taumÄtakitahi e aro ana ki te whakapai ake i te mahi mÄ roto mai i ngÄ pÄtai, te whakarongo pÄŤkari me ngÄ wero e tika ana i roto i tÄtehi taiao tautoko, akiaki hoki. E aro ana ngÄ whakaakoako ki te putanga e hiahiatia ana. Hei tauira, ko te whakaakoako i te Äkonga kia mÄia ai tana tĹŤ ki te kĹrero. |
WhakaÄrahi |
Uhingaro |
He rÄrangi tohutohu e ora ai tÄtehi hĹtaka rorohiko, Ä, e taea ai e tÄtou te waihanga Ätehi pĹŤmanawa me Ätehi taupÄnga pae tukutuku. Ko te pĹŤtirotiro, ko te pĹŤnaha whakahaere, ko ngÄ taupÄnga o runga waea me te Pukamata he mea hanga katoa e te uhingaro. |
Uhingarotanga, TaupÄnga, Pae tukutuku, PĹŤtirotiro, PĹŤnaha whakahaere, Pukamata |
Whakauhingaro |
He tuhituhi i Ätehi tohutohu e ora ai tÄtehi hĹtaka. MÄ te ako i ngÄ uhingaro e taea ai e te tangata te ako ngÄ rÄrangi tohutohu hei mahi i tÄtehi pae tukutuku, i ngÄ kÄmu me ngÄ taupÄnga. I tÄnei wÄ he kĹwhiringa te whakauhingaro i roto i ngÄ kura. |
TaupÄnga, Uhingaro, PĹŤnaha whakahaere, PĹŤmanawa, Pae tukutuku |
PĹŤtaiao hinengaro |
Ko te ako i ngÄ mahinga o te hinengaro me Ĺna Ähuatanga. E ai ki ngÄ pĹŤtaiao hinengaro hou, ko te mÄtauranga kounga me te mÄramatanga ngÄ mea nui i roto i te whakawhanaketanga o ngÄ Äkonga mÄia, tÄnÄ anake, i te nui o te mÄtauranga ka whakawhiwhia. |
 |
Whiringa whakaaro |
Ko te hikitanga o te kohu i kite ai koe e tukituki ana Ĺ whakaaro e rua, Ä, he uaua te kite i te hĹhonutanga me ngÄ wero o roto. |
 |
Kotahitanga |
Ko te mahi ngÄtahi a te takitahi hei tÄŤma mĹ ngÄ take, mĹ ngÄ kaupapa, mĹ ngÄ whÄinga rÄnei i runga i te riterite, e ako ai rÄtou mai i Ätehi, e ako atu ai ki Ätehi hoki. He mana ake i te whakakotahi anake. Ko te kotahitanga i roto i te ako tÄtehi Ähuatanga ka pupĹŤ ake i waenganui i ngÄ Äkonga tokorua, i roto rÄnei i tÄtehi rĹpĹŤ nui, Ä, he maha Ĺna mata. |
 |
Rukutahi |
Ka ako ngÄtahi ngÄ Äkonga kia mÄrama kÄ atu rÄtou ki te ao e noho nei rÄtou. Ka waihangatia he pÄtai, ka whakaemitia, ka arohaehaetia hoki ngÄ kĹrero taunaki, ka puta he mahi hei whai ake me te whÄngai i ngÄ kitenga me ngÄ taunakitanga. |
 |
TÄtai |
He tukanga e whai ana i tÄtehi whakaraupapatanga e riro ai te whakautu (tÄtaitanga). E hÄngai ana hoki ki te whakahaeretanga o te rorohiko, o te pĹŤnaha rÄnei kia kitea te mÄramatanga. E whakamahia ana hoki hei whakakaupapa i te PĹŤtaiao Rorohiko. |
Whakaaro TÄtai |
TÄtai whakaaro |
E kuhu mai ana ko ngÄ pĹŤkenga maha, e hÄngai ana ki ngÄ Ähuatanga o te tÄtai, e whakamahia ana kia nui ake te mÄramatanga me te whakaoti rapanga. E tÄpiri ana ki tÄnei ko ngÄ pĹŤkenga hiringa e whakawhanakehia ana horapa i te marau, pÄnei i te auahatanga, i te mĹhio ki te whakamÄrama me te mahi ngÄtahi. Waihoki, ko ngÄ tino pĹŤkenga mĹ te whakaoti rapanga pÄnei i te whakaaro arotau. Hei tÄpiri anĹ ko te mÄrama ki ngÄ whanonga o te tangata i roto i ngÄ tini kaupapa. |
TÄtai |
Mahere kaupapa |
He momo taputapu hÄpai i ngÄ mahere kaupapa mĹ te whakariterite me te whakaahua mÄtauranga. Ka noho pea hei hoahoa e whakaatu ana i ngÄ hononga i waenganui i ngÄ ariÄ me ngÄ whakaaro. I te nuinga o te wÄ ka kitea pea te hononga mÄ tÄtehi porowhita honohono, mÄ te hono rÄnei o ngÄ rÄrangi me ngÄ kupu. |
 |
Akorua |
E hÄngai ana ki ngÄ akomanga â ngÄ akomanga e haere ana i te wÄ kotahi. |
 |
Akoranga |
I Niu TÄŤreni nei, e aro ana ki ngÄ akoranga i puta mai ai i te tuituitanga o ngÄ hangarau ki ngÄ akoranga, kia tutuki ai ngÄ tino mĹ ngÄ Äkonga o ngÄ kura me ngÄ hapori. E taea ana ngÄ hononga Ä-rohe, Ä-ao hoki. MĹ Ätehi, ko te akohono e aro ana ki ngÄ akoranga moroki e arotahi nei te horopaki, mĹ ngÄ akoranga ki te mana Ĺrite. |
NgÄ Waiaro, Mahira, |
Hononga |
Ko te hononga o te tangata ki tangata kÄ atu i waho atu o te akomanga. Ka mÄrĹ kÄ atu ngÄ hononga ki te tika te whakamahitanga o ngÄ hangarau matihiko. |
 |
Whakaao MÄrama |
Ko te whakaao mÄrama e kĹrero ana mĹ te Ähua o tÄ te tangata whai pea i te mÄtauranga me ngÄ akoranga. Ko te ariÄ e mea ana ka whai mÄramatanga te tangata mĹ te ao e noho nei rÄtou, ka whiwhi i ngÄ mÄtauranga kia tupu kÄ atu ai Ĺ rÄtou ake wheako. KÄore pea i te tika tÄnei momo whakawhiwhinga ki te mÄtauranga i ngÄ wÄ katoa. |
 |
Akoranga arotahi |
He Ähuatanga ako e mahi tahi ai ngÄ Äkonga ki te Äwhina i a rÄtou anĹ, i te wÄ tonu e tĹŤ nei te kaiako hei kaiÄrahi, hei kaimanaaki rÄnei. I te nuinga o te wÄ, kÄore i te pÄrÄ rawa te whakatakotoranga o ngÄ whakaritenga mĹ te akoranga arotahi, pÄnei i te kotahitanga. Ka whakaĹŤ hoki tÄnei tukanga i ngÄ akoranga ake a ngÄ Äkonga tae atu ki te ako a Ĺ rÄtou mema, katoa he pĹŤkenga whakawhanaunga e whanaketia ana. |
 |
Auahatanga matanui |
He uepĹŤ kua whakatakotohia he huarahi atu anĹ mĹ te manatÄrua. E tĹŤhonotia ana ngÄ ara e rua, i waenganui i te manatÄrua ake, arÄ, ko te kore whakamahi i ngÄ kĹrero i te korenga o te whakaaetanga, me ngÄ wÄhi tĹŤmatanui kÄore he take o te whakaaetanga. I te nuinga o te wÄ, mÄ te raihana auahatanga matanui e whakaaetia ai ngÄ tÄngata ki te whakamahi, me te tĹŤhonohono Ä-ture nei i runga anĹ i te kore whakamahi ki te penapena moni. |
 |
Whakaaro arohaehae |
He mĹhio ki te Äta whakaaro me te whakaaro tika mĹ ngÄ huarahi, mĹ ngÄ mahi rÄnei. E tÄpiri ana ki tÄnei ko te mĹhio ki te kuhu ki ngÄ Ähuatanga whaiwhakaaro, me te noho puku. MĹ te tangata kei a ia ngÄ pĹŤkenga whakaaro arohaehae, ka taea e ia ngÄ hononga arotau i waenganui i ngÄ whakaaro me te whakatau i te mana o tÄtehi puna pÄrongo. |
 |
Whai huatanga |
Te tukanga mĹ te penapena rawa mĹ te wÄhi mahi, i te nuinga o te wÄ kei te pae tukutuku, nĹ tÄtehi huinga tÄngata |
Pae tukutuku |
Mana ahurea |
E kĹrero ana mĹ ngÄ whakaaro me ngÄ mÄtauranga ka pÄ ki te tangata e kuhu atu ana ki ngÄ mahi whakawhanaunga. Ko ngÄ Ähuatanga ka puta mai i ngÄ tikanga whakahaere ko te mĹhio ki te kĹrero me te tuhi tika, katoa he mana ake. Ko te mana ahurea kÄore i te hÄngai ki te moni, ki te wÄriu tĹpĹŤ, ki ngÄ tÄtainga pĹŤtea rÄnei. Ka whakaute, ka karangatia hoki e ngÄ kaiako te mana ake o ngÄ Äkonga ki te akiaki i te kuhutanga atu ki ngÄ akoranga. |
 |
Haumaru- tÄururangi |
Ko te mĹhio ki te mahi i runga i te tika me te pono mÄ runga i te ipurangi me ngÄ taiao honohono kÄ atu. MĹ ngÄ kura, ko te haumaru-tÄururangi he mea whakaĹŤ i te ara pai ki ngÄ hua nui ka taka mai i ngÄ hangarau me te ako i ngÄ Äkonga ki te tautuhi me te manaaki i ngÄ mĹrearea e pÄ ana ki te KH. |
Hononga, Ipurangi, KH |
Papatohu |
I te ao hangarau pÄrongo, ko te papatohu he rite ki te papatohu o te waka, e whakarite mai ana, e whakaatu ana hoki i ngÄ pÄrongo hei whakahoahoatanga, Ä, e mÄrama ana te pÄnui. TÄrÄ ngÄ papatohu rorohiko he taunekeneke Ätehi. |
Taunekeneke |
Raraunga/Rauhiko |
He pÄrongo kua tahuritia hei hanga mÄmÄ ki te nuku, ki te whiriwhiri rÄnei. MĹ tÄtehi akomanga, ka Äpiti atu ki ngÄ raraunga ko ngÄ kĹrero aromatawai, ko te rÄhita whakakanohi, ko ngÄ kĹnae ako rÄnei. I roto i te horopaki o te rorohiko, ko te rauhiko he pÄrongo matihiko e taea ana e te rorohiko te kai. Ka taea te tiki ake ngÄ rauhiko me te tĹŤhono ki rorohiko kÄ atu, ki te pae tukutuku rÄnei. He maha ngÄ ritenga ipurangi ka whakaae anake ki tÄtehi kohinga rauhiko kua oti te whakatau kia rere ki roto, ki waho hoki o te rorohiko ia marama. Ko te paita he wehenga nĹ te rauhiko rorohiko. |
Rauhiko nui, Matihiko, |
Raraunga Ärahi |
He huarahi e kite ana i te hua o ngÄ whakataunga kua taunakitia e ngÄ raraunga. Ka whakaratohia e ngÄ arohaehaetanga raraunga tÄtehi matapihi ki te mĹhio o ngÄ Äkonga ki ngÄ mea me mĹhio rÄtou, me ngÄ ara hei whakaea i Ĺ rÄtou matea ako. Ki te whai arohaehae hÄngai me ngÄ kĹrero mĹ ngÄ raraunga, ka taea e te pouarahi te whakatau tika i runga i te mĹhio, hei painga mĹ ngÄ putanga Äkonga. |
Raraunga |
RÄW |
Tirohia ngÄ Raraunga Ärahi Whakataunga. |
Raraunga Ärahi |
Akoranga rÄtĹ |
I roto i te akomanga e aro nui nei ki te akoranga rÄtĹ, ka whakatinana ngÄ Äkonga i ngÄ mea kua ako nei rÄtou i roto i tÄtehi kaupapa, i roto i tÄtehi horopaki rÄnei, tae noa ki ngÄ Ähuatanga hou kua toko ake i roto i ÄrÄ. Kei te kite rÄtou i te hÄngaitanga o ngÄ akoranga ki te ao tĹŤroa nei. Kei roto i te akoranga rÄtĹ ko te ĹŤ tonu, ko te whÄnuitanga me ngÄ Ähuatanga pai e whai pÄnga ana ki te whanonga o ngÄ Äkonga, ki Ĺ rÄtou whakaaro, kare Ä-roto rÄnei. |
 |
TĹŤmahi akoranga |
Kei te arotahi ngÄ akoranga ki te tukanga o te ako, e whakatupu nei i te mÄtau o ngÄ Äkonga ki te Ärahi i Ä rÄtou ake akoranga me te mahi i Ätehi mahi e hÄngai ana ki Ä rÄtou akoranga. He hoa haere ngÄ kaiako me ngÄ Äkonga i roto i ngÄ tĹŤmahi ako rÄtĹ, he Ähuatanga nĹ te whakatĹmene, nĹ te whakahonohono me ngÄ take whÄnui nĹ te ao tĹŤroa tonu. |
 |
Akoranga manapori |
He pae tawhiti nĹ te ao mÄtauranga tÄnei, Ä, ko te manapori he whÄinga, he whakaraupapatanga tohutohu hoki. Ko te tĹŤhonotanga o ngÄ mÄtÄpono manapori ki te ao mÄtauranga, Ä, ka whai wÄhi hoki pea ko te tino rangatiratanga i roto i te hapori hei mana Ĺrite, tae atu ki ngÄ mÄtÄpono tika, ki te whakaute me te whakapono. |
 |
Tikanga tuwhera |
He mea mÄrakerake, he ngÄtahi hoki tÄ ngÄ kaiako mahi tahi me te mahere tahi. Ka tonoa e ngÄ kaiako, Ä, he mea nui ki a rÄtou te kĹrerorero, te rapa haere me te arohaehae ngÄtahi i ngÄ Ähuatanga, o ia rÄ, o Ä rÄtou tikanga mahi. KÄore he kĹŤaha e kati ana. |
Mahira, Kotahitanga |
PĹŤrere |
He kupu e whakaahua ana i ngÄ hangarau matihiko pÄnei i te iPapa, i te waea koi, i te rorohiko pĹnaho me ngÄ pukarangi. |
Matihiko |
WhakamÄtau kĹingo |
He aromatawai e taea ai e te kaiako te tautuhi ngÄ Ähuatanga ako whirikoka me ngÄ matea o te takitahi. Ka whakamahia ngÄ putanga hei mahere i ngÄ tĹŤmahi kia koke kÄ atu ngÄ Äkonga hei Äkonga. |
 |
Kauwhau |
Ko te kauwhau e kĹrero ana mĹ te Ähua o te whakaako e rite nei ki tÄtehi kaikauwhau, he tikanga whakaako nĹ mua rÄ anĹ. Ko te otinga atu, ka tohutohungia ngÄ Äkonga, tÄnÄ, i te whai wÄhi atu ki roto i ngÄ akoranga. |
Akoranga manahau |
Tangongitanga |
Ka whakaratohia e te kaiako ngÄ tĹŤmahi ako rerekÄ mĹ ngÄ wÄhanga o te akomanga. Ka whakahoahoatia Änei kia ea ai ngÄ matea ako, ngÄ whirikoka me ngÄ ngÄkaunuitanga o ngÄ Äkonga. I te nuinga o te wÄ, he tĹŤmahi âme otiâ tÄrÄ Ätehi âka taea te mahi.â Ka whai kĹwhiringa ngÄ Äkonga mĹ ngÄ tĹŤmahi ka mahia e rÄtou nĹ te puna âka taea te mahiâ, Ä, tÄrÄ Ätehi atu wÄ ka Ärahina rÄtou ki Ätehi mahi hei whakapiki i te whirikoka i roto i tÄtehi Ähuatanga o Ä rÄtou akoranga |
Me otiâ me te âka taea te mahi,â Akoranga HÄngai, Ähuatanga Ako Huri Noa, AAHN |
Akoranga tangongi |
Tirohia te tangongitanga |
Tangongitanga |
Matihiko |
He mea e whakamahi ana i te uhingarorua (he uhingaro matarua). E hÄngai ana te whakamahinga o te matihiko ki ngÄ mea kei te taumata mÄmÄ, me te whakamahinga o te uhingarorua. Hei tauira, ko te rorohiko tÄtehi pĹŤrere matihiko, pÄnei i te waea me Ätehi atu mea. Ki te âmatihokotiaâ tÄtehi akomanga, kei te whakamahia ngÄ taputapu nĹ te pae tukutuku ki te whakarite mai i ngÄ rauemi mĹ te akoranga, he maha ngÄ wÄ ka mÄmÄ kÄ atu te tomo atu me te mahi i runga i te kotahitanga mÄ ngÄ Äkonga me ngÄ kaiako. |
Ipurangi, Kotahitanga |
Kirirau matihiko |
He tangata e mÄia ana, e mÄrama ana hoki ki te whakamahi i ngÄ KH (Hangarau Whakawhiti Whakaaturanga) i roto i ngÄ tini Ähuatanga. Ka mahia i runga i te pono, e whakaatu ana i ngÄ pĹŤkenga whakaaro arohaehae, me te kite anĹ, he manaaki hoki i ngÄ wero o te ao matihiko. He whai tikanga, he whai hua, he whakaute ngÄ hononga ki tangata kÄ atu i runga i te ipurangi. |
Hikorangi, KH, Ipurangi, |
Hononga Ä- matihiko |
He Äheitanga ki te kĹrero me te hono atu ki te tukutukuao- whÄnui. |
Tukutuku-ao-whÄnui |
WhÄrua matihiko |
Te whÄrua i waenganui i te iwi mĹhio ki te whakamahi hangarau, me te iwi kore mĹhio. E tÄpiri ana ki Änei hangarau ko ngÄ waea, ko te pouaka whakaata, ko ngÄ rorohiko ake me te ipurangi. I Ätehi wÄ ko te whÄrua te hua i te korenga o tÄtehi tomonga ki te ipurangi, ki ngÄ pĹŤrere rÄnei. |
Tomonga, PĹŤrere |
MÄtauranga matihiko |
Te pĹŤkenga ki te kimi, ki te whakarite mai, ki te mÄrama, ki te arotake me te whiriwhiri i ngÄ pÄrongo mÄ ngÄ hangarau matihiko. Ka whakamahia e ngÄ Äkonga ngÄ hangarau tika kia tutuki ai tÄ rÄtou e hiahia nei. (Ka toro atu Ätehi ki te âmÄtauranga matihikoâ hei rerenga atu anĹ mĹ te âwhakamahi matihikoâ). |
Whakamahi Matihiko, |
Tapuwae matihiko |
Ko ngÄ kĹrero katoa ka toe mai nĹu e whakamahi ana i te ipurangi. Ko ngÄ pitopito kĹrero o runga o ngÄ pae pÄpÄho pÄpori, ko te huirangi, ko ngÄ taupÄnga me ngÄ kohinga ÄŤmera, katoa nĹ tÄtehi wÄhanga o ngÄ whakamahinga o te pae tukutuku, Ä, he wÄ pea tĹna ka kitea e tangata kÄ atu, e whÄia ana rÄnei i roto i tÄtehi pÄtengi raraunga, ahakoa i maharatia kua whakamoea kÄtia e koe. Ko te whakatupu i te mÄramatanga i roto i ngÄ Äkonga mĹ te Ähuatanga ka puta pea i ngÄ tapuwae matihiko, i tÄtehi mea whai take e hÄngai ana ki Ä rÄtou akoranga me te manaaki anĹ i tĹ rÄtou haumarurangitanga. Â |
Pae tukutuku, paepÄpÄho- |
Manene matihiko |
He tangata kua toro atu ki te hangarau matihiko hei kÄŤnaki i Äna ake mahi. He tokomaha ngÄ kaiako he manene matihiko, Ä, he maha tonu ngÄ wÄ he Äkonga kei ngÄ akomanga kua waia ake rÄtou ki te mahi i ngÄ pĹŤmanawa me ngÄ Äheinga o ngÄ pĹŤrere. |
Hangarau matihiko, |
Akoranga matihiko |
E whakaratohia ana e te pae tukutuku he wÄ e Ähei ai ngÄ Äkonga ki te ako mÄ te akoranga matihiko, Hei tauira, mÄ te tĹŤhonohono hononga, mÄ te ipurangi, mÄ ngÄ hui kiriata, mÄ ngÄ kĹnae KĹŤkara rÄnei. Ka haere ngÄ akoranga mÄ te kotahitanga, mÄ te whakaputa rauemi, mÄ te whai wÄhi atu me te takoha atu ki ngÄ kĹrero me ngÄ whakataunga. |
Pae tukutuku, Ipurangi, |
WhÄinga Ako |
He rauemi matihiko i runga anĹ i te whakaaro mÄtauranga. Ka whakamahia pea e ngÄ Äkonga ngÄ whÄinga ako matihiko i roto i ngÄ akomanga, kanohi ki te kanohi, mÄ te ipurangi, i roto rÄnei i ngÄ akoranga whenumi. Hei tauira, ko te rauemi matihiko he kÄmera, he whakaahua ipurangi, he pÄtuhi, he whakaaturanga, he kĹnae ipurangi, he kiriata o ngÄ kauwhau, he kĹrero TED, he kÄmu, he whakatarunatanga rÄnei. |
Akoranga Whenumi, |
MÄtauranga matihiko |
Ko te mĹhio ki te whakamahi i ngÄ hangarau matihiko ki te ako, ki te mahi me te tÄkaro. E mÄtau ana ngÄ Äkonga ki te whakamahi i ngÄ hangarau, engari ehara i te mea he whai hua te katoa o ngÄ whakamahinga. (Ka toro atu Ätehi ki te âwhakamahi matihikoâ hei rerenga atu anĹ mĹ te âmÄtauranga matihikoâ). |
MÄtauranga Matihiko, |
MÄtanga matihiko |
He tangata i rumakina ai i roto i te hangarau nĹna e pakeke mai ana, pÄnei i te pae tukutuku, i ngÄ rorohiko, me ngÄ pĹŤrere waea i ngÄ Ähuatanga katoa o tĹna ao. |
 |
Hangarau matihiko |
Ko ngÄ hangarau katoa e whirinaki atu ana ki ngÄ uhingarorua hei whakaatu i ngÄ kupu me ngÄ nama. |
Matihiko, Uhingaro |
Taunaha akoranga |
He raupapatanga e hÄngai tonu ana ki te mahira, he aro ngÄtahi ki te whakaoti rapanga. Ka toro atu te Äkonga ki Ĺna ake wheako me Ĺna ake mÄtauranga ki te taunaha i ngÄ tika me ngÄ hononga, tae atu ki ngÄ akoranga hou. Ka ako ngÄ Äkonga ki te taunekeneke me te ao mÄ te taunaha me te rÄwekeweke kaupapa, mÄ te pakanga ki ngÄ pÄtai me ngÄ tohe, mÄ te whakamÄtau kaupapa rÄnei. |
Mahi ngÄtahi, Akoranga |
Waiaro |
Ko ngÄ aro, ko ngÄ whakaaro me ngÄ Ähuatanga o te tangata. Hei tauira, he waiaro pea Ĺu ki te whakaoti i tÄtehi mahi, ahakoa he uaua ki a koe ngÄ mahi. |
 |
Kanorau |
Ko te kanorau i roto i tÄtehi taupori rangatahi, e kĹrero ana mĹ ngÄ rerekÄtanga o taua taupori. E tÄpiri ana ki Änei rerekÄtanga ko te momo, ko ngÄ iwi, ko te ira tangata, ko te momo ira, ko te nui o ngÄ rawa, ko te pakeke, ko ngÄ Äheinga o te tinana, ko te kĹrero PÄkehÄ hei reo tuarua, ko ngÄ momo whakaaro, ko ngÄ whirikoka me ngÄ matea ako, ko ngÄ whakapono, ko ngÄ whakaaro tĹrangapĹŤ, me Ätehi atu whakaaro whai hua rÄnei. Ko te mÄtau ki ngÄ rerekÄtanga e mea ana he mana Ĺ te katoa me te manaaki me te whakaute i ngÄ rerekÄtanga. Ko te mÄtau ki a rÄtou anĹ tĹna pĹŤtake me te koke ki tua o manawanui anake, ki te manaaki me te whakanui i ngÄ Ähuatanga whai hua o te kanorau i roto i tÄtehi taiao haumaru, wairua pai me tÄtehi taiao poipoi. |
 |
WAM |
Tirohia ngÄ WhÄinga Ako Matihiko |
WhÄinga ako matihiko |
Tikiake |
He whakawhiti i tÄtehi kĹnae mai i tÄtehi rorohiko ki tÄtehi atu, he nui ngÄ wÄ he iti iho, he kotahi. Hei tauira. Ka tikiake pea koe i Ätehi waiata mai i te pae tukutuku hei whakarongotanga mÄu mÄ runga i tĹ waea. Â |
Tikiake |
Poutaka |
Ko te poutaka, he ratonga e tukuna ana he pÄtakahiko utu kore nei, tÄtehi o ngÄ mea ka ratohia e ia. Ko te poutaka e whakaÄhei ana i ngÄ kaimahi ki te whakairi rauemi ki roto i te kapua, Ä, e taea ana ngÄ rauemi te tomo nĹ ngÄ rorohiko me ngÄ pĹŤrere katoa |
Kapua, PĹŤrere |
Akoranga Ä-hiko |
Ko te akoranga Ä-hiko (NgÄ akoranga hiko) he akoranga e manaakitia ana, e tautokona ana mÄ roto mai i ngÄ hangarau matihiko. E kĹrerotia ana te whÄnuitanga o ngÄ tĹŤmahi mai i te ako tautoko, ki te ako kanohi ki te kanohi e ai ki te ako-hiko, e mĹhiotia ana ko te akoranga whenumi, tae noa ki te ako mÄ runga i te pae tukutuku. MÄ te tangata e whakatau i te tere o te ako, Ä, ka toko ake ki roto, ki waho rÄnei i te akomanga, i te kÄinga rÄnei.. Â |
Akoranga whenumi, |
Akoranga Hinonga |
Akoranga Hinonga. E ai ki Te TÄhuhu o te MÄtauranga ko te Akoranga Hinonga he âtukanga ako mĹ te whakaako me te ako e arotahi ana ki te whakawhanake i roto i ngÄ taiohi ÄrÄ pĹŤkenga, ngÄ matatautanga, ngÄ mÄramatanga, ngÄ pĹŤmanawatanga e taea ai e rÄtou te mahi auaha, te tautuhi, te waihanga, te whakaara, me te manaaki tika i ngÄ kaupapa ake, i te hapori, i ngÄ pakihi me ngÄ whaiwÄhitanga mahi, tae atu ki te mahi mÄ rÄtou ake.â Ka whai wÄ ngÄ Äkonga ki te kuhu ki ngÄ pakihi me te hapori me tÄtehi kaupapa ake, e ako ai rÄtou ki te tĹŤ hei kaipakihi me te whakamÄtau i ngÄ mĹrearea kua matapakitia. |
 |
Puka-hiko |
He mata hiko o ngÄ pukapuka i tÄngia i mua e Ähei ana ki te tikiake i te Ipurangi me te pÄnui i runga i te rorohiko, i tÄtehi pĹŤrere kawe rÄnei. |
Ipurangi |
KĹnae-hiko |
Ko te kĹnae-hiko he huarahi mÄ ngÄ Äkonga ki te hopu i Ä rÄtou mahi, i ngÄ pae tawhiti me ngÄ angitutanga, he whaiwhakaaro hoki ki ngÄ akoranga, he tĹŤhonohono akoranga me te whiwhi i ngÄ kĹrero hÄpai, i ngÄ kĹrero whakamua hoki. E wÄtea ana ki ngÄ Äkonga te whakaatu pÄrongo i roto i ngÄ takotoranga rerekÄ, Ä, mehemea e tika ana te pĹŤmanawa rorohiko, he kawe hoki i ngÄ pÄrongo i Ĺ rÄtou taha mai i ngÄ akoranga whare kĹhungahunga ki ngÄ kura. |
 |
PÄnga nui |
Ko te pÄnga nui tÄtehi huarahi ki te tÄtai i te pÄnga o tÄtehi Ähuatanga ake. E wÄtea ana ki a tÄtou te koke ki tua atu o te matua âHe hua Ĺna, kÄore rÄnei?â ki tÄtehi mea mĹmona kÄ atu, âHe aha tĹna hua horapa i ngÄ tini horopaki?â Ko te pÄnga nui e hÄngai ana ko te nui o te rerekÄtanga i puta, Ä, i te nuinga o te wÄ e inengia ana mai i te 0 ka piki ake, e noho nei ko te 0 hei tohu i te tino korekore nei o te pÄnga. Hei tauira. E whakaatu ana a Hattie ko te 0.88 te pÄnga nui o ngÄ rautaki whakatere, ko 0.72 te pÄnga nui mĹ ngÄ hononga i waenganui i te Äkonga me te kaiako (hononga ako), Ä, i roto i ngÄ akomanga ko te 0.16 te pÄnga nui, he Ähua pÄrÄ i ngÄ tohutohu pĹŤmanawa rorohiko he 0.18. |
 |
MÄtauranga |
Ko te mÄtauranga whakapĹŤmau e kĹrero ana mĹ ngÄ akoranga ki te whakaaro me te tĹŤ i roto i ngÄ hanga e haumaru ana i te oranga tonutanga o te tangata me tĹ tÄtou ao. |
 |
MÄrama kehokeho |
Ko te mÄrama kehokeho he rerenga kĹrero e whakarÄpopoto ana i ngÄ whakaaro hira me ngÄ tino tukanga e hÄngai pĹŤ ana ki te kaupapa ako, Ä, ka whai hua tonu i waho atu o te akomanga. Ka wÄnangatia ngÄ mea me mÄrama ki te te Äkonga â kaua ko te mĹhio me te mahi anake â i puta mai ai i te arotahi ki tÄtehi kaupapa ake. |
 |
Kuhutanga |
I te wÄ e kuhu ana ngÄ Äkonga ki Ä rÄtou akoranga ka kite rÄtou i te hÄngaitanga, he ngÄkaunuitanga nĹ rÄtou, Ä, e hiahia ana rÄtou ki te whaiwhai haere hei whakamĹmona i tĹ rÄtou mÄrama, i tĹ rÄtou mÄtau me ngÄ pĹŤkenga. He nui hoki ngÄ wÄ ka hiahia rÄtou ki te tuku i ngÄ mea kua ako nei rÄtou. |
 |
Kaupapa whakakuhu |
Ko ngÄ kaupapa o te marau e whakakori ana, e whakahihiri ana i ngÄ Äkonga ki te ako. I te nuinga o te wÄ he akoranga houtupu. I Ätehi wÄ, ka kĹrerotia ngÄ kaupapa o te marau e te Äkonga, e te kaiako hoki. Kei te kaiako tonu Ätehi putanga ako kua maheretia hei whakatutukitanga mÄna, ko te huarahi mÄ te/ngÄ Äkonga ki taua putanga te wÄhi ka kĹrerotia. |
Houtupu |
MÄtauranga mana |
Ko te mÄtauranga mana taurite e kĹrero ana mĹ te matatika o ngÄ whaiwÄhitanga, o ngÄ angitu me ngÄ akoranga. Ko te whakamoe i ngÄ take mana taurite, e mea ana me tautuhi, me arotahi ki ngÄ Äkonga, ahakoa te take kÄore i te eke, me Äwhina kia angitu ai rÄtou. |
 |
Whakataunga whai |
E aro ana ki ngÄ tukanga mĹ te arotake me te kĹwhiri i waenganui i ngÄ mea e Ähei ana i runga i te tika me te pono. Ko te mahi he whiriwhiri i ngÄ whakataunga tika e whakatairanga ana i te kairangi me te mana taurite. |
 |
AromÄtaitanga |
He tukanga e arotahi ana ki te wÄriu me te whai hua o Ä tÄtou mahi. E kimi ana i ngÄ whakautu pÄnei i te âHe aha te pÄnga?â âHe aha te pai?â âE eke ana?â |
 |
Akoranga tautĹhito |
Te tukanga o te ako mÄ roto mai i ngÄ wheako, i kÄŤa ai ko ngÄ akoranga ka puta i te tino whaiwhakaaro ki te wheako. He tauaro tÄnei i te ako kÄkÄ, i te ako whakahau rÄnei e noho nei ko te Äkonga i tÄtehi nohoanga kuhukore nei. |
Whakahau, Kuhukore |
WhakatĹmene |
Ko te mahi ki te whakamÄtau i tÄtehi wÄhi tauhou. E tÄpiri ana ki ngÄ kupu taurite ko te ketuketutanga, ko te wÄnanga, ko te rapunga kĹrero, ko te kimikimi, ko te whakamÄtau, ko te hurahura, ko te mahira, me te wetewete. |
 |
MÄtauranga whÄnui |
He ara ki te whakaaro me te ako e whakatupu ana i te hunga pÄŤkoko ki te ako. E tupu ana i runga anĹ i te mÄramatanga ko te atamai kÄore anĹ i toka, Ä, e taea ana e te kaiako te hiki ngÄ tĹŤmanakotanga mĹ ngÄ Äkonga katoa mÄ te whakapakari i ngÄ whakaaro tika me ngÄ akoranga. He nui kÄ atu te angitu i ngÄ mÄka o ngÄ whakamÄtautau anake. Kei te kĹrero kÄ mĹ ngÄ taiohi e taea ana te koke i tÄnei ao tĹŤroa, me te whiwhi hoki i ngÄ mÄka pai. Ko te puta ki waho atu o ngÄ kÄti o te kura kia kaha kuhu ai ngÄ mÄtua me ngÄ kaimahi. He kairapu kĹrero ngÄ kaiako nÄ Ä rÄtou ake tikanga mahi, Ä, kei te whakatauira rÄtou i ngÄ waiaro kei te hiahiatia i roto i ngÄ Äkonga. |
Waiaro |
Putanga whakamana |
Ko te hua o ngÄ tĹŤmahi o te marau i maheretia ai ki te whakarato i ngÄ wheako whai hua mĹ te putanga o te tangata tonu. Hei tauira, ka aro pea rÄtou ki tÄtehi putanga i roto i te marau pÄnei i te mahi toi. |
Wheako whai hua |
KKK â Kanohi ki te |
He akoranga kanohi ki te kanohi, e noho nei te kaiako me te Äkonga i te wÄhi kotahi, kanohi ki te kanohi. |
 |
Pukamata |
Pukamata (FB) he ratonga hono pÄpori mÄ runga i te pae tukutuku. |
KĹtuinga pÄpori |
Mata-WÄ |
He taupÄnga nÄ Äporo e Ähei ai koe ki te tuku waea kiriata (he kĹrero me te kite i te tangata e kĹrero nei koe i taua wÄ tonu). He pai te mahi mai mÄ runga iWaea, iPapa, me ngÄ rorohiko Maake. |
 |
NgÄ AriÄ |
NgÄ WhakamÄrama |
PÄnga |
TĹŤwatawata |
Ko te tĹŤwatawata he kohinga hĹtaka e tĹŤ nei hei waharoa ki tÄtehi kĹtuinga rorohiko, e wÄtea ana anake kia kuhu atu Ätehi mea, Ätehi tÄngata rÄnei. I te nuinga o te wÄ he tĹŤwatawata o ngÄ rorohiko e tohu nei, e karo ana hoki i ngÄ huaketo, i ngÄ noke me ngÄ Äraitanga. Kei ngÄ ture haumaru i ngÄ hĹtaka te tikanga he aha ngÄ mea ka karongia. |
KĹtuinga, Huaketo, |
KĹnae |
Koinei te whakaahuatanga o ngÄ pÄrongo o runga i te rorohiko. He kĹnae te kohinga pÄrongo. Ka noho Ätehi kĹnae i tÄtehi kĹpaki â he Ähua pÄnei i tÄtehi pĹŤnaha kĹnae ake, heoi kei tÄtehi rorohiko kÄ. |
KĹpaki |
TĹŤhono kĹnae |
Ko ngÄ wÄ ka tĹŤhonotia tÄtehi kĹnae ki tangata kÄ atu e pai ai tÄ rÄtou kite me tÄ rÄtou whakamahi. Hei tauira, e wÄtea ana ngÄ kĹnae KĹŤkara ki te hunga i tono ki te tomo me te whakamahi i te kĹnae Ĺrite, ko te Poutaka e tuwhera ana ki te tangata ki te tono ki tangata kÄ atu, ki te tĹŤhono ki ngÄ whakaahua kei runga i te pae tukutuku. |
KĹŤkara, kĹnae KĹŤkara, |
PÄŤngore |
Mehemea e pÄŤngore ana te pĹŤnaha a te kura ki te manaaki i ngÄ matea kanorau o ngÄ Äkonga. Hei tauira, tÄrÄ Ätehi Äkonga tuakana ka whai hua i te noho kotahi te rÄ ia te wiki i tÄtehi wÄhi mahi. Ka Äheitia i roto i tÄtehi pĹŤnaha kura pÄŤngore ÄrÄ Ähuatanga te whakatinana me te kore whakataumaha i ngÄ Äkonga. Hei tauira, ko te kore mahue i ngÄ aromatawai ka tĹŤ i ngÄ rÄ kei te whakamahia rÄtou. Mehemea he pÄŤngore ngÄ tikanga ako (ngÄ tikanga mĹ te whakaako) e mea ana kei te manaaki ngÄ akoranga i roto i te akomanga i ngÄ whirikoka, i ngÄ ngÄkaunuitanga me ngÄ matea o ngÄ Äkonga. Hei tauira, tÄrÄ Ätehi Äkonga he pai ake kia whiwhi rÄtou i ngÄ tino kĹrero whakamÄrama i te kaupapa, heoi tÄrÄ Ätehi atu he pai kÄ ki a rÄtou te Äta mahi i te tĹŤmahi, Ä, ka tahuri ki te tuhi i ngÄ kĹrero whakamÄrama, i ngÄ pikitia rÄnei ki te mau i te kaupapa. Ka manaakitia Änei rerekÄtanga e ngÄ tikanga ako pÄŤngore. |
Kanorau, Tikanga Ako |
WÄhi ako pÄŤngore |
He wÄhi i whakahoahoatia ai hei wÄhi ako matarau me te wÄhi whakahuihui. E taea ana te panoni i roto i ngÄ tini hanga mĹ ngÄ tino wheako akoranga. E mea ana, ka whakaratohia he whaiwÄhitanga mĹ te tangata ki te mahi tahi i roto i ngÄ tini Ähuatanga |
 |
WAP |
Tirohia te WÄhi Ako PÄŤngore |
WÄhi ako pÄŤngore |
Akoranga takahuri |
He tikanga ako e takahuri ana i ngÄ tikanga ake kia noho ai ko ngÄ kaupapa ako hei akoranga mĹ roto i te akomanga, Ä, he mahi kÄinga Ä ngÄ Äkonga, hei whakaoti, e hÄngai ana ki te whakawhanaketanga o tĹ rÄtou mÄramatanga. I roto i tÄtehi hanga takahuri, ka tukuna ngÄ kĹrero tohutohu ki ngÄ Äkonga, i te nuinga o te wÄ, mÄ runga i te pae tukutuku (hei tauira, ko ngÄ kiriata poto nei), kei waho i ngÄ wÄ o te akomanga. Ka whakamahia ngÄ wÄ o te ako i kĹnei hei wÄnanga i ngÄ rauemi mÄ roto mai i ngÄ kĹrerorero, i ngÄ mahi whakatinana, i ngÄ kaupapa rÄnei. Ko tÄnei momo akoranga whenumi ka whakawhiwhia ki ngÄ Äkonga, he matihiko.. Â Â |
Akoranga whenumi, |
Akoranga hÄngai |
He akoranga e taka mai ana / e tÄutu ana i ngÄ ngÄkaunuitanga, i ngÄ whirikoka me ngÄ matea nĹna e toko mai ana. |
 |
KĹpaki |
He pÄtaka whakairinga i roto i te rorohiko â he kĹnae kei roto i ngÄ kĹpaki, he Ähua pÄnei i ngÄ pĹŤnaha whakakĹnae i roto i ngÄ tari. |
KĹnae |
Aromatawai Ĺkawa |
He tĹŤmomo aromatawai Ĺkawa, Ĺpaki hoki ka whai wÄhi atu ki te tukanga o te ako. Ka mahia Änei aromatawai hei tohu i ngÄ panonitanga ki ngÄ mahi whakaako me ngÄ Ähuatanga ako, hei whakapai ake i ngÄ angitutanga o ngÄ Äkonga. I te nuinga o te wÄ e kuhu mai ana ko ngÄ kĹrero hÄpai (tÄnÄ i ngÄ piro) mÄ ngÄ Äkonga me ngÄ kaiako, Ä, e arotahi ana ki ngÄ kĹiriiritanga me te tĹŤ o te kaupapa. Ahakoa i te nuinga o te wÄ e whakamahia ana e ngÄ kaiako ngÄ aromatawai Ĺkawa, ka taea hoki te mahi mÄ ngÄ aromatawai pia, mÄ te whaiaro hoki, mÄ te aromÄtaitahi rÄnei. I te nuinga o te wÄ ka whakatauritea ki ngÄ aromatawai kohikohi, ka kĹkiritia tÄnei mahi i te otinga o ngÄ akoranga. |
WhakamÄtau |
Whiriware |
He pĹŤmanawa rorohiko e wÄtea ana ki te whakamahi kore utu nei, he paku utu rÄnei e taea ana te kĹwhiri. I te nuinga o te wÄ he ture Ĺ te pĹŤmanawa rorohiko mĹ te whakamahi. |
Auahatanga Matanui, |
HÄngai-whakamua |
I roto i te marau o Niu TÄŤreni, e kĹrerotia ana te whakariterite mai i ngÄ Äkonga mĹ anamata mÄ te whakatĹmene kaupapa pÄnei i te kaitiakitanga, i te tangata whenuatanga, i te hinonga me te whakaaotanga. He whakahÄngai hoki i te aro a ngÄ Äkonga ki ngÄ Äheinga mĹ anamata me ngÄ ara whakangungu hei whakaarotanga mÄ rÄtou. |
Whakaaotanga, |
Whakaanamata |
Ko te whakamĹmona i ngÄ Äkonga ki ngÄ pĹŤkenga me ngÄ iho pĹŤmanawa kia pai ai tÄ rÄtou manaaki i a rÄtou anĹ i anamata. Kua paku rerekÄ te aro, he whÄnui ake i te manaaki noa iho i te ara o te Äkonga ki te mÄtauranga/tiwhikete i a rÄtou e koke ana i roto i te ao mÄtauranga. Ko te whakaanamata e kĹrero ana mĹ te whakapoipoitanga o ngÄ Äkonga kia tĹŤmÄia, kia whai hononga, kia nui te takoha, kia hiri tonu te mahara, kia pÄrÄ ki tÄ tÄtou i manako ai. |
Hononga |
Äkonga hÄngai-kianamata |
Ko ngÄ Äkonga kei a rÄtou ngÄ pĹŤkenga ki te whakatau i ngÄ puehu ka whakatutĹŤhia pea, Ä, he mÄtau hoki ki te kite i a naianei me anamata, Ä, me ngÄ whÄinga e aro pĹŤ ana ki anamata. He hunga mahira, auaha me te pÄkiki. He Äkonga tĹŤmÄia, he nui ngÄ hononga, he nui te takoha, e hiri nei te mahara. |
Auaha, Mahiratanga, |
TÄŤ-mÄra |
NĹ KĹŤkara, he ratonga ÄŤmera e noho nei i te pae tukutuku kia tomokia ai e ngÄ rorohiko katoa, e ngÄ pĹŤrere rÄnei. E tuwhera ana Ätehi pÄtaka hiko, Ä, he hononga hoki ki ngÄ ratonga e whai pÄnga ana. |
PĹŤrere, Pae tukutuku |
TKTM |
TaupÄnga Kukara Tuku MÄtauranga |
KĹŤkara, TaupÄnga |
Ako Ä-kÄmu |
Ko te Ako Ä-kÄmu he whakamahi i ngÄ kÄmu matihiko i roto i ngÄ mahi whakaako me ngÄ akoranga. (Hei tauira, Mahimaina) |
Matihiko, KÄmu |
WhakakÄmutanga |
Ko te whakakÄmutanga e tahuri ana i te tukanga ako katoa hei kÄmu. Hei tauira, ko ngÄ piro whakanui, he tahuri i ngÄ akoranga hei mahi whakatĹmene, he poutama koke. |
 |
TĹŤtei |
He tukanga pupuru i te mana tomo ki ngÄ tĹŤmomo pÄrongo me ngÄ whaiwÄhitanga. Hei tauira, ko te whakatĹmuri i te kokenga ki ngÄ taumata tiketike o te ako tae noa ki te wÄ ka oti ngÄ taumata Ĺ raro. |
 |
TaupÄnga hou |
Ko ngÄ taupÄnga kĹtuinga hanganga hou kua whakahÄngaitia mÄ ngÄ pÄpori me ngÄ kaiwaihanga pĹŤnaha rorohiko. |
KĹtuinga, TaupÄnga, |
Tangata Ao |
He whai wÄhi atu ki tÄtehi whakaaotanga hapori, me te Ähei ki te taunekeneke ki ngÄ iwi whÄnui me te takoha ki te hapori. |
Kanorau, |
Hapori Ä-Ao |
He tÄngata, he iwi rÄnei o te ao, e mea nei he tata te hononga nÄ ngÄ hangarau hou, Ä, he taupuhipuhi ÄĹhanga, Ä-pÄpori, Ä-tĹrangapĹŤ. |
 |
Whakaaotanga |
Ko te rite tonu o te haere a te tukanga e hono ana i ngÄ tÄngata puta noa i te ao kia whakawhiti mai ai ngÄ whakaaro o te ao, ngÄ ariÄ me ngÄ ahurea tae noa ki Ätehi atu mea. E tupu ana te Whakaaotanga nÄ te kaha whakamahia o ngÄ hangarau |
 |
KĹŤkara |
Ko te ingoa tohu o tÄtehi kamupene hangarau e whakarato ana i ngÄ ratonga ipurangi maha, pÄnei i te tohu kimi KĹŤkara, i te TÄŤ-mÄra, i ngÄ kĹnae KĹŤkara, me te Poutaka.. Â |
Ipurangi, Poutaka, |
Tohu Whakaputa |
E whakamÄrama ana i te Ähua o tÄ te hapori o te kura tautuhi i ngÄ putanga ako e whai hua ana ki ngÄ Äkonga Ä te wÄ ka wehe rÄtou i te kura. I te nuinga o te wÄ, ka whanaketia ngÄ tohu puta mÄ roto mai i te kĹrerorero ki te hapori o te kura e pÄ ana ki ngÄ mÄtÄpono me ngÄ tĹŤmanakotanga mĹ Ä rÄtou tamariki. E ai ki Ätehi kura, ko te âwhakakitengaâ mĹ Ä rÄtou Äkonga. |
 |
Hiringa mahara |
Ko te mau tonu ki te waiaro, ki runga anĹ i te hiringa me te ĹŤ tonu, ka taea e koe te angitu, kÄore Ĺ kĹpiripiri. Ko ÄrÄ e whakaaro whÄnui ana ka kotahi atu ki te hiki i te mÄnuka, ka ako i ngÄ hÄ, ka mau tonu ki te wairua pai i roto i ngÄ kĹrero hÄpai, Ä, ka haere anĹ. I roto i ngÄ whakaaro whÄnui, kÄore i te takahia, i te taiepatia rÄnei tĹ mana me Ĺ pĹŤkenga ki te ako me te tupu. |
 |
Arataki akoranga |
Ko ngÄ tĹŤmomo Ähua ako o ngÄ Äkonga, i te nuinga o te wÄ e tohua ana e te kaiako e mahi ana i te taha o ngÄ rĹpĹŤ iti. |
 |
Nanakia |
I te nuinga o te wÄ, e hÄngai ana tÄnei ki tÄtehi kua kuhu tono kore nei ki tÄtehi pĹŤnaha rorohiko, ki tÄtehi kĹtuinga rorohiko rÄnei. He nui ngÄ wÄ ka toko ake tÄnei mÄ roto mai i tÄtehi mĹioiotanga i roto i te pĹŤnaha. |
KĹtuinga |
Hapara |
He pae tukutuku e taea ai e te kaiako te waihanga tĹŤmahi ako me ngÄ huarahi ako e ai ki ngÄ matea me ngÄ ngÄkaunuitanga. E Ähei ana ngÄ kaiako ki te tomo me te tĹŤhono tuhinga roa, te whakarite mai i ngÄ Äkonga hei rĹpĹŤ me te Äta tirotiro i tÄ rÄtou koke me te whakarato i ngÄ kĹrero hÄpai hei whakaniko i te whakawhanake tonutanga o ngÄ pĹŤkenga. |
 |
Papa Hapara |
Ka whakamÄmÄhia e te papatohu Hapara ngÄ taupÄnga KĹŤkara mĹ te ao mÄtauranga kia nui ake ngÄ whakamahinga, kia mÄmÄ kÄ atu te whakamahi ki te kite he aha ngÄ Ähuatanga matihiko e pÄ ana ki ngÄ Äkonga. |
TaupÄnga, Matihiko, |
PĹŤmÄrĹ |
He pÄtaka pĹŤrere mĹ ngÄ pÄrongo matihiko i roto i te rorohiko. |
Matihiko |
PĹŤmÄrĹ rorohiko |
E aro ana te pĹŤmÄrĹ rorohiko ki ngÄ wÄhanga ake o ngÄ pĹŤrere matihiko. Hei tauira, he papa rorohiko, he pĹŤmÄrĹ, he pÄtaka maumahara. |
PĹŤrere matihiko, |
He kĹtuinga ako |
He kĹtuinga ako Ä-ipurangi |
He kĹtuinga ako Ä- ipurangi |
Marau huna |
Ehara i te mea ko te mea i Äkona i puta mai i ngÄ akoranga tonu. I te nuinga o te wÄ, he hua tÄnei o ngÄ mÄtÄpono me ngÄ uaratanga. Hei tauira, âE Ähei ana te katoa ki te ako i te pÄngarau engari me mihi ngÄ kĹtiro mĹ te nganaâ, âhe autaia, ahakoa he kĹtiroâ rÄnei. Kei roto rÄ ko ngÄ toki huna e mea ana kÄore e tika ana kia pĹhehetia te ekenga o ngÄ kĹtiro i roto i ngÄ mahi pÄngarau. Ka taea e te marau huna te takahi te whakapono o te Äkonga ki Ĺna pĹŤkenga kia angitu. |
 |
Hononga huanui |
Ko ngÄ huarahi e whakatairanga ana i ngÄ akoranga puta noa i ngÄ Ähuatanga o te mÄtauranga me ngÄ Ähuatanga me ako, tae atu ki te hapori me te ao whÄnui. Ka ako ngÄ Äkonga ki te whakawhiti i te mÄtauranga ki ngÄ Ähuatanga hou me te whakamahi, horapa i ngÄ tini horopaki. |
 |
PĹŤhono |
He pĹŤrere ake iti noa nei, pÄnei i te waea, e mahi mai ana i tÄtehi wÄhi iti nei mĹ te korowai Ihirangi e taea ai e ngÄ pĹŤrere Ihirangi e tata ana te hono atu ki te pae tukutuku. Me kÄŤ, kei te tĹŤ te pĹŤrere hei takawaenga i waenganui i ngÄ pĹŤrere Ihirangi me tÄtehi kĹtuinga waea harihari. - E hÄngai ana hoki tÄnei ariÄ ki ngÄ akoranga tere, ko te nuinga he pÄngarau, i hokihoki tonu ai ki tÄtehi matea i mua o te taki i Ätehi akoranga hou. |
Ihirangi, Ipurangi, |
Ata |
He tohu noa nei e whakaata ana i ngÄ mea, i ngÄ tukanga, i ngÄ Äheinga rÄnei. Ko ngÄ ata, he huarahi poto i te nuinga o te wÄ, ki te tono ki Ätehi atu kaimahi ki te pato i te tohu i te papa whakaata hei tomo atu ki ngÄ kĹnae me ngÄ hĹtaka, te mea, te mea. Â |
 |
PWH |
PÄrongo Whakawhiti Hangarau |
PÄrongo Whakawhiti |
Tohutautuhi |
He ingoa, he uhingaro, he taunga rÄnei e tapu ana |
Uhingaro |
Akoranga takitahi |
Ka puta ngÄ akoranga takitahi i ngÄ wÄ ka maheretia e te kaiako ngÄ putanga ako e hÄngai tonu ana ki te whirikoka o te takitahi, ki ngÄ ngÄkaunuitanga me ngÄ matea. E kitea ana he wehewehenga ake tÄnei o te ako hÄngai. |
Akoranga hÄngai |
PÄrongo Whakawhiti |
Ko ngÄ hangarau katoa e hÄngai ana ki ngÄ pĹŤrere ka whakamahia ki te whakawhitiwhiti kĹrero. He nui ngÄ wÄ ka rangona ngÄ kupu Ä mohoa nei pÄnei i te pĹŤrere matihiko, i te HaMP rÄnei (he akoranga matihiko pĹŤrere). I roto i Ätehi kura, e aro kÄ ana tÄnei hanga ki te marau o te pĹŤtaiao rorohiko. |
PĹŤrere matihiko, LwDT |
Auahatanga |
He mea hou, he mea rerekÄ hoki, tÄnÄ, i te hanga i reira i mua me te arotahi ki te whakapai ake i ngÄ putanga. |
 |
Taiao Ako Auaha 1 |
Te katoa o ngÄ horopaki Ä-tinana, Ä-pÄpori, Ä-tikanga ako i toko ake ai ngÄ akoranga i whakaarotia ai. Ko te pupuru ki te whenua tika me ngÄ wÄhi ako pÄŤngore tÄtehi Ähuatanga kotahi o te (TAA) taiao ako auaha. |
WÄhi ako pÄŤngore, |
Taiao Ako Auaha 2 |
Ko te Taiao ako moroki me te Taiao ako auaha he karangatanga hei whakaahua i ngÄ wÄhi ako pÄŤngore me ngÄ taputapu ako i taea ai te whakarerekÄ ngÄ mahi ako, ngÄ whakaako hoki. I whakahoahoatia ai ki te tautoko i ngÄ tikanga ako moroki, e whai mana ake ai ngÄ Äkonga. Heoi anĹ, kÄore pea i te tika te whakamahia o ngÄ mea nei hei whakatutuki i tÄnei Ähuatanga. |
WÄhi ako pÄŤngore, |
Tikanga Ako Auaha |
Tikanga Ako Moroki |
Tikanga Ako Moroki |
PĹŤrere tÄuru |
Ka whai wÄhi atu te kaimahi mÄ te pĹŤrere tÄuru ki te hoatu i ngÄ pÄrongo ki te pĹŤnaha, he tohutohu rÄnei i ngÄ whakahaere. Hei tauira, he kiore, he papapÄ, he papapato, he atatuku, he hopuoro hoki. |
PĹŤrere Whakaputa, |
Mahira |
Ko te mahira he kakenga ki te whai i te mÄtauranga. Ko tĹna pĹŤtaketanga he whakawÄ, he kimi pÄrongo, he rapu i te mea ngaro. |
Akoranga mahira, Ako |
Akoranga mahira |
Ko te akoranga mahira he tukanga e whai mÄtauranga ai ngÄ Äkonga e pÄ ana ki tÄtehi ngÄkaunuitanga mÄ te whakatakoto pÄtai hei whakawÄtanga, mÄ te rapu i ngÄ whakautu, me te whakatinana i ngÄ mÄramatanga me te tĹŤhonohono i ngÄ kitenga. Ko te wÄhi ki te kaiako he manaaki, he Ärahi i ngÄ Äkonga ki Ätehi akoranga whai take, whaiaro hoki. I ngÄ wÄ o te akoranga mahira pai, he mÄrama te rÄrangi mai o ngÄ tĹŤmanakotanga e pÄ ana ki ngÄ putanga ako. |
Akoranga whaiaro, |
KĹtuitui Hangarau |
Ko te wÄ e noho tangata whenua ana te whakamahinga o ngÄ hangarau matihiko i roto i ngÄ mahi ako a ngÄ Äkonga. |
Matihiko |
Whiriwhiri ngÄtahi |
He mahi whiriwhiri whakaaro kua oti te whakapoupou, Ä, ka whai wÄhi tonu ki te hĹtaka ako, haere ake nei. Ka haere tonu, tÄnÄ, i te mutunga anake, kia pai ai te whakarerekÄ i te hĹtaka i tautuhia e ngÄ whiringa whakaaro. Ka puta mai pea i ngÄ puna pÄrongo ka whaiwhakaarotia ai ngÄ tini kÄhui kĹrero, nĹ ngÄ punaine me te puna-kounga. |
Huihuinga |
Ipurangi |
He pĹŤnaha ao whÄnui o ngÄ kĹtuinga rorohiko kua tuituia nei, i taea ai te tomo ki te whÄnuitanga o ngÄ mÄtauranga me ngÄ pÄrongo e tupu tonu nei. |
KĹtuinga |
TÄura ipurangi |
E kĹrero ana mĹ ngÄ mea, he tÄututanga ake tĹ ia mea, e taea ana te whakawhiti rauhiko mÄ tÄtehi kĹtuinga me te kore mate ki te taunekeneke tangata ki te tangata, tangata ki te rorohiko rÄnei. Hei tauira, ko ngÄ uhingaro QR ki ngÄ iWaea, he pĹŤtea rÄnei kua whakawhitia ki tÄtehi kÄri hei mahi i ngÄ mea pÄnei i te: tÄmure, i ngÄ kÄri kawhe rangatira. |
TÄututanga, Uhingaro |
Ipurangiroto |
He kĹtuinga rorohiko nÄ tÄtehi kamupene, Ä, he tomonga anake mĹ te hunga e hono ana ki te kamupene. Hei tauira, ko ngÄ kaiako, ko ngÄ Äkonga me ngÄ mÄtua. E tiakina ana e ngÄ tĹŤwatawata rerekÄ me Ätehi atu Ähuatanga haumaru kia kore ai a waho e kuhu mai. |
TĹŤwatawata, KĹtuinga |
HP |
Hangarau Whakawhiti PÄrongo |
Hangarau Whakawhiti |
WhakawÄ rawa |
He whakatau i ngÄ whakaaro mĹ ngÄ rauemi i runga i te tika; he Äta whakaaro ki ngÄ nama e ea ai ngÄ matea kua tautuhia. |
 |
Akoranga tĹŤpono |
He akoranga tÄnei ka puta mĹ te tĹŤpono ka hiahiatia Ä tĹna wÄ. Hei tauira, he ako ki te tÄtai i te nui me te rĹrahi. |
 |
Akoranga meÄke nei |
He akoranga Änei ka puta i te wÄ e tika ana. Hei tauira, he ako ki te tÄtai i te nui me te rĹrahi i te mea kei te hiahia koe ki te whakatau he aha te nui o te wairÄkau me hoatu ki te tiritiri i te whenua. |
 |
Tino Äheinga |
Ko ngÄ Äheinga ko te Whakaaro, ko te WhakakĹrero i ngÄ tohu reo me ngÄ tuhinga, he Manaaki Whaiaro, he Whakawhanaunga, he Kuhu atu me te whai takoha. Ka mau tonu te tangata ki Änei mÄtautanga mĹ te ora, mĹ te ako, mĹ te mahi me te whai takoha hei mema ake o te hapori. (NZC whÄrangi 12) |
 |
Khan WÄnanga |
He ratonga utu kore (E tautokona ana inÄianei e te Kohikohinga o Gates) e whakarato ana i tÄtehi huarahi ki ngÄ tini kauwhau poto mÄ runga TiriAta tae noa ki Ätehi tĹŤmahi mÄ runga i te pae tukutuku a Khan WÄnanga. TÄrÄ Ätehi kura maha e Ärahi ana i Ä rÄtou Äkonga ki Khan WÄnanga mĹ Ätehi kauwhau ake. Ka tomokia tÄnei pae tukutuku e ngÄ Äkonga ake hei Äwhina i Ä rÄtou akoranga. |
TiriAta |
Whakatupu |
Ko te whakatukanga i ngÄ pÄrongo e rite tonu ai te hanga mai o ngÄ whakaaro hou me ngÄ whakaaro whai hua hoki kua whakanikotia ai ki te tangata kotahi, ki tÄtehi hapori rÄnei. I te nuinga o te wÄ e aratakina ana e ngÄ akoranga mahira. |
Akoranga mahira |
MÄtauranga whÄnui |
Te whÄnuitanga o te ao mÄtauranga, kei tua pea o tÄ te kanohi i kite ai. |
 |
WhakaĹŤ haepapa |
He ariÄ e whakatĹmene ana i ngÄ tikanga o te kotahitanga. Ka whakamahia hei whakaahua i te mana o te whakakotahi, i te wÄ e noho nama ana ki a koe anĹ me Ĺ pia. (Michael Fullan). |
Kotahitanga |
Te Reo o te Ako |
Ko te reo e karangatia ana ki te whakaahua i ngÄ akoranga ka kaha whakamahia e ngÄ kaiako ki te hiki i te kohu i runga i te tukanga ako mÄ ngÄ Äkonga, Ä, kia mÄtau hoki ngÄ Äkonga ki te whaiwhakaaro mĹ te Ähua o Ä rÄtou akoranga me ngÄ Ähuatanga me whakawhanake e rÄtou |
 |
Hapori ako |
He rĹpĹŤ, he kÄhui rÄnei, e whai wÄhi nei pea ngÄ Äkonga, ngÄ kaiako, ngÄ hapori o ngÄ kura me ngÄ pouako, e kĹwhiri nei kia tĹŤ hei kĹtuinga kotahitanga ki te whakamĹmona i ngÄ putanga ako me ngÄ whaiwÄhitanga mÄ ngÄ Äkonga puta noa i te hapori.. Â |
Kotahitanga |
Äheinga ako |
I roto i ngÄ akoranga moroki e kuhu mai ana ki tÄnei ko ngÄ pĹŤkenga, ko ngÄ pĹŤmanawa ake me ngÄ Ähuatanga ako e tika ana kia whakaanamatatia ai ngÄ Äkonga; he whakarite i a rÄtou mĹ Ĺ rÄtou ake ÄpĹpĹ. |
Waiaro ako, |
Waiaro ako |
He whenumitanga o ngÄ mĹhiotanga o ngÄ tamariki e puta mai ana, o ngÄ pĹŤkenga me ngÄ waiaro ki te ako. Ka whai wÄhi mai ki ngÄ waiaro ako nei ko te Ähua o tÄ ngÄ tamariki whai i te mÄtauranga, hei tauira ko te hiakai, ko te whai wÄhi atu, ko te ĹŤ mĹ te hemo tonu atu, ko ngÄ wero, ko ngÄ rehurehutanga me te whakaputa i Ätehi whakaaro. |
 |
PMA |
PĹŤnaha Manaaki Akoranga. Hei tauira, Akorangi, MÄtaurangi rÄnei. He pĹŤnaha e noho tata ana (kÄore i te iri i te kapua) e taea ai e ngÄ kaiako me ngÄ Äkonga te tuku atu me te tomo pÄrongo. E Ähei ana hoki ngÄ mÄtua ki te tomo. |
Kapua, MÄtaurangi, |
Mahere akoranga |
He whakaataatanga o Ätehi mea e pÄ ana ki te ako a ngÄ Äkonga. MÄ te waihanga mahere ako e kuhu ai ngÄ Äkonga, ngÄ kaiako me te whÄnau ki te mahi tahi ki te kimi i ngÄ ara tika ki te tautoko i ngÄ akoranga e aro anamata ana ki te Äwhina i ngÄ Äkonga ki te waha i ngÄ kawenga mĹ Ä rÄtou akoranga. |
Kaupapa Whakamahere |
Rua akoranga |
He wÄhi tonu e pakanga ai te Äkonga ki ngÄ whakaaro hĹhonu, ki ngÄ pÄtai whakakorikori, me ngÄ wheako âhe whakaaro hĹŤkokikokiâ. E whÄ ngÄ tukanga raparapa mĹ te wero akoranga nei: 1. AriÄ 2. Rapanga - Wero 3. Waihanga 4. Whai whakaaro |
Whiringa whakaaro |
WÄhi ako |
He wÄhi tonu e arotahi ana ki ngÄ akoranga. He wÄ tĹna ka whakamahia hei whakaahua i te tari pÄrongo o te kura / i te wharepukapuka / i te tomonga ki te ipurangi. He wÄ tĹna e hÄngai ana ki tÄtehi kaupapa ake âTe PokapĹŤ Ako PĹŤtaiaoâ. He wÄ tĹna e whakamahia ana hei akomanga ki te whakahuihui mai i ngÄ rĹpĹŤ nui. TÄrÄ Ätehi kura ka tapaina ngÄ wÄhi nei ki ngÄ karangatanga pÄnei i te huinga, i te wharau hoki, hei whakaahua i ngÄ wÄhi nui nei e tĹŤhonotia ana, i te nuinga o te wÄ, e te akomanga kotahi neke atu. E karangatia ana Ätehi atu wÄhi ako ko ngÄ hĹpuni, ko ngÄ ana me ngÄ pokapĹŤ. |
HĹpuni, Ana, Ipurangi |
TÄera ako |
He rerekÄ katoa ngÄ Ähuatanga ako o ngÄ Äkonga. Hei tauira, e tautuhia ana te punenga matarau me te puna tÄera akoranga, Ä, e whitu ngÄ tÄera e mahi tahi ana, he kaha ake ki Ätehi, he iti iho ki Ätehi:  Ataata (torowÄhi): he pai ake te whakamahi pikitia, whakaahua me ngÄ mÄramatanga torowÄhi  Oro (kĹrero-waiata): he pai ake te whakamahi oro me ngÄ waiata.  Reo (wetereo): he pai ake te whakamahi kupu, i roto i te kĹrero me te tuhi.  Ĺkiko (Whakatinana): he pai ake te whakamahi i te tinana, i ngÄ ringa me te rongo o te tinana.  Whakakaupapa (pÄngarautanga): he pai ake te whakamahi i ngÄ whakaaro whakakaupapa, whai mÄramatanga me ngÄ pĹŤnaha. PÄpori (whanaungatanga): he pai ake te ako hei rĹpĹŤ, ki tangata kÄ atu rÄnei. Motuhake (takitahi): he pai ake te mahi me te ako takitahi. |
 |
He ako ki te ako |
He whai mÄramatanga e pÄ ana ki tĹ tĹŤmomo ako, e tÄpiri ana ki tÄnei ko ngÄ mahi a te hinengaro, ko Ĺ huarahi ako ake, ko ngÄ pĹŤmanawa ake ka kuhu mai ki Ĺ akoranga me ngÄ rautaki hei whakamahi mÄu kia angitu ai. |
 |
Te mana |
Te nui o te mana o ngÄ Äkonga ki te manaaki i ngÄ kaupapa e pÄ ana ki Ä rÄtou akoranga. Ko te nuku o te mana whakahaere mai i te kaiako ki te Äkonga, koinÄ tÄtehi mahi ake o ngÄ tikanga ako moroki (NTAM). |
 |
HaMtH |
He ako mÄ te hangarau |
Hangarau matihiko |
Mahi tahi |
I roto i te ao mÄtauranga, ko tÄnei mea te mahi tahi ki te whai i ngÄ whÄinga mÄtauranga e aropĹŤ ana ki te Äkonga |
 |
Manaakitanga |
E whakaahua ana i ngÄ haepapa ake me te mana o te mana whenua ki te tiaki i te oranga ngÄkau, i te oranga wairua, i te oranga tinana me te oranga hinengaro. I roto i te horopaki ako, e kĹpakina ana te kĹingo ki te manaaki i ngÄ tamariki me ngÄ taiohi hei tangata mana ake, mÄ te whakarato i ngÄ taiao haumaru.. Â |
 |
Tukutuku |
He tÄpu e kÄŤ ana i ngÄ wÄhanga me ngÄ rÄrangi o ngÄ pÄrongo tĹŤhonohono. I te ao mÄtauranga, ko te pae arohaehae tÄnei. |
Pae arohaehae |
Reo pÄpaoho |
He Ähuatanga reo matatini nĹ te ao mÄtauranga. E whakaratohia ana tÄtehi aro horapa i te whÄnuitanga o te ao pÄpaoho (mai i te tÄtanga, ki te kiriata, ki te ipurangi) hei whakawhanake i ngÄ pĹŤkenga ki te tomo, ki te whiriwhiri, ki te arotake, ki te waihanga, ki te taunekeneke me te whai wÄhi atu me ngÄ karere. |
 |
KaiÄrahi |
Ko te tautoko i tÄtehi ki te whanake i ngÄ pĹŤkenga whaiaro. I te nuinga o te wÄ, ka roa e haere ana, Ä, ko te whanaungatanga ka tupu i waenganui i te kaiÄrahi me te tangata e Ärahitia ana. Ehara i te mea ko te whakawhanake i te tĹŤ i te whakataunga e manakotia ana, arÄ, ko te whakaako te mea nui. |
Whakaakoako |
Whakaaroaro |
Ko te whaiwhakaaro ki tÄtehi whakaaro. He waia, he mÄrama ki ngÄ momo whakaaro me te mĹhio ki te whakamahi. E tÄpiri ana ki tÄnei ko te mĹhio ki te whakaoti rapanga, he aha ngÄ momo rautaki hei whakamahi me ngÄ wÄ, te ara ki ngÄ akoranga whai hua, me te mĹhio ki te whakawÄ i te kokenga me te mÄramatanga. |
 |
Mahimaina |
He kÄmu ataata o runga i te pae tukutuku ka whakamahia mĹ ngÄ tini kaupapa. Hei kaitÄkaro, ka whakamahi koe i ngÄ paraka ki te whakatĹŤ i ngÄ whare me te taunaha i te whenua. E tÄpiri ana hoki ki te kÄmu ko ngÄ taonga puiaki, ko ngÄ whakaohoreretanga me te whakaoti rapanga, nĹ reira, he mea whakakuhu i ngÄ Äkonga. He whai hua te whakamahinga Ĺna i roto i Ätehi kura mĹ te mÄtauranga te take, pÄnei i te mahere me te whakatinana i tÄtehi mÄkete Ä-rohe. TÄrÄ tÄtehi mata Ĺna mĹ te whakakotahi matĹŤ rÄpoi ngota. |
 |
ManatĹŤ |
He waiaro hinengaro, he Ähuatanga rÄnei kua puta mai i tÄtehi wheako e whakatoka ana i tÄ te tangata tÄutu, titiro rÄnei ki tÄtehi kaupapa. |
Waiaro |
(RTK) Rongorau |
He ratonga e whakaaetia ana kia tukuna Ätehi pikitia me Ätehi kĹpaki iti pÄnei i te wÄ e tuku ana koe i tÄtehi pÄtuhi. |
KĹnae |
Waeataki |
Te pĹhi ki tĹ rangitaki mÄ tĹ pĹŤrere harihari, i te nuinga o te wÄ he waea. |
Rangitaki, PĹhi |
Moroki |
Ko te kupu moroki i takea mai i ngÄ RÄtini, e mea ana âmĹ tÄnei wÄâ. Ka hua mai ko te ariÄ âmorokiâ me whakaaro hei Ähuatanga mutunga kore. Ehara i tÄtehi mea kua toka ki tÄtehi wÄ, engari e koke whakamua ana. NĹ reira, ko te Tikanga Ako Moroki e panonitia ana i ngÄ wÄ katoa kia ea ai ngÄ matea e ara ake ana. |
 |
Taiao ako moroki |
Ko te Taiao Ako Moroki he wÄhi ako pÄŤngore nei kia taea ai ngÄ tini mahi whakaako, ako hoki i roto i taua wÄhi. Hei tauira, kei te mahi pea tÄtehi rĹpĹŤ nui o ngÄ Äkonga i te taha o tÄtehi kaiako ki te mahi i tÄtehi tĹŤmahi kotahi, i te wÄ tonu e mahi ana ngÄ rĹpĹŤ iti ake ki wÄhi kÄ atu, Ä, he wÄhi nohopuku tĹ tÄtehi, tĹ Ätehi tamariki rÄnei ki te mahi motuhake. |
WÄhi Ako PÄŤngore, |
NgÄ tikanga ako |
E tuituia ana ki tÄnei ko ngÄ tikanga tÄutu whakaako, ko te mana ake o te Äkonga ki te ako, ko ngÄ horopaki houtupu, ko te whakawhanaketanga o ngÄ pĹŤmanawa me te rautaki whakamahi i ngÄ hangarau matihiko ki te hono atu, ki te whakakotahi, ki te waihanga me te tĹŤhonohono akoranga. |
Houtupu, Kotahitanga, |
APTW (Akoranga pae tukutuku whÄnui) |
He akomanga mÄ runga pae tukutuku e aro ana kia kuhu mutunga kore nei mÄ tÄtehi tomonga mĹ te katoa ki te pae tukutuku. |
Pae tukutuku |
MĹŤtara |
He puna e tuwhera ana, he atamira mĹ ngÄ akomanga Ä-ipurangi e mahi ana me ngÄ Ähuatanga pĹŤnaha whakahaere katoa. Ka whakamahia te MĹŤtara hei waihanga i tÄtehi akomanga mariko mÄ te ipurangi e taea ai e ngÄ kaiako me ngÄ Äkonga te takoha rauemi e hÄngai ana ki Ä rÄtou akoranga. |
Puna tuwhera, |
Whakahau Matatika/ |
Ko te whakahau matatika i te ao mÄtauranga he kaihautĹŤ mĹ ngÄ panonitanga e aro ana ki te whakarato i ngÄ putanga e taea ana mÄ ngÄ Äkonga. |
 |
KÄŤore |
He pĹŤrere tÄuru mĹ ngÄ rorohiko. MÄ te neke i te kiore e taea ai e koe te nuku te kĹpere ki ngÄ mea kei runga i te rorohiko. Ka taea hoki e koe te hĹŤnuku, te kĹwhiri rÄnei ngÄ mea nei. |
 |
TÄera ako matarau |
He nui ake i te tÄera ako kotahi e whakamahia ana. Kua puta te rongo ka whai wÄhi atu ngÄ Äkonga katoa ki ngÄ tini tÄera i roto i Ä rÄtou akoranga. Ka rerekÄ hoki pea tÄnei e ai ki te horopaki ako. Hei tauira, mĹ te pÄngarau ka pai kÄ atu pea te ako a te Äkonga i roto i ngÄ mahi pÄpori, heoi anĹ, i roto i ngÄ Ähuatanga waiata he pai ake pea te mahi motuhake. |
TÄera ako |
Tini atamira |
E rua, neke atu ngÄ pĹŤnaha whakahaere. Hei tauira, mehemea tÄtehi hĹtaka, pÄnei i te Kupu, ka ora mÄ Wini me Äporo, e mea ana ka tautoko te pĹŤmanawa i ngÄ tini atamira. |
PĹŤnaha whakahaere, |
âMe otiâ me âNgÄ |
He whakatakotoranga e Ähei ai te Äkonga ki te mĹhio he aha ngÄ tĹŤmahi me oti e rÄtou me te maha o ngÄ kĹwhiringa mĹ ngÄ tĹŤmahi kÄ atu hei kĹwhiringa mÄ rÄtou. Ka manaaki ngÄ Äkonga i tÄnei hanga puta noa i ngÄ akoranga o ia rÄ. |
 |
KĹtuinga ki te ako |
I waihangatia e te kÄwanatanga te kĹtuinga ki te ako hei whakamĹmona i tÄtehi kĹtuinga e whakahaeretia ana mÄ ngÄ kura o Niu TÄŤreni me te whakarato i tÄtehi taiao hei akiaki i te tere mau o ngÄ matihiko ako nei. Ko te KKA kĹtuinga whakahaere, e whakarato ana i tÄtehi ipurangi tere i runga i te haumaru me te mÄhea me ngÄ rauhiko mutunga kore, he tÄtaritanga kaupapa mÄ runga ipurangi me ngÄ ratonga kĹtuinga haumaru. Ka noho te Puna hei pokapĹŤ mĹ ngÄ whakatĹmenetanga hangarau me ngÄ kuhutanga, e tomokia ai ngÄ rauemi mÄtauranga, me te mÄmÄ, te whai take hoki o te tĹŤhono. |
Puna, Rauhiko |
Kawatukutuku |
He kawa mĹ te pae tukutuku. Ko ngÄ ture o te whakamahi o runga ipurangi, mÄ ngÄ kaiwhakamahi i te ipurangi rÄnei. |
 |
KĹtuinga rorohiko |
Ko te kĹtuinga rorohiko he tĹpĹŤtanga o ngÄ pĹŤnaha rorohiko e rua neke atu kua hono ngÄtahi nei. Ko te kĹtui he mahi tonu ki te hono kia kotahi ai. Ko te kĹtuinga tÄngata he rĹpĹŤ o te tokorua neke atu e mahi tahi ana. Ko te kĹtuinga he whakapakari i tÄtehi hononga whai hua e taea ai e koe te tĹŤhonohono pÄrongo ki tangata kÄ atu, ki ngÄ rĹpĹŤ me ngÄ whare ako |
KĹtuinga akoranga |
KĹtuinga taupÄnga |
He taupÄnga e mahi ana i tÄtehi rorohiko motuhake, i tÄtehi ratonga pae tukutuku rÄnei e Ähei ana kia tomokia e ngÄ tini rorohiko, i ngÄ pĹŤrere rÄnei. Hei tauira, ko te pae tukutuku: He pĹŤmanawa ratonga pae tukutuku ka tomokia e te pĹŤmanawa pĹŤtirotiro. |
PĹŤtirotiro, Tukunga Pae |
KĹtuinga akoranga |
He akoranga i tautokona ai e te tĹŤhonohonotanga o ngÄ pÄrongo ki tangata kÄ atu, ki ngÄ rĹpĹŤ me ngÄ whare ako i tĹŤ ai te kĹtuinga. |
 |
MÄtairoro |
Ko ngÄ rangahau e pÄ ana ki ngÄ io o te tinana. He nui ngÄ mahi kua oti i roto i te mÄtairoro kia mÄrama kÄ atu ki ngÄ mahinga o te roro, ko te hÄngaitanga rawa ki te ako. |
 |
Tikanga ako hou |
He neke mai i te whakaako arotahi, i te huarahi whÄngai kaupapa a te kaiako o mua, ki ngÄ Ähuatanga o te ako e akiaki ana i te mana ake o te Äkonga me te aro o ngÄ pĹŤkenga ka whakawhanakehia ki anamata. |
Whakaanamata, |
PĹŤmanawa puna |
He pĹŤmanawa utu kore e tuwhera nei ki ngÄ Ähuatanga katoa o te uhingaro kia whakahÄngaitia ai ki te tangata, me ngÄ here kore ki te whakamahi me te tĹŤhonohono. |
Uhingaro, |
PĹŤnaha whakahaere |
Te pĹŤnaha e whakahaere ana i te rorohiko. Hei tauira. Ko te Korome OS, ko te Makarihota OS me te Rainati |
 |
PW |
Tirohia te PĹŤnaha whakahaere |
PĹŤnaha whakahaere |
PĹŤrere whakaputa |
He pĹŤrere ka whakaahua i ngÄ pÄrongo. Hei tauira, ko te pĹŤreretÄ, ko te mÄŤhini pÄoho, ko te whakaata me te mÄŤhini tÄ nÄ Braille |
 |
Ara pakeke |
Ka whai wÄhi atu ngÄ mÄtua ki ngÄ Ähuatanga o te kĹtuinga kura, i te nuinga o te wÄ kia kite ai rÄtou i ngÄ mahi, i ngÄ whakatutukinga, i ngÄ rangitaki me ngÄ kĹpaki-hiko me Ätehi atu mea. Ko te nui o te whai wÄhitanga he rerekÄ mĹ tÄnÄ kura me tÄnÄ kura. |
Rangitaki, KĹpaki-hiko, |
Kuhukore |
I te wÄ e whakatinanahia ana i roto i ngÄ akoranga, he akoranga tÄnei e whÄngai ana i te Äkonga ki ngÄ kĹrero. He kauwhau kÄ te momo whakaako. Kei te tohutohutia ngÄ Äkonga, Ä, ehara i te mea e whai whakaaro ana rÄtou. |
Kauwhau |
Tikanga ako |
Ko ngÄ mÄtÄpono, ko ngÄ tikanga me te ao o te whakaako. |
 |
Aromatawai aropÄ |
I te wÄ ka riro mÄ te pia ngÄ mahi a te pia e aromatawai. Koinei te pĹŤkenga me whakaako, waihoki, ko te tuku me te whakaae ki ngÄ kĹrero hÄpai whai kounga. |
 |
Akoranga hÄngai |
He tohutohu kua whakahÄngaitia ki tÄtehi matea me ngÄ kaingÄkaunuitanga o ngÄ Äkonga katoa. I roto i tÄtehi taiao ako kua whakahÄngaitia, ko ngÄ whÄinga ako me ngÄ kĹrero, waihoki, ka paku rerekÄ pea ngÄ huarahi me te tere (nĹ reira, ka kĹpakina e te whakahÄngaitanga, e te tangongitanga me te motuhaketanga). I te nuinga o te wÄ, e mĹhio ana, e mÄrama ana hoki ngÄ Äkonga ki te Ähua o tÄ rÄtou ako me te whakatau kĹwhiringa e pÄ ana ki ngÄ mea me te Ähua o tÄ rÄtou ako. Ka kĹrerotia tÄnei i te taha o ngÄ kaiako, Ä, ka noho i roto i tÄtehi takotoranga kia tutuki ai ngÄ whÄinga ako. |
Akoranga tangongi, |
Atamira |
Ko te takotoranga rorohiko i whakahoahoatia ai ngÄ pĹŤmanawa rorohiko ki te mahi, i roto i ngÄ Ähuatanga e whakaaetia ana me te whakamahi tika i ngÄ hangarau. Ko te Make OS X me te Wini 2000 Ätehi tauira o Änei atamira. |
PĹŤmanawa rorohiko |
KĹnae ipurangi |
He hĹtaka rorohiko e wÄtea ana i roto i te takotoranga matihiko, (he rorohiko pea, he hopunga reo rÄnei o tÄtehi hĹtaka reo irirangi) e taea ana te tikiake mÄ te ipurangi e wÄtea ai Ätehi atu ki te kite, ki te rongo hoki. Ka whakamahia pea e ngÄ Äkonga Ä rÄtou ake kĹnae ipurangi i roto i Ä rÄtou akoranga. |
Tikiake, Ipurangi |
Puna |
He pokapĹŤ, i whakatĹŤria ai e KKA mĹ ngÄ whakatĹmenetanga me te kuhu ki ngÄ matihiko, e wÄtea nei te toro atu me te tĹŤhono rauemi nĹ te ao mÄtauranga. KÄore tÄtehi i te whakamÄtau i te kounga o ngÄ rauemi e whakanohohia ana i roto i te Puna. |
KKA, Matihiko |
PĹhi |
He hoatu i tÄtehi karere ki tÄtehi wÄhi mĹ ngÄ karere tĹŤmatanui. |
 |
Te Mana o te 3 |
He noho ki te tokorua ake ki te whiriwhiri whakaaro, ki te whakatupu mÄramatanga hoki tĹmua o te haere ki te âmÄtangaâ. |
KA3KOAU |
Akoranga whakaoti |
He mahi mĹ tÄtehi wÄ ki te whakatĹmene i ngÄ rapanga mutunga kore. KÄore pea Ĺna whakautu tika. E kÄŤ ana i Ätehi wÄ he rapanga whÄuaua. |
He rapanga whÄuaua |
Akoranga |
He koke tonu i roto i tÄtehi wÄ ki te ketuketu i tÄtehi pÄtai, i ngÄ rapanga, i ngÄ mÄtÄtaki rÄnei. I te nuinga o te wÄ he rongoÄ Ĺ ngÄ mea nei. |
 |
Akoranga whai take |
He akoranga e arotahi ana ki te whakawhÄnui i te mĹhiotanga, i ngÄ pĹŤkenga me te urutau ki taumata whakawhanake kÄ atu. E mÄtau ana te Äkonga ki te take e ako nei rÄtou i ngÄ mea e ako nei rÄtou. |
 |
Uhingaro Kakama |
He uhingaro matarua, e taea ai e te kÄmera o te waea, kua whakatĹkia ki te pĹŤmanawa pÄnui tika, te mÄtai ki te whakarato pÄrongo ki te kaimahi. He nui ngÄ wÄ ko te honotanga tÄnei ki tÄtehi pae tukutuku kei reira ngÄ pÄrongo. |
Haki, PĹŤmanawa pÄnui |
PĹŤmanawa pÄnui |
He pĹŤmanawa i whakahoahoatia tonutia ai ki te pÄnui haki me ngÄ uhingaro kakama. NÄ te pĹŤmanawa pÄnui i taea ai e ngÄ mihini mÄtai i roto i ngÄ toa hokohoko te whiriwhiri ngÄ rauhiko kua whakatĹkia ki ngÄ haki o ngÄ mea e hokona ana. |
Haki, PĹŤmanawa |
TÄutuutu akoranga |
He akoranga hourua. Hei tauira, ko te tuakana- teina, ko te Äkonga ki te kaiako, ko te kaiako ki te Äkonga. Ko te tokorua o te houruatanga e ako ana i a rÄua anĹ. |
Ako, Tuakana-teina |
TÄutuutu whakaako |
He Ähuatanga ako e tautoko ana i te Äkonga ki te mÄrama he aha tÄ rÄtou e pÄnui nei. Kei te mÄtua aro ngÄ kaiako ki te Ärahi tonu i ngÄ Äkonga kia whanake ai ngÄ pĹŤkenga mĹ te hiki i te kohu, mĹ te pÄtai, mĹ te whakarÄpopoto me te matakite. Ka whai wÄ i konÄ ngÄ Äkonga ki te Ärahi i te rĹpĹŤ, e mahi nei rÄtou, kia mÄrama te tuhinga e pÄnui ngÄtahi nei rÄtou. He rautaki e taea ana te whakamahi mÄ ngÄ Äkonga katoa ahakoa te pakeke. |
 |
Manaaki hononga |
Ko te whakapono kua whakatĹkia ki tÄtehi hononga, e aronui nei ki te whakaute, ki te mana whaiaro, ki te tĹŤmÄia me te pono o te tangata. E kĹrerotia ana te kounga o ngÄ hononga i waenganui i ngÄ mema o te hapori kura. E mÄrama kehokeho ana ia tangata o te hononga nei ki ngÄ here ki a rÄtou anĹ. |
Manaakitanga |
KirimÄrĹ |
He pĹŤkenga whakahirahira ki te koke tonu i roto i tÄtehi rapanga, he ako i ngÄ hÄ, me te kore hopo, te takoto rÄnei tae noa ki te otinga o ngÄ mahi. |
 |
Marau tÄutu |
He marau e rite tonu ana te tirohia kia hÄngai ai ki ngÄ ngÄkaunuitanga, ki ngÄ whirikoka me ngÄ matea o ngÄ Äkonga. Me pÄnei ka tika kia manaakitia ai te haere a te Äkonga puta noa i ngÄ kura âkia tika te hono atu ki tÄnÄ, ki tÄnÄ me te whakatakoto i te tĹŤÄpapa mĹ te ora me te ako kÄ atu.â |
 |
Arotake |
Kia hoki, kia whakaarotia, kia kĹrerotia rÄnei tÄtehi Ähuatanga anĹ kia pai ai te whakapanoni, te whakatau rÄnei he aha e whai mai ana. He momo whakaaturanga ngÄ arotake. |
 |
Akoranga haumako |
He kohinga tĹŤmahi ako i whakahoahoatia ai ki te whakarato i ngÄ horopaki manawareka. |
Horopaki whakakuhu, |
TĹŤmahi mĹmona |
He mahi ka whakaaraara i ngÄ whaiwÄhitanga ki ngÄ akoranga whakahirahira mÄ te hono atu ki ngÄ wÄhanga rerekÄ o te marau, Ä, mÄ te whakamahi hoki i ngÄ tini rautaki whakaako, ako hoki. I whakahoahoatia ai ki te whakapiki i te mÄramatanga, i ngÄ mÄtauranga me ngÄ pĹŤkenga, i te wÄ tonu e whakaatuhia ana ngÄ kokenga. Ka toko ake ngÄ ngÄkaunuitanga i ngÄ tĹŤmahi whai hua, ka hÄngai ki ngÄ take o te wÄ me te tautoko i ngÄ Äkonga kia tupu ai ngÄ pĹŤkenga whai take. |
 |
Akoranga whakatÄŤtina |
He akoranga ka puta i te wÄ he whÄinga teitei, he mÄtÄtaki hoki Ä ngÄ Äkonga katoa, engari e taea ana te whakatinana. E kuhu ana tÄnÄ Äkonga me tÄnÄ Äkonga, Ä, e tautokona ana hoki ki te whakatinana i Ä rÄtou whÄinga. |
 |
PWW (Pae |
Ko te kakau RSS (te Ähua o te tuku rauhiko ki tÄtehi atu pĹŤrere) he mÄtaitanga o ngÄ whakahoutanga mĹ te pae tukutuku kua kĹwhiria, kia tae atu ki a koe ko ngÄ pÄrongo o te wÄ e whakahoungia ana. |
PĹŤrere |
Anga |
He rÄkau aromÄtai, he rÄrangi tohutohu rÄnei e whakamahia ana ki te whakatairanga i te rite tonutanga o tÄtehi whakahau angitu e ai ki ngÄ tĹŤmanakotanga mÄrama, ki ngÄ paearu rÄnei. E noho ana i te nuinga o te wÄ hei tÄpu. E whakamahia ana ki te whakawÄ i te koke a tÄtehi Äkonga e ai ki ngÄ putanga akoranga, te pai rÄnei o te kokenga o te hĹtaka whakaniko a te kura. MÄ tÄtehi anga kua oti te Äta whakahoahoa, e Ähei ai ngÄ kaiako/kaiÄrahi ki te kite i te taumata o te Äkonga/kura me ngÄ mahi hei whai ake ki te whakamÄrĹ i te tĹŤ. |
 |
Mahere WWRM |
He mahere e whakamahia ana kia kitea te whai hua o ngÄ hangarau matihiko ki te whakapai ake i ngÄ akoranga. Ko te mahi mÄmÄ, ko te wÄ ka whakamahia ngÄ pĹŤrere hei mahi kÄ atu i tua atu o ngÄ pukapuka mahi. Ko ngÄ taumahatanga ka tau i te wÄ e whakamahia ana ngÄ pĹŤrere ki te whakahou, ki te panoni rÄnei i ngÄ akoranga. |
PĹŤrere, Hangarau |
Poutama |
Ko te tautoko ka puta i ngÄ wÄ o te ako. E hÄngai ana ki ngÄ matea o ngÄ Äkonga hei poipoi i a rÄtou ki te whakatutuki i Ĺ rÄtou whÄinga ako. Ka tutuki mÄ te Äta whakapakari, mai i tÄtehi pae ki tÄtehi, i ngÄ akoranga o mua. |
 |
KĹtuinga kura |
He tĹpĹŤtanga o ngÄ pĹŤnaha rorohiko e rua, neke atu rÄnei e honohono nei i roto i te kura. E manaakitia ana te kĹtuinga kura i te nuinga o te wÄ e tÄtehi tĹŤwatawata, Ä, me whai kupu huna hoki kia whai wÄhi atu. |
KĹtuinga, TĹŤwatawata |
Tohu kimi |
He pĹŤnaha pĹŤmanawa hei kimi i ngÄ pÄrongo o runga i te Tukutuku-ao-whÄnui |
Tukutuku-ao-whÄnui, |
Tikanga whaiaro |
Te nui o te kaha whakapono ki Ĺ ake pĹŤkenga ki te whakaoti mahi me te whakatutuki whÄinga. |
 |
Ritenga whaiaro |
He Äkonga kua riro mÄna anĹ ia e manaaki ki ngÄ whakaaro e tika ana mĹ Ä rÄtou akoranga me ngÄ whanonga. |
 |
Whakaao mÄrama |
Ko te ruku hĹhonu ki ngÄ kĹrero e pÄ ana ki ngÄ raraunga, kia kitea ai te take e pÄnÄ ana te noho. |
Raraunga |
Tukunga |
He hĹtaka rorohiko e whakarato ana i ngÄ tukunga pÄnei i te tĹŤhono rauhiko, i te whakarauemi pĹŤmanawa rÄnei ki Ätehi hĹtaka rorohiko kÄ atu. I Ätehi wÄ, ka noho ngÄ hĹtaka nei i te rorohiko Ĺrite, i Ätehi atu rorohiko rÄnei i te kĹtuinga. He nui ngÄ wÄ ka whakairia ngÄ kĹnae ki te tukunga o te kĹtuinga. |
 |
Akoranga whakarato |
He raupapatanga ako e tĹŤhono ana i ngÄ tohutohu i te akomanga me ngÄ mahi whai take i te hapori. E whakataukÄŤ ana i te whakaaro arohaehae me te whaiwhakaaro whaiaro me te akiaki i te aro ki te hapori, ki ngÄ kuhutanga o te tangata whenua nei me ngÄ haepapa ake. |
 |
WhakamÄmÄ |
Ko te hurihanga o tÄtehi mea uaua, hei mea mÄmÄ. |
 |
Huirangi |
He ratonga utu kore e taea ai e te tangata te whakawhiti kĹrero mÄ te tuku karere, mÄ ngÄ waea kĹrero, mÄ te kiriata rÄnei. He taupÄnga utu kore me tikiake rawa. |
TaupÄnga, Tikiake |
PÄtuhi |
He karere pÄnei i te pÄtuhi i tukuna mÄ te ipurangi. |
PĹŤnaha manaaki |
PMA (PĹŤnaha |
Tirohia hoki te pĹŤnaha manaaki Äkonga. |
PĹŤnaha manaaki |
KWKK (Kaupapa |
He hÄpai, he manaaki hoki i ngÄ whakahoutanga kĹtuinga KH ki ngÄ kÄti o ngÄ kura o te KÄwanatanga me ngÄ kura tĹpĹŤ o te KÄwanatanga i Niu TÄŤreni. NÄ tÄnei whakahoutanga ka wÄtea te whakamahinga o te aunui tino tere a te KÄwanatanga (ATT) Ä te wÄ ka wÄtea. Ka hono te nuinga o ngÄ kura mÄ te mukahiko. |
ATT, KH |
Mana pÄpori |
Ko ngÄ mÄtÄpono me ngÄ mÄramatanga o tÄtehi iwi e taea ai e te tangata kotahi, e te rĹpĹŤ rÄnei te whakapono ki a rÄtou anĹ me te mahi tahi. |
 |
KĹtuinga pÄpori |
He whakamahi pĹŤmanawa ki te whakatĹŤ i ngÄ hapori tÄngata Ä-ipurangi e tĹŤhonohono ana i ngÄ ngÄkaunuitanga me ngÄ tĹŤmahi, e hiahia ana rÄnei ki te whakatĹmene i ngÄ ngÄkaunuitanga me ngÄ tĹŤmahi a tangata kÄ atu. Ka tutuki tÄnei mÄ te pahupahu, mÄ te tuku karere, mÄ te ÄŤmÄra, mÄ ngÄ kiriata, mÄ te tĹŤhonohono kĹnae, mÄ te whakarangitaki me ngÄ kĹrero Ä-rĹpĹŤ. |
Rangitakitanga, |
Akoranga |
He akoranga |
 |
Ako ngÄtahi |
He tukanga mĹ te whakatupu akoranga mÄ ngÄ taunekneke. E takoto ana, e manaakitia ana e te kaiako kia tutuki ai i te tukanga ngÄ putanga ako i maheretia ai. |
NgÄtahitanga |
Whakaaro ngÄtahi |
Ko te mĹhio ki te kite me te tÄutu i ngÄ Ähuatanga pÄpori. |
 |
Akoranga tĹŤwÄhi |
Ko ngÄ akoranga e pÄ ana ki ngÄ taiao Ä-rohe, Ä- pÄpori hoki. |
 |
Akoranga tiaki-taiao |
He akoranga e whaiwhakaaro ana ki ngÄ tikanga. |
 |
Whakawhitinga |
Ko ngÄ tohutohu ka rere ki te Äkonga ki te whakawhiti tika i waenganui i ngÄ wÄhi ako me ngÄ tĹŤmahi. Hei tauira, ko ngÄ whakaritenga kia whakawhiti te Äkonga mai i tÄtehi akomanga ki tÄtehi atu. |
 |
PĹŤmanawa |
Ko ngÄ mahi uhingaro nikoniko e tohutohu ana i tÄtehi hĹtaka rorohiko, i tÄtehi pĹŤnaha rÄnei ki te whakatinana i tÄtehi taumahi ake. E tÄpiri ana ki ngÄ pĹŤmanawa pĹŤnaha ko te pĹŤnaha whakahaere me ngÄ Äheinga e ora ai te rorohiko. E tÄpiri ana ki ngÄ pĹŤnamawa taupÄnga ko ngÄ hĹtaka ki te whakaoti mahi mÄ te kaimahi. Hei tauira, ko Kupu me Excel. |
PĹŤnaha whakahaere, |
Parahiko |
NgÄ karere hiko kÄore i te hiahiatia. |
 |
He Papa Whakaaro |
He tikanga whakahoahoa mĹ te whakaatu i te raupapatanga o ngÄ whakaari ataata, he whakarongo hoki hei wÄhanga motuhake. Ko te raupapatanga o ngÄ Ähuatanga nei e paku rite ana pea ki ngÄ pakiwaituhi. |
 |
Akoranga whirikoka |
He mahi whakaako e whakakaha ana i te whirikoka o ngÄ Äkonga hei whakapakari i ngÄ Äheinga / pĹŤkenga i roto i Ätehi atu Ähuatanga. He akoranga hou e whakapakari ana i ngÄ angitutanga o mua. |
 |
Äkonga mana ake |
Te mĹhio me te Äheinga: ki te whakatinana me te whai hua ki te whai kĹwhiringa me te mĹhio ki te whakatinana i aua kĹwhiringa ki te Ärahi akoranga me te waha i ngÄ haepapa ki te whakamana i ngÄ akoranga Ä-whaiaro me ngÄ akoranga Ä-pia ki te takoha atu ki te hapori ako ki te mau ki te tukanga o te ako me te takaako |
 |
Äkonga kĹkiri |
Ka puta i ngÄ Äkonga ngÄ akoranga hei mahi mÄ rÄtou. Ka kĹrerotia tÄnei i te taha o ngÄ kaiako ki te whakatau i te tika o te whakawhanake i ngÄ Äheinga o te Äkonga hei tÄura. Ka whai wÄhi atu ngÄ Äkonga ki ngÄ pÄrongo katoa, nĹ reira, kÄore he hua o te Äta whÄngai i a rÄtou ki ngÄ mÄtauranga, ki ngÄ akoranga rÄnei e mea ana he tika mÄ te katoa. |
 |
Te Reo o te Äkonga |
I toko ake i runga i ngÄ Ähuatanga e whai ake nei: he ahurei te titiro a te rangatahi ki ngÄ akoranga, ki ngÄ whakaakoranga me te kuratanga ko Ĺ rÄtou mÄramatanga ehara i te mea noa anake, engari me whai wÄhi ki ngÄ mahi a ngÄ pakeke me whai wÄ rÄtou ki ngÄ whaiwÄhitanga ki te whakarÄkei i tĹ rÄtou ao mÄtauranga. He nui ake tÄnei i te uiui Äkonga anake. |
 |
Äkonga toko |
He akoranga e arotahi ana ki ngÄ Äkonga hei tÄura, takitahi me Ĺ rÄtou ake whirikoka, Ĺ rÄtou ake ngÄkaunuitanga me ngÄ matea. Kua whakahÄngaitia te marau ki te manaaki i Änei mea. |
 |
PĹŤnaha Manaaki |
He pĹŤmanawa ka whakamahia e ngÄ kura ki te pukapuka i ngÄ pÄrongo e pÄ ana ki te kura me ngÄ Äkonga. E tÄpiri ana ki ngÄ whakamahinga ko ngÄ rÄhita, ko ngÄ whakaurutanga, ko ngÄ whakawhiwhinga ki te TÄhuhu, ko ngÄ kĹrero mĹ ngÄ tatĹŤtanga, ko te hauora me te haumaru, ko ngÄ kaupapa e ara mai ana, ko te wÄtaka, ko ngÄ mahi kÄ atu, ko ngÄ tohu whakanui me ngÄ angitutanga, he pukapuka i ngÄ mÄka, ko te whakahaere me ngÄ pĹŤrongo ki ngÄ mÄtua, ko te kĹŤaha mĹ ngÄ mÄtua, ko ngÄ kĹrero mĹ ngÄ kaimahi, me ngÄ whakairinga, he whakahokinga hoki o ngÄ kĹrero NCEA. E taea ana te whiriwhiri raraunga ki te tautuhi i ngÄ ia me ngÄ whakatauiratanga o ngÄ angitutanga me ngÄ kuhutanga, me te aromÄtai i te whai hua o ngÄ hĹtaka. |
PĹŤmanawa Rorohiko, |
Kaupapa |
I tĹŤ te kaupapa mai i te Huitanguru ki te Pipiri, 2015. He kaupapa hourua tÄnei i whakahaeretia ai e Te Whare WÄnanga o TÄmakimakaurau me te TÄhuhu. He Äwhina i ngÄ Äkonga ki te Ärahi i Ä rÄtou ake akoranga ki te whÄinga nui. |
 |
Aromatawai kohikohi |
Ka tÄtai ngÄ aromatawai kohikohi i ngÄ putanga mÄtauranga i te otinga o te tĹŤmahi, o ngÄ akoranga rÄnei. Ka whakamahia te aromatawai kohikohi i te nuinga o te wÄ ki te whakatutuki i te nama i waho o te kura, me te whai wÄhi atu hoki ki ngÄ raraunga ka whakamahia e ngÄ kaiako, e ngÄ kaiÄrahi o ngÄ kura me ngÄ kaitiaki o ngÄ poari hoki, hei whakatau tonu i te whai hua o ngÄ hĹtaka ako. E whakatairitia ana ki ngÄ aromatawai kohikohi, he mahi haere ake nei, Ä, ka whakamahia hoki ki te whakahÄngai i te marau nĹ ngÄ Äkonga e ako ana. |
Aromatawai Ĺkawa |
Kaiako hei |
Ko te kaiako te pou o taua panonitanga, he Äwhina i ngÄ Äkonga kia tĹŤ motuhake, kia tĹŤmÄia hei Äkonga whaiaro. E whakapono ana te kaiako ka taea e rÄtou ngÄ hua nui tika, Ä, ko te wÄhi nui ki a rÄtou he manaaki, he whakamana i te whakawhanaketanga me te puÄwaitanga o te tangata tonu. Kia hari, kia koa. |
Whakaaro |
Ako Ä-mahira |
Ko te pĹŤtake o te Ako Ä-mahira ko te whakapakari i tÄtehi hurihanga whakaniko i roto i ngÄ mahi ako. E mea ana tÄnei ko ngÄ whakanikotanga o ngÄ putanga ako mÄ ngÄ Äkonga katoa. Ka toro atu te kaiako ki ngÄ pÄrongo e wÄtea ana, kia pai ai te whaiwhakaaro ki te whai hua o Ä rÄtou akoranga, o ia rÄ me te whakatutukinga o tÄtehi wÄhanga o ngÄ mahi. Ka aromÄtai rÄtou i te pai o tÄ ngÄ Äkonga ako me te whakarerekÄ i ngÄ mahere i te wÄ e tika ana kia mĹmona kÄ atu ai ÄrÄ akoranga. |
Tikanga Ako, Mahira |
KÄhui whakaako |
Ko te kÄhui whakaako e aro ana ki tÄtehi rĹpĹŤ o ngÄ mÄtanga ako e mahi ana kia whai take, kia rite tonu, kia kotahi te hoe ki te Äwhina i tÄtehi tĹpĹŤtanga Äkonga ki te ako. Ka mahi ngÄtahi ngÄ kaiako ki te whakatakoto whÄinga, ki te whakahoahoa marautanga, ki te whakarite i ngÄ mahere ako a te takitahi, ki te ako i ngÄ Äkonga, me te aromÄtai i ngÄ putanga. Ka tĹŤhonohono kitenga rÄtou, ka tautohetohe ki a rÄtou anĹ e pÄ ana ki ngÄ mea e tika ana te mahi, me te take, tae noa ki te mahi ka whai ake. He haepapa o te katoa ki te tautoro i ngÄ akoranga a ngÄ Äkonga katoa. |
Kotahitanga |
MÄtauranga |
Ko te mÄtauranga hangarau, ko te mĹhio o te takitahi, ko te mahi motuhake me te mahi ki tangata kÄ atu, me te whakamahi i ngÄ taputapu hangarau, i runga i te whakaaro nui, i te tika me te whai hua, ki te tomo, ki te manaaki, ki te tuitui, ki te aromÄtai, ki te waihanga me te whakawhiti pÄrongo. E whakamahia ana i te taha, Ä, e whakatauritea ana ki te âwhakamahi matihikoâ. |
Whakamahi Matihiko |
Toa Hangarau |
Ko te Toa Hangarau kÄore i te kĹrero mĹ te mĹhio ki te whakamahi i ngÄ taputapu hangarau anake, engari ko te mĹhio tonu ki te waihanga i ngÄ mea whakahirahira mÄ ngÄ taputapu nei. |
 |
KĹrero (Hangarau, |
He kamupene whai hua kore e pono ana ki te tĹŤhonohono whakaaro ki te whakamĹmona i te hĹhonutanga o ngÄ mÄramatanga mĹ te ao. Kei waho ngÄ kĹrero TED i te whÄnuitanga o ngÄ kaupapa, Ä, he 15 meneti te roa i te nuinga o te wÄ. Ka whakamahi ngÄ kaiako i ngÄ mea nei ki te toutou i te hiahia me te kĹrero i waenganui i ngÄ Äkonga. (TEDx he kĹrerorero e motuhake ana te whakahaeretanga e ngÄ hapori. Hei tauira, kua tĹŤ ngÄ TEDx kĹrerorero i PĹneke) |
 |
Te rua ako |
Tirohia te rua ako |
Rua Ako |
Tukutuku-ao- whÄnui |
He wÄhi tuwhera ki ngÄ puna pÄrongo i tautuhia ai ngÄ pukapuka me Ätehi atu rauemi nĹ te pae tukutuku, e te TWI (TĹhu whÄrangi ipurangi), e tĹŤhonohono ana, Ä, ka tomokia mÄ te ipurangi. |
Tohutautuhi, Puna |
PapapÄ |
He papa o runga i te pĹŤrere matihiko e rongo ana i ngÄ nekehanga me te mirimiri hei tohutohu, pÄnei i te kiore ki te pĹŤrere. |
Kiore |
Tikanga ako |
Ko ngÄ tikanga ako e panoni ana i te akotanga o ngÄ Äkonga me te huarahi ki te ako. E arotahi ana te tikanga ako ki ngÄ tikanga o te mahi (he mahi i ngÄ mea whai hua, he whakarato rÄnei i ngÄ ratonga whai hua), o te mahi ngÄtahi me te patapÄtai. Ko te mÄtauranga whakaumu he manapori, Ä, he Ähuatanga e kuhu ai te Äkonga me te kaiako ki te whaikĹrero, ki te whakarongo, ki te mahi me te whaiwhakaaro ki te putanga o Ä rÄtou mahi. E tino kuhu ana ngÄ Äkonga, e puta ana ngÄ pÄtai atamai, Ä, kei te kimihia Ätehi pÄrongo kÄ atu. |
Tikanga ako |
Akoranga pĹŤataata |
He akoranga e mÄramatia ana, e tĹŤhonohonotia ana, Ä, e kitea ana i roto i te akomanga. |
 |
Tuakana teina |
He hononga tautoko nei i waenganui i te tokorua, i te nuinga o te wÄ ka ako rÄua i a rÄua anĹ. He ariÄ tÄnei nĹ te horopaki o te MÄori, i nui kÄ atu ai i te tautoko Ä-pia nei. I te nuinga o te wÄ ko te tuakana te mea pakeke Ä-tau, Ä-whakaaro hoki, Ä, ko te teina he tamariki ake, he ruarua rÄnei ngÄ wheako. I te nuinga o te wÄ ka whakamahia i roto i te horopaki o te whakaako me te ako, he hononga Äta tautoko rÄnei i waenganui i ngÄ Äkonga. I Ätehi wÄ, ka rerekÄ ana te horopaki ka huri ngÄ kawenga a te tuakana me te teina i roto i te hononga nei. |
 |
Raweke ki te |
Ko te taitara o te pukapuka kuhu mĹ ngÄ kura ki te whakaoti i ngÄ whakatutukitanga toitĹŤ â he mahi iti nei, kia nui ake ai ngÄ hua. Ko te aro o Te Raweke ko te whakaumu ko te Äheinga o ngÄ kaiako matua me ngÄ kaiÄrahi o ngÄ kura ki te manaaki i te tukanga panoni me te whakapai ake i te kounga o ngÄ akoranga i roto i ngÄ kura. |
ToitĹŤtanga |
Tihau |
He ratonga kĹtuinga pÄpori mÄ runga pae tukutuku e taea ai e te kaimahi te tuku me te pÄnui ngÄ karere 140 kupu e kÄŤ ana ko te âwhakatihauâ ko te tuku rÄnei i te âwhakatihauâ a tÄtehi atu mÄ te âwhakatihau anĹâ. |
 |
Akoranga herekore |
He akoranga ka puta i ngÄ wÄhi me ngÄ wÄ katoa. |
Akoranga ki whea / |
AAKN |
Ähuatanga Ako Huri Noa |
Ähuatanga Ako Huri |
ATT (Aunui |
He aunui e whakamahi ana i te mukahiko ki te tuku i ngÄ whakawhitinga me te tukunga tino tere nei o ngÄ rauhiko (he 25Mbps te rahi), tÄnÄ, e taea ana mÄ ngÄ hononga ihirangi. |
Aunui, Rauhiko |
Akorangi |
He kĹtuinga o te ao ipurangi. I Niu TÄŤreni nei, ko te Akorangi tÄtehi o ngÄ tino PĹŤnaha Manaaki Akoranga i roto i ngÄ kura, ko te whakaratonga o ngÄ akomanga mariko, o te tara pakeke, o ngÄ kĹnae- hiko hihiri, o te haumaru i te kĹtuinga pÄpori me te whakahaere ngÄtahi i te taha o te PĹŤnaha Manaaki Äkonga. |
LMS, Ao mariko, |
Rauhiko pĹtaekore |
E mea ana kei a koe te whakatau mĹ te nui o ngÄ rauhiko e hiahia nei koe, kÄore he âtaupokiâ, he rÄhuitanga rÄnei mĹ te nui ka whakamahia. |
Rauhiko |
Takaako |
He wÄnanga i Ĺ mÄtauranga e ai ki ngÄ pÄrongo hou e puta mai ana. He nui ake i te Äpiti kĹrero ki ngÄ mea e mĹhio nei koe. Ko te Takaakotanga e mea ana kei te hÄ Ätehi o ngÄ mea kua ako kÄ te Äkonga, me tuku e rÄtou kia rere, Ä, he mahi uaua tÄnei i Ätehi wÄ. |
 |
Ähuatanga Ako Huri |
Ko te whakahoahoatanga o Ätehi putanga me ngÄ taiao kia whakamahia ai e ngÄ tÄngata katoa, ki tĹna mutunga tonu, me te kore mate ki te whakaurutau ki te Äta whakahoahoa ake rÄnei. Ko ngÄ mahere he pÄŤngore rawa kia ngata ai ngÄ matea o ngÄ Äkonga katoa. Ka taea e ngÄ Äkonga te whakahÄngai ngÄ wheako akoranga ki ngÄ kĹwhiringa e mau nei taua mahere rÄ. E tÄpiri ana ki ngÄ Ähuatanga Ako Huri Noa o tÄtehi wÄhi, o tÄtehi ara rĹnaki hei tomonga mÄ ngÄ tĹŤru hauÄ ahakoa ehara mĹ taua wÄ tonu, tÄnÄ, i te whÄwhai ki te whakarite i tÄtehi i te wÄ e tika ana. |
 |
TWI (Tohu WhÄrangi |
Te tohu wÄhi o tÄtehi whÄrangi ipurangi. |
 |
Te Whakamahi |
He whakamahi i ngÄ pĹŤrere matihiko hei rÄkau |
Matihiko |
Akomanga mariko |
He akomanga ehara i te wÄhi tĹŤturu, engari kei te pae tukutuku. Ka Ähei ngÄ Äkonga ki te tomo, Ä, he maha ngÄ Ähuatanga taunekeneke kei te akomanga nei. |
Taunekeneke |
Ao mariko |
He taiao whakaata, i runga tonu i te rorohiko, i mahia mai mÄ ngÄ kaimahi kia nohohia, kia tauneketia hoki mÄ ngÄ hangatangata. |
Hangatangata |
He kĹtuinga ako Äipurangi |
He kĹtuinga ako Ä-ipurangi |
He kĹtuinga ako Äipurangi |
He kĹtuinga ako |
He kĹtuinga o runga i te pae tukutuku e whakarato ana i ngÄ tini ratonga ki te tautoko i ngÄ whaiwÄhitanga ako kÄore pea i te tuwhera ki Ätehi atu Äkonga i roto i Ĺ rÄtou kura. Hei tauira, ka whakahaeretia e tÄtehi kaiako nĹ tÄtehi kura tÄtehi akomanga mÄ te VLN, Ä, ka taea e ngÄ Äkonga o kura kÄ te whai wÄhi mai i wÄhi kÄ atu. Ka whakamahi rÄtou i tÄtehi pĹŤnaha whakaata e taea ai e rÄtou katoa te hono ngÄtahi atu, te tirotiro me te kĹrero ki a rÄtou anĹ i te wÄ kotahi. KÄore i te pÄrÄ ki a Huirangi me MatawÄ. Ko te VLN he mea whakarato e te TÄhĹŤhĹŤ o te MÄtauranga mÄ roto i tÄtehi kirimana ki a CORE. |
Huirangi, MatawÄ |
Huaketo |
He hĹtaka rorohiko, nĹ te wÄ ka tomo ki te rorohiko, ka whakatoke, Ä, ka tino patua ngÄ kĹnae o te kĹpae matua, arÄ, te whakakorenga o ngÄ kĹnae, tae atu ki Ätehi atu Ähuatanga. TÄrÄ Ätehi wÄ, ka whakahorapatia ai mÄ roto i ngÄ ÄŤmera me ngÄ PT. |
KĹnae, KĹpae |
Rua WÄnanga |
He wÄhi, nĹ te ao hurihuri, nĹ te ao matihiko rÄnei, whakakotahi nei, mĹ ngÄ akoranga Ä-pia me te tĹŤhonohono. |
Matihiko |
Tukutuku |
Tirohia te www |
 |
Tukutuku 2.0 |
Ko te taumata tuarua o ngÄ whakawhanaketanga o te ipurangi, e whakaahungia ana e ngÄ whakarerekÄtanga tonu mai i te whÄrangi ipurangi e mau tonu ana, ki ngÄ momo mea ka whakarerekÄhia pea, tae atu ki te whakahou me te tupu o te pÄpÄho pÄpori. |
PÄpÄho PÄpori |
Atatukutuku |
He kÄmera whakaata i runga i tÄtehi rorohiko. Ko te whakaataatanga mai ka hopukina, ka rere mÄ te rorohiko ki te kĹtuinga o te rorohiko. Hei tauira. Huirangi me te MatawÄ, ka whakamahi i ngÄ atatukutuku kia Ähei ai te tangata o runga i te pae tukutuku ki te kite hoki, nĹ rÄtou e kĹrero ana ki a rÄtou anĹ i taua wÄ tonu. |
Huirangi, MatawÄ |
RapaTukutuku |
He whakatakotoranga akoranga i tÄŤkina ai te nuinga o ngÄ pÄrongo, ngÄ pÄrongo katoa rÄnei hei whakamahinga mÄ ngÄ Äkonga, i te ipurangi. Ka mate ngÄ Äkonga ake ki te tiki mai i ngÄ pÄrongo i te ipurangi. |
 |
Pae tukutuku |
He kohinga whÄrangi i runga i te pae tukutuku i whakakotahihia ai e tÄtehi kamupene, e tÄtehi tangata rÄnei kia tomokia e tangata kÄ atu Ä rÄtou ake pÄrongo. Ka tomokia ngÄ pae tukutuku mÄ te ipurangi me te whakamahi i ngÄ tohutautuhi, ngÄ wÄhi noho TWI e hÄngai tonu ana ki te pae tukutuku. |
Tohutautuhi, TWI |
Tukunga Tukutuku |
He pĹŤnaha rorohiko ka whakawhiti i ngÄ kĹnae, e tonoa ana e te kaimahi, mai i ngÄ pae tukutuku ki tĹ rÄtou rorohiko. |
Tukunga |
WhÄnau |
He rĹpĹŤ kua honoa, kua tĹŤhonotia mÄ roto mai i te toto, i te wairua rÄnei. |
 |
Whanaungatanga |
I te horopaki ako, e aro ana tÄnei ki te kounga o ngÄ hononga mahi ako me ngÄ taunekeneke me te mana ake o te kaiako ki te whakanoho i tÄtehi horopaki ÄwhÄnau e tautoko ana i te kuhutanga me ngÄ akoranga. |
 |
Rapanga whÄuaua |
He rapanga uaua, kÄore e taea rÄnei te whakaoti te mea kÄore i te noho tika mai, e tukituki ana tae atu ki te panonitanga o ngÄ whÄinga he uaua ki te kite i Ätehi wÄ. Ko te whakamahinga o te kupu âwhÄuauaâ i kĹnei e mea ana ko te kore aro ki te rongoÄ, tÄnÄ i te kĹrero rÄwera. NÄ ngÄ rapanga whÄuaua i Ähei ai ngÄ Äkonga ki te whakapakari i ngÄ pĹŤkenga arohaehae whakaaro, kia hÄneanea ai te noho i roto i te rehurehutanga me te kore kite i te rongoÄ, tae rawa mai ki te whakamana i te hua i roto i te tukanga ako, tÄnÄ, i tÄtehi rongoÄ pai nei. |
 |
Ihirangi |
He waka honohono, taurahiko kore, ki te ipurangi. Ko ngÄ rorohiko pĹnaho, ko ngÄ paparorohiko me ngÄ waea koi he ihirangi katoa Ĺ rÄtou e taea ai te hono atu ki te ipurangi me Ätehi atu pĹŤrere ihirangi, pÄnei i te pĹŤreretÄ. |
Ipurangi |
Wiki |
He pae tukutuku mÄmÄ noa iho nei kore utu hoki e wÄtea ana. He mÄmÄ, he tere hoki te whakaara ake me te whakahÄngai. Ka taea e ngÄ tini kaimahi (me whakaae rawa) te tomo me te takoha ki te wiki, Ä, he tini ngÄ kura e whakamahi ana mĹ ngÄ mea pÄnei i ngÄ rangitaki, ngÄ kaupapa mahi, me ngÄ whakaaturanga. |
Rangitaki |
Tukutuku-ao- whÄnui |
Tukutuku-ao-whÄnui (te tukutuku) he wÄhi puna tuwhera pÄrongo e tautuhi nei i ngÄ kĹnae me Ätehi atu rauemi tukutuku e ngÄ TWI, kua tuituia, Ä, ka taea te tomo mÄ te ipurangi. |
Puna tuwhera, |
Awheawhe |
Hei kupu tĹŤmahi, e mea ana tÄnei he tĹpĹŤtanga tÄngata e kaha kuhu ana ki ngÄ kĹrerorero, ki ngÄ tĹŤmahi rÄnei e arotahi ana ki tÄtehi kaupapa ake, ki tÄtehi kaupapa mahi rÄnei. |
 |
www |
Tukutuku-ao-whÄnui (te tukutuku) he wÄhi puna tuwhera pÄrongo e tautuhi nei i ngÄ kĹnae me Ätehi atu rauemi tukutuku e ngÄ TWI, kua tuituia, Ä, ka taea te tomo mÄ te ipurangi. |
Pae tukutuku, Puna |
TiriAta |
He pae tukutuku mĹ te tĹŤhonohono ataata. Ka taea e te katoa te whakairi ataata ki runga o TiriAta. He tini ngerongero, he kounga hoki te hanga o ngÄ rauemi o runga o TiriAta. TÄrÄ Ätehi kaiako ka kĹwhiri pea i ngÄ ataata TiriAta hei puna rauemi mĹ te akomanga, Ä, i Ätehi wÄ ka hangaia pea e ngÄ Äkonga Ä rÄtou ataata TiriAta ake hei Äpiti atu ki Ä rÄtou mahi akoranga. |
Pae tukutuku |